Zbog povijesno visokih cijena plina do daljnjega zatvoren dio proizvodnje u Petrokemiji
Hrvatska tvrtka upravo je objavila priopćenje
Iz Petrokemije su u ponedjeljak izvijestili da je saniran kvar na postrojenjima Urea i Amonijak, no ta postrojenja do daljnjeg neće biti pokrenuta zbog optimizacije poslovanja i prilagodbe stanju na tržištu plina i povijesno visokim cijenama plina i CO2.
“Tehnički kvar na postrojenjima za proizvodnju uree i amonijaka uspješno je saniran. Postrojenja Urea i Amonijak ostaju do daljnjega u zastoju zbog optimizacije poslovanja i prilagodbe poslovanja stanju na tržištu plina i povijesno visokih cijena plina i CO2 u Europi”, navodi se u objavi kutinske tvrtke putem Zagrebačke burze.
Gnojiva ima dovoljno
Iz Petrokemije navode i kako će sukladno propisima izvijestiti o kretanjima i daljnjim prilagodbama poslovanja te trajanju zastoja proizvodnje. “Tijekom zastoja osigurane su dovoljne količine mineralnog gnojiva za podmirenje potreba domaćeg i regionalnog tržišta”, naglasili su iz Petrokemije.
Prema ranije objavljenim podacima, neto dobit Petrokemije u prvom polugodištu iznosila je 48 milijuna kuna, što je 80 posto manje nego u istom prošlogodišnjem razdoblju.
Prihodi od prodaje istovremeno su pali za pet posto, na 918 milijuna kuna, pri čemu su ukupni poslovni prihodi smanjeni za tri posto, na 936 milijuna kuna. Poslovni rashodi su povećani za 23 posto, na 888 milijuna kuna.
Skupi plin pogađa i druge europske zemlje
Snažno poskupljenje plina pogađa i druge europske zemlje, pa su tako i neki njemački proizvođači umjetnih gnojiva obustavili proizvodnju, jer im je, naravno, glavna sirovina prirodni plin, čija cijena posljednjih tjedana obara rekorde.
Situacija bi se, s dolaskom hladnijeg vremena mogla dodatno pogoršati. Stigla je sezona grijanja, što će dodatno povećati potražnju za plinom i stvoriti pritisak na rast cijena.
O problemu se prošlog tjedna oglasila i Europska komisija, pa je tako povjerenica za energetiku Kadri Simson, u svom obraćanju zastupnicima Europskog parlamenta rekla da cjenovni šok kojem svjedočimo ne treba podcjenjivati jer šteti kućanstvima, ali i da slabi konkurentnost gospodarstva, stvara inflatorne pritiske, odnosno diže cijene proizvoda i usluga i da – ako se nešto ne poduzme – može ugroziti i gospodarski oporavak.
Što je utjecalo na snažan rast
Europske podzemne rezerve plina trenutno su iznad 75 posto kapaciteta, s čime se može izdržati zima, ali je to manja količina od desetogodišnjeg prosjeka.
Na snažan rast cijena plina utjecalo je više faktora. Došlo je do snažnog oporavka potražnje, dok je istovremeno isporuka plina niža od očekivane. Osim toga, prošla zima bila je prilično hladna, a i dulje je trajala sezona grijanja, što je smanjilo zalihe plina.