Svu raskoš posljedica ograničenja odnosno zabrane rada trgovina nedjeljom i praznikom imali smo prilike vidjeti prvoga ovogodišnjeg vikenda. Trgovci imaju pravo odabrati i rasporediti 16 radnih nedjelja u cijeloj godini, a oni trgovački centri koji su odabrali prvu nedjelju u ovoj godini bili su pod pravom opsadom kupaca. Dvanaest dana državnih praznika i trideset i šest nedjelja, ukupno 48 dana, bit će trgovine silom Zakona o trgovini zatvorene za kupce.
Hrvatska nije nikakav posebni izuzetak
Nije Hrvatska u tome nikakav posebni izuzetak, među 27 članica Europske unije njih petnaest ne ograničava rad trgovina nedjeljom, a u dvanaest postoje ili izuzeci od zabrane ili je rad dozvoljen samo određenim segmentima trgovine u određenome vremenskom periodu.
Zagovornici zabrane rada nedjeljom, kao i pobornici rada bez ograničenja, imaju poveliki izbor najrazličitijih primjera i praksi na koje se mogu pozvati tako da takva rasprava nema baš previše smisla. Činjenica je da svako ograničavanje rada trgovina ima krupne implikacije i na cijeli niz ostalih gospodarskih aktivnosti, a da se Vlada, nadležna ministarstva, većina lokalnih uprava, turističkih zajednica, gospodarskih i obrtničkih komora prave kao da se to ne događa.
Turisti imaju priliku šetati pustim ulicama
Grad Zagreb, baš kao i svi veći europski gradovi, ostvaruje turistička noćenja tijekom cijele godine. U prošloj je godini prema nepotpunim podacima zabilježio cca 2,6 milijuna turističkih noćenja, od čega cca 16 posto u prvome tromjesečju, po 26 posto u drugom i četvrtom, a 32 posto svih noćenja u trećem tromjesečju.
Uz takvu raspodjelu turističkih noćenja i trenutno važeću zakonsku regulativu posvema je jasno da će inozemni i domaći gosti i posjetitelji imati priliku šetati opustjelim ulicama središta grada svih gore spomenutih 48 dana, a da nitko nije izračunao koliko će novca ostati nepotrošeno, koliko će loših dojmova biti poneseno i koliko se novih turističkih dolazaka zbog toga ubuduće neće dogoditi.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Kafići i restorani sami zatvaraju svoja vrata
Zatvorene trgovine negativno utječu na posjećenost restorana i kafića koji pak onda zbog smanjenoga prometa i sami zatvaraju svoja vrata, a zatvorene trgovine, restorani i kafići siguran su recept za ubijanje ne samo turizma, već i bilo kakvoga smislenoga života i privređivanja u središtima gradova. Jednom sam napisao da su internetske rezervacijske platforme Booking i Airbnb više pripomogle rastu hrvatskoga turizma nego sve marketinške aktivnosti i svi sajmovi na kojima su sudjelovali Ministarstvo turizma i Hrvatska turistička zajednica.
Drugi značajan faktor za razvoj zagrebačkoga turizma bila je odluka najvećega niskotarifnog avioprijevoznika Ryanaira da i Zagreb postane njegov “hub”. Zahvaljujući toj odluci Zagreb je tijekom godine izravno povezan s više od 30 destinacija u 16 država te je tako napokon došao na europsku “city break” mapu. Dovoljno je pogledati strukturu stranih gostiju i usporediti je s destinacijama koje Ryanair povezuje sa Zagrebom da bi se razumjelo zašto je ta odluka bila iznimno važna za daljnji razvoj i rast zagrebačkoga turizma.
Plenković bi trebao proučiti djelo Edvarda Kardelja
Isto tako, za njegovu uspješnost važna je i odluka Vlade Andreja Plenkovića da turistima uskrati zadovoljstvo usputnoga šopinga, a slijedom navedenoga i sve ostale potrošnje. Jer, na kraju, zatvorene trgovine dovest će ne samo do zatvorenih vrata restorana i kafića, muzeja i galerija, već i do praznih hotelskih i apartmanskih soba, nepopunjenih sjedala aviona, vlakova, autobusa i taksija te u konačnici odabira nekih drugih “city break” lokacija za puno sadržajnije i veselije vikende.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Medijski napisi i komentari obično sagledavaju samo dvije dimenzije zabrane odnosno ograničenja rada trgovina nedjeljom i praznikom, onu koja se odnosi na zaposlene u trgovini i drugu vezanu uz komoditet i navike potrošača. Svatko od nas već kod odabira svoga zanimanja, a onda kasnije birajući i samo zaposlenje bira i dinamiku i ritam svoga rada.
Vrh HDZ-a i Andrej Plenković ponaosob trebali bi još jednom proučiti djelo Edvarda Kardelja i pokušati provariti njegovu temeljnu lekciju prema kojoj država i partija ne mogu donijeti sreću pojedincu te da se građanin za tu sreću mora ipak izboriti sam. Ovdašnja država i njena vladajuća partija nemaju baš ništa s mojom voljom i željom da radim ili plandujem nedjeljom i praznikom, ponedjeljkom ili četvrtkom.
Šutnja koja ukazuje na impotentnost
Zakon o radu treba štititi prava slabijega, prava radnika, a ugovorom o radu kao izrazom njihove zajedničke volje moraju biti regulirani svi odnosi između poslodavca i radnika, uključujući i rad nedjeljom i praznikom. Zakon o trgovini ne smije i ne može ograničavati bilo čije pravo na rad i zaradu, a upravo je ridikulozno da se ne dozvoljava čak ni rad samozaposlenih i članova njihovih obitelji, što je zadiranje i u njihova temeljna ljudska prava.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Šutnja velike većine čelnika lokalnih uprava, turističkih zajednica, gospodarskih i obrtničkih komora i udruga poslodavaca, ukazuje na njihovu impotentnost u srazu s vladajućom partijom i premijerom Plenkovićem.
Nanesena nepopravljiva šteta
Proglašavanje svih nedjelja sajamskim danima, što su već učinili pojedini gradonačelnici i načelnici općina, pretvara Hrvatsku u veliko sajmište u koje se lijepo može uklopiti i prikladno proštenje, ali ne umanjuje nepopravljivu štetu koju je zabrana rada trgovina nedjeljom i praznikom nanijela ne samo najvećem broju trgovaca, već i cijelom nizu ostalih gospodarskih djelatnosti.
Prelijevanje prometa na ostale radne dane moguće je samo u prikazima novoga ministra gospodarstva Damira Habijana i njegova šefa Andreja Plenkovića. Valjda je i njima poznato da trgovina nije samo nužna prodaja osnovnih živežnih namirnica nego i diskrecijska i impulsna potrošnja ovisna o slobodnom vremenu građana i radnom vremenu trgovina te njihovoj stalnoj potrazi za zadovoljstvom mimo onoga koje im nude država i vladajuća partija.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Apsurdi (ne)radne nedjelje. Pa, tko će bolje od Plenkovića, HDZ-a i Vlade znati kada se vjerni i smjerni podanici trebaju odmarati, a kada raditi
Valjda je vladajućima jasno da trgovina nije samo nužna prodaja osnovnih živežnih namirnica
Činjenica je da svako ograničavanje rada trgovina ima krupne implikacije i na cijeli niz ostalih gospodarskih aktivnosti, a da se Vlada, nadležna ministarstva, većina lokalnih uprava, turističkih zajednica, gospodarskih i obrtničkih komora prave kao da se to ne događa
Svu raskoš posljedica ograničenja odnosno zabrane rada trgovina nedjeljom i praznikom imali smo prilike vidjeti prvoga ovogodišnjeg vikenda. Trgovci imaju pravo odabrati i rasporediti 16 radnih nedjelja u cijeloj godini, a oni trgovački centri koji su odabrali prvu nedjelju u ovoj godini bili su pod pravom opsadom kupaca. Dvanaest dana državnih praznika i trideset i šest nedjelja, ukupno 48 dana, bit će trgovine silom Zakona o trgovini zatvorene za kupce.
Za premijera Andreja Plenkovića to je mjera “ravnoteže poslovnoga i privatnoga” jer tko će bolje od njega, HDZ-a i Vlade znati kada se vjerni i smjerni podanici trebaju odmarati, a kada trebaju raditi. Ako ne baš svi, onda barem oni kojima premijer može Zakonom o trgovini propisivati radne i neradne dane. Za sve ostale zaposlene Andrej Plenković nije pokušao pronaći ni propisivati ravnotežu između privatnoga i poslovnoga, tako da oni mogu i dalje raditi i petkom i svetkom bez uplitanja države i partije u njihove radne navike i neradne afinitete.
Hrvatska nije nikakav posebni izuzetak
Nije Hrvatska u tome nikakav posebni izuzetak, među 27 članica Europske unije njih petnaest ne ograničava rad trgovina nedjeljom, a u dvanaest postoje ili izuzeci od zabrane ili je rad dozvoljen samo određenim segmentima trgovine u određenome vremenskom periodu.
Zagovornici zabrane rada nedjeljom, kao i pobornici rada bez ograničenja, imaju poveliki izbor najrazličitijih primjera i praksi na koje se mogu pozvati tako da takva rasprava nema baš previše smisla. Činjenica je da svako ograničavanje rada trgovina ima krupne implikacije i na cijeli niz ostalih gospodarskih aktivnosti, a da se Vlada, nadležna ministarstva, većina lokalnih uprava, turističkih zajednica, gospodarskih i obrtničkih komora prave kao da se to ne događa.
Turisti imaju priliku šetati pustim ulicama
Grad Zagreb, baš kao i svi veći europski gradovi, ostvaruje turistička noćenja tijekom cijele godine. U prošloj je godini prema nepotpunim podacima zabilježio cca 2,6 milijuna turističkih noćenja, od čega cca 16 posto u prvome tromjesečju, po 26 posto u drugom i četvrtom, a 32 posto svih noćenja u trećem tromjesečju.
Uz takvu raspodjelu turističkih noćenja i trenutno važeću zakonsku regulativu posvema je jasno da će inozemni i domaći gosti i posjetitelji imati priliku šetati opustjelim ulicama središta grada svih gore spomenutih 48 dana, a da nitko nije izračunao koliko će novca ostati nepotrošeno, koliko će loših dojmova biti poneseno i koliko se novih turističkih dolazaka zbog toga ubuduće neće dogoditi.
Kafići i restorani sami zatvaraju svoja vrata
Zatvorene trgovine negativno utječu na posjećenost restorana i kafića koji pak onda zbog smanjenoga prometa i sami zatvaraju svoja vrata, a zatvorene trgovine, restorani i kafići siguran su recept za ubijanje ne samo turizma, već i bilo kakvoga smislenoga života i privređivanja u središtima gradova. Jednom sam napisao da su internetske rezervacijske platforme Booking i Airbnb više pripomogle rastu hrvatskoga turizma nego sve marketinške aktivnosti i svi sajmovi na kojima su sudjelovali Ministarstvo turizma i Hrvatska turistička zajednica.
Drugi značajan faktor za razvoj zagrebačkoga turizma bila je odluka najvećega niskotarifnog avioprijevoznika Ryanaira da i Zagreb postane njegov “hub”. Zahvaljujući toj odluci Zagreb je tijekom godine izravno povezan s više od 30 destinacija u 16 država te je tako napokon došao na europsku “city break” mapu. Dovoljno je pogledati strukturu stranih gostiju i usporediti je s destinacijama koje Ryanair povezuje sa Zagrebom da bi se razumjelo zašto je ta odluka bila iznimno važna za daljnji razvoj i rast zagrebačkoga turizma.
Plenković bi trebao proučiti djelo Edvarda Kardelja
Isto tako, za njegovu uspješnost važna je i odluka Vlade Andreja Plenkovića da turistima uskrati zadovoljstvo usputnoga šopinga, a slijedom navedenoga i sve ostale potrošnje. Jer, na kraju, zatvorene trgovine dovest će ne samo do zatvorenih vrata restorana i kafića, muzeja i galerija, već i do praznih hotelskih i apartmanskih soba, nepopunjenih sjedala aviona, vlakova, autobusa i taksija te u konačnici odabira nekih drugih “city break” lokacija za puno sadržajnije i veselije vikende.
Medijski napisi i komentari obično sagledavaju samo dvije dimenzije zabrane odnosno ograničenja rada trgovina nedjeljom i praznikom, onu koja se odnosi na zaposlene u trgovini i drugu vezanu uz komoditet i navike potrošača. Svatko od nas već kod odabira svoga zanimanja, a onda kasnije birajući i samo zaposlenje bira i dinamiku i ritam svoga rada.
Vrh HDZ-a i Andrej Plenković ponaosob trebali bi još jednom proučiti djelo Edvarda Kardelja i pokušati provariti njegovu temeljnu lekciju prema kojoj država i partija ne mogu donijeti sreću pojedincu te da se građanin za tu sreću mora ipak izboriti sam. Ovdašnja država i njena vladajuća partija nemaju baš ništa s mojom voljom i željom da radim ili plandujem nedjeljom i praznikom, ponedjeljkom ili četvrtkom.
Šutnja koja ukazuje na impotentnost
Zakon o radu treba štititi prava slabijega, prava radnika, a ugovorom o radu kao izrazom njihove zajedničke volje moraju biti regulirani svi odnosi između poslodavca i radnika, uključujući i rad nedjeljom i praznikom. Zakon o trgovini ne smije i ne može ograničavati bilo čije pravo na rad i zaradu, a upravo je ridikulozno da se ne dozvoljava čak ni rad samozaposlenih i članova njihovih obitelji, što je zadiranje i u njihova temeljna ljudska prava.
Šutnja velike većine čelnika lokalnih uprava, turističkih zajednica, gospodarskih i obrtničkih komora i udruga poslodavaca, ukazuje na njihovu impotentnost u srazu s vladajućom partijom i premijerom Plenkovićem.
Nanesena nepopravljiva šteta
Proglašavanje svih nedjelja sajamskim danima, što su već učinili pojedini gradonačelnici i načelnici općina, pretvara Hrvatsku u veliko sajmište u koje se lijepo može uklopiti i prikladno proštenje, ali ne umanjuje nepopravljivu štetu koju je zabrana rada trgovina nedjeljom i praznikom nanijela ne samo najvećem broju trgovaca, već i cijelom nizu ostalih gospodarskih djelatnosti.
Prelijevanje prometa na ostale radne dane moguće je samo u prikazima novoga ministra gospodarstva Damira Habijana i njegova šefa Andreja Plenkovića. Valjda je i njima poznato da trgovina nije samo nužna prodaja osnovnih živežnih namirnica nego i diskrecijska i impulsna potrošnja ovisna o slobodnom vremenu građana i radnom vremenu trgovina te njihovoj stalnoj potrazi za zadovoljstvom mimo onoga koje im nude država i vladajuća partija.