U subotu je bio prvi državni praznik u režimu nove regulacije radnog vremena trgovina. Zadnjom izmjenom Zakona o trgovini koja je stupila na snagu 1. srpnja ove godine prodajni objekti zatvoreni su nedjeljom i praznikom. Sukladno članku 57. Zakona trgovci mogu sami odrediti 16 nedjelja u jednoj kalendarskoj godini kada će raditi, ali na sve državne praznike moraju biti zatvoreni.
Ove subote mogli smo vidjeti kaotičan rezultat te rigorozne i nadasve stupidne odluke. U Hrvatskoj trenutačno boravi više od milijun inozemnih gostiju. Velika većina njih ne zna ni kada su Hrvatskoj državni praznici, a kamoli novo propisani neradni dani trgovina, pa su u subotu zbunjeno i nervozno lutali gradskim ulicama i trgovima u potrazi za osnovnim ili turističkim potrepštinama.
Zagrebački trgovci čuvaju radne vikende
Zagreb u ovo doba godine posjećuju na jedan ili dva dana deseci tisuća inozemnih turista ponajviše na svom putu prema Jadranu ili u povratku svojim domovima. Prošle godine Zagreb je zabilježio nešto više od milijun dolazaka i 2,2 milijuna noćenja, od čega se 80 posto odnosi na inozemne goste. U srpnju i kolovozu 2022. Zagreb je imao 260.000 dolazaka gostiju i nešto više od pola milijuna noćenja.
Budući da su to mjeseci u kojima povelik broj Zagrepčana napušta grad zbog korištenja godišnjih odmora, lokalni trgovci, suočeni s novom rigidnom regulacijom radnog vremena, odlučili su se na „čuvanje“ svojeg prava na radne nedjelje za jesenske i zimske mjesece pa ovoga ljeta nedjeljom u gradu, pogotovo u njegovom centru, radi zanemariv broj trgovina.
Turisti ne dolaze na kupanje u Jarunu
Vjerojatno je i Banskim dvorima poznato da Zagreb turisti ne posjećuju zbog kupanja na Jarunu ili odlazaka na nedjeljnu misu već ponajviše zbog obilaska Gornjeg i Donjeg grada, mogućeg kulinarskog ili barskog užitka i usputnog šopinga. Premijer Andrej Plenković svojim je inzistiranjem na djelomičnoj zabrani rada trgovina nedjeljom i potpunoj zabrani njihovog rada praznicima doveo među ostalim u pitanje i sam smisao posjeta stranih gostiju Zagrebu u barem deset srpanjskih i kolovoških dana.
Osam nedjelja i dva državna praznika trgovine u centru grada bit će zatvorene ne zbog toga što nema potencijalnih kupaca, nego zbog toga što Andrej Plenković vjeruje da je upravo on taj koji treba određivati kada mi smijemo raditi, kada se moramo odmarati i kada turisti i ostali namjernici trebaju kupovati.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Ima li Plenković recept za sreću?
U desecima zagrebačkih i tisućama hrvatskih trgovina čiji je asortiman namijenjen ponajviše turistima rade samo vlasnici i članovi njihovih obitelji pa se postavlja logično pitanje što uopće Andrej Plenković i njegova Vlada imaju s njihovom željom i voljom da rade i zarađuju nedjeljom, državnim praznikom, vjerskim blagdanom, u ponoć radnog ili u ranu zoru neradnog dana. Ima li Andrej Plenković možda recept za sreću u kojem je egzaktno propisano koliko sati rada nas ispunjava zadovoljstvom, a nakon koliko čeznemo za ravnotežom između privatnog i poslovnog života?
I što je uopće ta famozna ravnoteža za sve one koji moraju raditi dva posla, dvanaest sati dnevno svih sedam dana u tjednu, i to samo iz jednog prozaičnog razloga, da bi mogli sebi i obitelji osigurati kakvu-takvu egzistenciju?
Stižu generacije koje će se pitati čemu blagajne
Ili možda Andreju Plenkoviću ipak nije prineseno pažnji da osim svih stranih radnika, i poveći broj građanki i građana Hrvatske radi petkom i svetkom od jutra do povečerja jer je to jedina realna i ostvariva ravnoteža u njihovim životima.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Iritantna i stupidna opsesija radnim vremenom trgovina i trgovačkih centara nije specifičnost samo ovog podneblja. Dovoljno je usporediti različite regulacije radnih vremena trgovina u tridesetak europskih država, a teško je pronaći dvije iste, da bi se shvatilo koliko je to omiljena politička disciplina i prostor za dokazivanje neograničenosti ljudske gluposti.
Prošle je godine 75 posto građana Europske unije u dobi od 16 do 74 godine barem jednu kupnju napravilo putem internetskih platformi. Amazon je prije pet godina predstavio Amazon Go, trgovinu bez prodavača i blagajnica, a u međuvremenu je nekoliko desetaka trgovačkih lanaca na raznim stranama svijeta otvorilo trgovine sa sličnim konceptom. U narednih desetak godina maloprodaja kakva je danas jednostavno će odumrijeti, ili ljepše kazano, njen sadašnji oblik bit će radikalno promijenjen sukladno implementaciji novih tehnologija i navikama novih generacija kupaca.
Ja sam dovoljno vremešan da ponajviše kupujem u trgovini, moja kćer i sin kupuju daleko više i češće na svojim pametnim telefonima, a generacije koje dolaze poslije njih pitat će se čemu su uopće služile blagajne.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Kvaliteta života ne ovisi jedino o radu nedjeljom
Ustav Republike Hrvatske jamči pravo na rad i slobodu rada. U članku 55. Ustava izrijekom je navedeno da „Svatko ima pravo na rad i slobodu rada“ pa je više nego izvjesno da će zadnja novela Zakona o trgovini i Plenkovićevih 16 radnih nedjelja kad-tad doživjeti istu sudbinu kao i ostali pokušaji nametanja štetnih i diskriminatornih ograničenja rada trgovina. Zakon o radu treba regulirati prava radnika na dnevni i tjedni odmor odnosno plaćanje rada nedjeljom i praznikom i to bez obzira radi li se o blagajnicama u trgovinama, dostavljačima, konobarima ili vozačima kamiona i autobusa.
Valjda svatko već kod odabira svoga zanimanja ili javljanja na natječaj za posao znade hoće li moći raditi samo od ponedjeljka do petka i to od 8 do 16 sati s mogućnošću „kliznog“ radnog vremena ili ga čeka i noćni rad, dežurstva, rad vikendom i praznikom.
Krajnje je licemjerje takozvanu zaštitu ravnoteže između posla i privatnog života radnika svesti samo na rad trgovina nedjeljom i praznikom dok stotine tisuća drugih rade bez i jednog dana tjednog odmora. Za mnoge je to životni odabir, ali za većinu je to ipak samo nužda. One prve Andrej Plenković uglavnom nervira i od njega ništa ni ne očekuju, a za ove druge koji stvarno trebaju nova zakonska rješenja i regulatorne mjere on sam ne mari i tvrdi da nisu tema.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Konačno je dokazano koliko je zabrana rada nedjeljom nadasve stupidna odluka
Iritantna i stupidna opsesija radnim vremenom trgovina i trgovačkih centara nije specifičnost samo ovog podneblja
Andrej Plenković vjeruje da je upravo on taj koji treba određivati kada mi smijemo raditi, kada se moramo odmarati i kada turisti i ostali namjernici trebaju kupovati
U subotu je bio prvi državni praznik u režimu nove regulacije radnog vremena trgovina. Zadnjom izmjenom Zakona o trgovini koja je stupila na snagu 1. srpnja ove godine prodajni objekti zatvoreni su nedjeljom i praznikom. Sukladno članku 57. Zakona trgovci mogu sami odrediti 16 nedjelja u jednoj kalendarskoj godini kada će raditi, ali na sve državne praznike moraju biti zatvoreni.
Ove subote mogli smo vidjeti kaotičan rezultat te rigorozne i nadasve stupidne odluke. U Hrvatskoj trenutačno boravi više od milijun inozemnih gostiju. Velika većina njih ne zna ni kada su Hrvatskoj državni praznici, a kamoli novo propisani neradni dani trgovina, pa su u subotu zbunjeno i nervozno lutali gradskim ulicama i trgovima u potrazi za osnovnim ili turističkim potrepštinama.
Zagrebački trgovci čuvaju radne vikende
Zagreb u ovo doba godine posjećuju na jedan ili dva dana deseci tisuća inozemnih turista ponajviše na svom putu prema Jadranu ili u povratku svojim domovima. Prošle godine Zagreb je zabilježio nešto više od milijun dolazaka i 2,2 milijuna noćenja, od čega se 80 posto odnosi na inozemne goste. U srpnju i kolovozu 2022. Zagreb je imao 260.000 dolazaka gostiju i nešto više od pola milijuna noćenja.
Budući da su to mjeseci u kojima povelik broj Zagrepčana napušta grad zbog korištenja godišnjih odmora, lokalni trgovci, suočeni s novom rigidnom regulacijom radnog vremena, odlučili su se na „čuvanje“ svojeg prava na radne nedjelje za jesenske i zimske mjesece pa ovoga ljeta nedjeljom u gradu, pogotovo u njegovom centru, radi zanemariv broj trgovina.
Turisti ne dolaze na kupanje u Jarunu
Vjerojatno je i Banskim dvorima poznato da Zagreb turisti ne posjećuju zbog kupanja na Jarunu ili odlazaka na nedjeljnu misu već ponajviše zbog obilaska Gornjeg i Donjeg grada, mogućeg kulinarskog ili barskog užitka i usputnog šopinga. Premijer Andrej Plenković svojim je inzistiranjem na djelomičnoj zabrani rada trgovina nedjeljom i potpunoj zabrani njihovog rada praznicima doveo među ostalim u pitanje i sam smisao posjeta stranih gostiju Zagrebu u barem deset srpanjskih i kolovoških dana.
Osam nedjelja i dva državna praznika trgovine u centru grada bit će zatvorene ne zbog toga što nema potencijalnih kupaca, nego zbog toga što Andrej Plenković vjeruje da je upravo on taj koji treba određivati kada mi smijemo raditi, kada se moramo odmarati i kada turisti i ostali namjernici trebaju kupovati.
Ima li Plenković recept za sreću?
U desecima zagrebačkih i tisućama hrvatskih trgovina čiji je asortiman namijenjen ponajviše turistima rade samo vlasnici i članovi njihovih obitelji pa se postavlja logično pitanje što uopće Andrej Plenković i njegova Vlada imaju s njihovom željom i voljom da rade i zarađuju nedjeljom, državnim praznikom, vjerskim blagdanom, u ponoć radnog ili u ranu zoru neradnog dana. Ima li Andrej Plenković možda recept za sreću u kojem je egzaktno propisano koliko sati rada nas ispunjava zadovoljstvom, a nakon koliko čeznemo za ravnotežom između privatnog i poslovnog života?
I što je uopće ta famozna ravnoteža za sve one koji moraju raditi dva posla, dvanaest sati dnevno svih sedam dana u tjednu, i to samo iz jednog prozaičnog razloga, da bi mogli sebi i obitelji osigurati kakvu-takvu egzistenciju?
Stižu generacije koje će se pitati čemu blagajne
Ili možda Andreju Plenkoviću ipak nije prineseno pažnji da osim svih stranih radnika, i poveći broj građanki i građana Hrvatske radi petkom i svetkom od jutra do povečerja jer je to jedina realna i ostvariva ravnoteža u njihovim životima.
Iritantna i stupidna opsesija radnim vremenom trgovina i trgovačkih centara nije specifičnost samo ovog podneblja. Dovoljno je usporediti različite regulacije radnih vremena trgovina u tridesetak europskih država, a teško je pronaći dvije iste, da bi se shvatilo koliko je to omiljena politička disciplina i prostor za dokazivanje neograničenosti ljudske gluposti.
Prošle je godine 75 posto građana Europske unije u dobi od 16 do 74 godine barem jednu kupnju napravilo putem internetskih platformi. Amazon je prije pet godina predstavio Amazon Go, trgovinu bez prodavača i blagajnica, a u međuvremenu je nekoliko desetaka trgovačkih lanaca na raznim stranama svijeta otvorilo trgovine sa sličnim konceptom. U narednih desetak godina maloprodaja kakva je danas jednostavno će odumrijeti, ili ljepše kazano, njen sadašnji oblik bit će radikalno promijenjen sukladno implementaciji novih tehnologija i navikama novih generacija kupaca.
Ja sam dovoljno vremešan da ponajviše kupujem u trgovini, moja kćer i sin kupuju daleko više i češće na svojim pametnim telefonima, a generacije koje dolaze poslije njih pitat će se čemu su uopće služile blagajne.
Kvaliteta života ne ovisi jedino o radu nedjeljom
Ustav Republike Hrvatske jamči pravo na rad i slobodu rada. U članku 55. Ustava izrijekom je navedeno da „Svatko ima pravo na rad i slobodu rada“ pa je više nego izvjesno da će zadnja novela Zakona o trgovini i Plenkovićevih 16 radnih nedjelja kad-tad doživjeti istu sudbinu kao i ostali pokušaji nametanja štetnih i diskriminatornih ograničenja rada trgovina. Zakon o radu treba regulirati prava radnika na dnevni i tjedni odmor odnosno plaćanje rada nedjeljom i praznikom i to bez obzira radi li se o blagajnicama u trgovinama, dostavljačima, konobarima ili vozačima kamiona i autobusa.
Valjda svatko već kod odabira svoga zanimanja ili javljanja na natječaj za posao znade hoće li moći raditi samo od ponedjeljka do petka i to od 8 do 16 sati s mogućnošću „kliznog“ radnog vremena ili ga čeka i noćni rad, dežurstva, rad vikendom i praznikom.
Krajnje je licemjerje takozvanu zaštitu ravnoteže između posla i privatnog života radnika svesti samo na rad trgovina nedjeljom i praznikom dok stotine tisuća drugih rade bez i jednog dana tjednog odmora. Za mnoge je to životni odabir, ali za većinu je to ipak samo nužda. One prve Andrej Plenković uglavnom nervira i od njega ništa ni ne očekuju, a za ove druge koji stvarno trebaju nova zakonska rješenja i regulatorne mjere on sam ne mari i tvrdi da nisu tema.