Agresija Rusije na Ukrajinu pojačala je rast cijena, koji je inicijalno krenuo još u vrijeme pandemije, te smo se našli u situaciji da ekonomija usporava a cijene sve brže rastu. Najveći rast cijena imali su prehrambeni proizvodi i energenti. Podizanje kamatnih stopa vjerojatno neće riješiti sve te probleme
Era ekstremno niskih kamatnih stopa, kakve smo imali posljednjih desetak godina, očito je iza nas. Europska središnja banka (ECB) povisila je kamatne stope po prvi puta u posljednjih 11 godine, a prema najavama, podizanje kamata nastavit će se i u narednom razdoblju.
Odgovor je to na vrlo visoku inflaciju koja je u eurozoni na rekordnim razinama, od preko 8 posto. Osnovna zadaća centralnih banaka, pa tako i ECB-a jest održavanje stabilnosti cijena. Ciljana inflacija u eurozoni jest 2 posto, te je logično da se ECB odlučio na reakciju podizanjem kamatnih stopa, kako bi obuzdao rast cijena.
Rast kamata na štednju, ali i na kredite
Podizanje kamatnih stopa, naravno, osjetit će i građani. Oni koji imaju višak novca i drže ga u banci, mogu očekivati da će napokon doći do porasta kamata na štednju, koje su proteklih godina bile simbolične. Praktički je jedina prednost držanja novca u banci bila sigurnost – to što banka čuva novac, ali što se tiče uvećanja vrijednosti ušteđevine kroz kamate, bankovna štednja bila je potpuno neisplativa.
S druge strane, oni koji imaju kredite mogli bi lošije proći. S obzirom na to da središnje banke dižu kamate po kojima posuđuju novac bankama, to će se podizanje prije ili kasnije preliti na kredite građanima i poduzećima. Stručnjaci savjetuju da, u slučaju da se građani žele zaštititi od pretjeranog rasta kamata, da pokušaju kredite s promjenjivom zamijeniti za one s fiksnom kamatom.
Kako rast/pad kamata utječe na cijene
Na priloženoj infografici objašnjeno je kako povećanje kamatnih stopa utječe na smanjenje inflacije, odnosno obuzdavanje rasta cijena. Znači, središnja banka podiže kamatne stope i tako poskupljuje zaduživanje za banke.
Izvor: ECB/European Union
To, naravno, poskupljuje kredite za građane i poduzeća. Skuplji krediti znače manju potražnju za proizvodima i uslugama i u konačnici dovodi do zaustavljanja rasta cijena. Kada je, pak, inflacija preniska, tada središnje banke spuštaju kamatne stope, što onda kredite čini dostupnijima i tako potiče investicije i potražnju za robama i uslugama.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Podizanje kamata neće obuzdati cijene energenata
Agresija Rusije na Ukrajinu pojačala je rast cijena, koji je inicijalno krenuo još u vrijeme pandemije, te smo se našli u situaciji da ekonomija usporava a cijene sve brže rastu. Najveći rast cijena imali su prehrambeni proizvodi i energenti. Također, proizvođači su se suočili s nedostatkom sirovina i dijelova za proizvodnju. Poznato je, na primjer, da automobilska industrija ima problema s nabavkom elektronike.
Podizanje kamatnih stopa vjerojatno neće riješiti sve te probleme. Neće smanjiti cijene energenata, jer su one porasle ne zbog povećanje potražnje, već iz sasvim drugih razloga, ali će smanjiti inflacijska očekivanja, jer odluka o podizanju kamatnih stopa šalje poruku potrošačima da su središnje banke spremne reagirati kako bi se inflacija vratila u normalne okvire.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Bespoštedno novinarstvo koje gura društvo naprijed.
Za neograničeno čitanje Telegrama i podršku istraživačkim serijalima, pretplatite se na Telegram.
Završila je era niskih kamata. Što to znači za sve nas?
Oni koji imaju kredite mogli bi lošije proći
Agresija Rusije na Ukrajinu pojačala je rast cijena, koji je inicijalno krenuo još u vrijeme pandemije, te smo se našli u situaciji da ekonomija usporava a cijene sve brže rastu. Najveći rast cijena imali su prehrambeni proizvodi i energenti. Podizanje kamatnih stopa vjerojatno neće riješiti sve te probleme
Era ekstremno niskih kamatnih stopa, kakve smo imali posljednjih desetak godina, očito je iza nas. Europska središnja banka (ECB) povisila je kamatne stope po prvi puta u posljednjih 11 godine, a prema najavama, podizanje kamata nastavit će se i u narednom razdoblju.
Odgovor je to na vrlo visoku inflaciju koja je u eurozoni na rekordnim razinama, od preko 8 posto. Osnovna zadaća centralnih banaka, pa tako i ECB-a jest održavanje stabilnosti cijena. Ciljana inflacija u eurozoni jest 2 posto, te je logično da se ECB odlučio na reakciju podizanjem kamatnih stopa, kako bi obuzdao rast cijena.
Rast kamata na štednju, ali i na kredite
Podizanje kamatnih stopa, naravno, osjetit će i građani. Oni koji imaju višak novca i drže ga u banci, mogu očekivati da će napokon doći do porasta kamata na štednju, koje su proteklih godina bile simbolične. Praktički je jedina prednost držanja novca u banci bila sigurnost – to što banka čuva novac, ali što se tiče uvećanja vrijednosti ušteđevine kroz kamate, bankovna štednja bila je potpuno neisplativa.
S druge strane, oni koji imaju kredite mogli bi lošije proći. S obzirom na to da središnje banke dižu kamate po kojima posuđuju novac bankama, to će se podizanje prije ili kasnije preliti na kredite građanima i poduzećima. Stručnjaci savjetuju da, u slučaju da se građani žele zaštititi od pretjeranog rasta kamata, da pokušaju kredite s promjenjivom zamijeniti za one s fiksnom kamatom.
Kako rast/pad kamata utječe na cijene
Na priloženoj infografici objašnjeno je kako povećanje kamatnih stopa utječe na smanjenje inflacije, odnosno obuzdavanje rasta cijena. Znači, središnja banka podiže kamatne stope i tako poskupljuje zaduživanje za banke.
To, naravno, poskupljuje kredite za građane i poduzeća. Skuplji krediti znače manju potražnju za proizvodima i uslugama i u konačnici dovodi do zaustavljanja rasta cijena. Kada je, pak, inflacija preniska, tada središnje banke spuštaju kamatne stope, što onda kredite čini dostupnijima i tako potiče investicije i potražnju za robama i uslugama.
Podizanje kamata neće obuzdati cijene energenata
Agresija Rusije na Ukrajinu pojačala je rast cijena, koji je inicijalno krenuo još u vrijeme pandemije, te smo se našli u situaciji da ekonomija usporava a cijene sve brže rastu. Najveći rast cijena imali su prehrambeni proizvodi i energenti. Također, proizvođači su se suočili s nedostatkom sirovina i dijelova za proizvodnju. Poznato je, na primjer, da automobilska industrija ima problema s nabavkom elektronike.
Podizanje kamatnih stopa vjerojatno neće riješiti sve te probleme. Neće smanjiti cijene energenata, jer su one porasle ne zbog povećanje potražnje, već iz sasvim drugih razloga, ali će smanjiti inflacijska očekivanja, jer odluka o podizanju kamatnih stopa šalje poruku potrošačima da su središnje banke spremne reagirati kako bi se inflacija vratila u normalne okvire.