Najoptimističnija varijanta je – deset godina. Cijelo će jedno desetljeće, dakle, proći otkad je EU odobrila Hrvatskoj projekt agregacijske optičke mreže koja bi omogućila pristup brzom internetu i izvan urbanih sredina do njene konačne izgradnje. Zaboga, prošlo je evo šest i pol godina, a na terenu u zemlju nije zabijena još niti jedna jedina lopata.
Tema pristupa brzom internetu u ruralnim krajevima nije samo pitanje gospodarstva ili ravnomjernog razvoja svih krajeva zemlje. Radi se o suštinskoj stvari po pitanju demografije. U zemlji koja se općenito prazni od stanovništva, a pogotovo kad su u pitanju krajevi izvan urbanih sredina, mogućnost spajanja na brzu internetsku vezu, koja je osnovni preduvjet za normalno komuniciranje i poslovanje, jedan je od bitnih faktora pri donošenju odluke o ostanku ili – iseljavanju.
Godine naricanja
Sve ove godine otkako je EU dala zeleno svjetlo Hrvatskoj i obećala financirati s 85 posto projekt izgradnje državne agregacijske mreže, politika je provela – naričući. Nad mračnom demografskom slikom zemlje iz koje natalitet pada, a stanovnici masovno – u stotinama tisuća odlaze preko granice u novi život. Evo, recimo, premijer Andrej Plenković.
U godini nakon što su odobrena EU sredstva za državnu mrežu, Plenković je, na Općem izvještajnom Saboru HDZ-a demografsku revitalizaciju naveo kao “ključno, strateško nacionalno pitanje” i stavio je među prve prioritete u predstojećem razdoblju. Sljedeća, 2019. godina, bila je ona u kojoj se Hrvatska “zagrijavala” za svojih pola godine predsjedanja Europskom unijom.
Opomene Europske unije
Plenković je tada u razgovoru za Financial Times kazao kako je pad broja stanovnika strukturalni, skoro egzistencijalni problem za neke nacije u EU, te najavio da će demografija biti “u središtu hrvatskog predsjedanja Europskom unijom”. U 2020., izbornoj godini, ulozi su dodatno povećani. “U Hrvatskoj je već neko vrijeme situacija takva da je demografska revitalizacija od najveće važnosti za opstanak i budućnost zemlje”, kazao je Plenković na sjednici Vijeća za demografsku revitalizaciju.
U međuvremenu, njegovoj Vladi je trebalo devet mjeseci samo da donese Nacionalni program razvoja širokopojasne infrastrukture u krajevima u kojima ne postoji dostatan interes za ulaganja, što je bio uvjet za sam početak projekta odobrenog ljeto ranije. No, onda je opet zapelo. Toliko da je Europska unija dva puta opominjala Hrvatsku zbog kašnjenja.
Članak se nastavlja ispod oglasa
“Jesen u Lici”
Briga o demografiji, međutim, nije se nimalo smanjivala. U premijerovim javnim istupima. “Najvažnije je da Hrvatska opstane. Bez demografije, bez ljudi sve ovo što ulažemo u ceste, poljoprivredu i ostalo ima manje smisla ako nas ima manje. Prema tome, demografska politika je vrlo bitna”, govorio je Plenković 2021. godine u Gospiću, na manifestaciji “Jesen u Lici”.
Prošlo je, međutim, još jedno ljeto. Iako lani još nije bio odabran ni voditelj projekta za veliku državnu mrežu, Plenković je i dalje ukazivao na presudnu važnost demografije za današnju Hrvatsku. “Želimo stvoriti pozitivno društveno ozračje za zasnivanje ili proširivanje obitelji, kvalitetniju skrb o djeci i našim starijim sugrađanima, jer je demografski vitalnija Hrvatska jedino rješenje za budućnost hrvatskog naroda”, kazao je Plenković na sjednici Vlade u travnju 2022. godine.
Lukovi nad zaljevom > kablovi pod zemljom
U međuvremenu je Pelješki most, za kojeg je novac odobren istoga dana kad i za državnu mrežu za brzi internet, projektiran, izgrađen i, na ljeto 2022. godine, svečano otvoren. Cinici će reći da se na kablovima zakopanima u zemlju ne može tako lijepo graditi predizborna kampanja kao na veličanstvenim lukovima mosta nad Malostonskim zaljevom. I na pričama o tome kako je demografija važna. Jako važna.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Kad je EU odobrila projekt izgradnje državne agregacijske mreže, rok za njegov dovršetak bila je 2023. godina. U 2022. godini, u kojoj je Plenković govorio o “demografski vitalnijoj Hrvatskoj kao jedinom rješenju za budućnost hrvatskog naroda”, svima je već bilo jasno da će ovaj – i demografski – bitan projekt kasniti. Prognoziralo se da bi radovi konačno mogli krenuti sredinom ove, a biti dovršeni 2025. godine.
Ne bude li žalbi…
Lijepog li optimizma! Sredinom – dobro, malo poslije sredine – u kolovozu 2023. godine, otvorene su ponude na natječaju za izgradnju potrebne internetske infrastrukture. Nedavno su, konačno, odabrani i izvođači radova. Sad se planira da radovi počnu uskoro, ne bude li žalbi, i da posao bude završen do ljeta – 2027. godine. Točno deset godina otkad je EU odobrila sredstva za taj projekt.
Stvari su, dakako, poskupjele. Cijeli posao sad će koštati 209,5 milijuna eura, dakle dvostruko (plus još koji milijunčić više) od 101,4 milijuna kuna koje je EU odobrila daleke 2017. godine. Razlika će se, kako piše Večernji list nadoknaditi iz državnog proračuna i drugim mehanizmima EU fondova.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Dugo je desetljeće
U razdoblju od deset godina između dva popisa stanovništva Hrvatsku je napustilo oko 400 tisuća ljudi. Deset posto stanovništva. Plenković, međutim, ne posustaje.
Ove godine je, gostujući na raznim obljetnicama osnivanja lokalnih ogranaka HDZ-a, definirao tri ključne teme kojima će se Vlada baviti u narednom razdoblju. Uz klimatske promjene, tu je, dakako, i to kao “najvažnija tema opstanka hrvatskoj naroda”, i demografija. Treća je digitalna transformacija.
“To su tri teme kojima će se baviti Vlada, Hrvatski sabor i HDZ, jer su to prioriteti razvoja za ovo desetljeće”, kazao je tako Plenković u veljači u Makarskoj. “Ovo desetljeće”? Sredina 2027. kao rok za izgradnju državne agregacijske mreže stvarno djeluje kao blistavi optimizam.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Europa nam 2017. odobrila ogroman novac za izgradnju mreže za brzi internet. Još nismo zabili ni jednu lopatu
Vlast ne prestaje pričati o demografiji. Ključni projekt za ruralne sredine kasnit će najmanje četiri godine
Cinici će reći da se na kablovima zakopanima u zemlju ne može tako lijepo graditi predizborna kampanja kao na veličanstvenim lukovima mosta nad Malostonskim zaljevom. I na pričama o tome kako je demografija važna. Jako važna
Najoptimističnija varijanta je – deset godina. Cijelo će jedno desetljeće, dakle, proći otkad je EU odobrila Hrvatskoj projekt agregacijske optičke mreže koja bi omogućila pristup brzom internetu i izvan urbanih sredina do njene konačne izgradnje. Zaboga, prošlo je evo šest i pol godina, a na terenu u zemlju nije zabijena još niti jedna jedina lopata.
Tema pristupa brzom internetu u ruralnim krajevima nije samo pitanje gospodarstva ili ravnomjernog razvoja svih krajeva zemlje. Radi se o suštinskoj stvari po pitanju demografije. U zemlji koja se općenito prazni od stanovništva, a pogotovo kad su u pitanju krajevi izvan urbanih sredina, mogućnost spajanja na brzu internetsku vezu, koja je osnovni preduvjet za normalno komuniciranje i poslovanje, jedan je od bitnih faktora pri donošenju odluke o ostanku ili – iseljavanju.
Godine naricanja
Sve ove godine otkako je EU dala zeleno svjetlo Hrvatskoj i obećala financirati s 85 posto projekt izgradnje državne agregacijske mreže, politika je provela – naričući. Nad mračnom demografskom slikom zemlje iz koje natalitet pada, a stanovnici masovno – u stotinama tisuća odlaze preko granice u novi život. Evo, recimo, premijer Andrej Plenković.
U godini nakon što su odobrena EU sredstva za državnu mrežu, Plenković je, na Općem izvještajnom Saboru HDZ-a demografsku revitalizaciju naveo kao “ključno, strateško nacionalno pitanje” i stavio je među prve prioritete u predstojećem razdoblju. Sljedeća, 2019. godina, bila je ona u kojoj se Hrvatska “zagrijavala” za svojih pola godine predsjedanja Europskom unijom.
Opomene Europske unije
Plenković je tada u razgovoru za Financial Times kazao kako je pad broja stanovnika strukturalni, skoro egzistencijalni problem za neke nacije u EU, te najavio da će demografija biti “u središtu hrvatskog predsjedanja Europskom unijom”. U 2020., izbornoj godini, ulozi su dodatno povećani. “U Hrvatskoj je već neko vrijeme situacija takva da je demografska revitalizacija od najveće važnosti za opstanak i budućnost zemlje”, kazao je Plenković na sjednici Vijeća za demografsku revitalizaciju.
U međuvremenu, njegovoj Vladi je trebalo devet mjeseci samo da donese Nacionalni program razvoja širokopojasne infrastrukture u krajevima u kojima ne postoji dostatan interes za ulaganja, što je bio uvjet za sam početak projekta odobrenog ljeto ranije. No, onda je opet zapelo. Toliko da je Europska unija dva puta opominjala Hrvatsku zbog kašnjenja.
“Jesen u Lici”
Briga o demografiji, međutim, nije se nimalo smanjivala. U premijerovim javnim istupima. “Najvažnije je da Hrvatska opstane. Bez demografije, bez ljudi sve ovo što ulažemo u ceste, poljoprivredu i ostalo ima manje smisla ako nas ima manje. Prema tome, demografska politika je vrlo bitna”, govorio je Plenković 2021. godine u Gospiću, na manifestaciji “Jesen u Lici”.
Prošlo je, međutim, još jedno ljeto. Iako lani još nije bio odabran ni voditelj projekta za veliku državnu mrežu, Plenković je i dalje ukazivao na presudnu važnost demografije za današnju Hrvatsku. “Želimo stvoriti pozitivno društveno ozračje za zasnivanje ili proširivanje obitelji, kvalitetniju skrb o djeci i našim starijim sugrađanima, jer je demografski vitalnija Hrvatska jedino rješenje za budućnost hrvatskog naroda”, kazao je Plenković na sjednici Vlade u travnju 2022. godine.
Lukovi nad zaljevom > kablovi pod zemljom
U međuvremenu je Pelješki most, za kojeg je novac odobren istoga dana kad i za državnu mrežu za brzi internet, projektiran, izgrađen i, na ljeto 2022. godine, svečano otvoren. Cinici će reći da se na kablovima zakopanima u zemlju ne može tako lijepo graditi predizborna kampanja kao na veličanstvenim lukovima mosta nad Malostonskim zaljevom. I na pričama o tome kako je demografija važna. Jako važna.
Kad je EU odobrila projekt izgradnje državne agregacijske mreže, rok za njegov dovršetak bila je 2023. godina. U 2022. godini, u kojoj je Plenković govorio o “demografski vitalnijoj Hrvatskoj kao jedinom rješenju za budućnost hrvatskog naroda”, svima je već bilo jasno da će ovaj – i demografski – bitan projekt kasniti. Prognoziralo se da bi radovi konačno mogli krenuti sredinom ove, a biti dovršeni 2025. godine.
Ne bude li žalbi…
Lijepog li optimizma! Sredinom – dobro, malo poslije sredine – u kolovozu 2023. godine, otvorene su ponude na natječaju za izgradnju potrebne internetske infrastrukture. Nedavno su, konačno, odabrani i izvođači radova. Sad se planira da radovi počnu uskoro, ne bude li žalbi, i da posao bude završen do ljeta – 2027. godine. Točno deset godina otkad je EU odobrila sredstva za taj projekt.
Stvari su, dakako, poskupjele. Cijeli posao sad će koštati 209,5 milijuna eura, dakle dvostruko (plus još koji milijunčić više) od 101,4 milijuna kuna koje je EU odobrila daleke 2017. godine. Razlika će se, kako piše Večernji list nadoknaditi iz državnog proračuna i drugim mehanizmima EU fondova.
Dugo je desetljeće
U razdoblju od deset godina između dva popisa stanovništva Hrvatsku je napustilo oko 400 tisuća ljudi. Deset posto stanovništva. Plenković, međutim, ne posustaje.
Ove godine je, gostujući na raznim obljetnicama osnivanja lokalnih ogranaka HDZ-a, definirao tri ključne teme kojima će se Vlada baviti u narednom razdoblju. Uz klimatske promjene, tu je, dakako, i to kao “najvažnija tema opstanka hrvatskoj naroda”, i demografija. Treća je digitalna transformacija.
“To su tri teme kojima će se baviti Vlada, Hrvatski sabor i HDZ, jer su to prioriteti razvoja za ovo desetljeće”, kazao je tako Plenković u veljači u Makarskoj. “Ovo desetljeće”? Sredina 2027. kao rok za izgradnju državne agregacijske mreže stvarno djeluje kao blistavi optimizam.