Sunce se taman skrilo iza oblaka nad Iblerovim trgom. Bila je negdje prva polovica dvijetisućitih, a predsjednik SDP-a Ivica Račan je novinarima govorio o, činilo se, vječitoj temi, odnosu središnjice stranke i zagrebačkog ogranka kojeg je vodio gradonačelnik Milan Bandić.
Račan nije, jasno, tad jako i javno kritizirao stranačkog kolegu, štoviše, pohvalio je njegov posao u Zagrebu, ali je rekao i vrlo znakovitu rečenicu: “Problem je u Zagrebu što, kad se mačka zaglavi na stablu, zovete Bandića da to riješi”, govorio je predsjednik SDP-a, jasno ukazujući da sustav previše ovisi samo o jednom čovjeku.
Dobrih desetljeće i pol kasnije, Ivice Račana i Milana Bandića više nema. Problem Zagreba je, međutim, što je ona metaforička mačka i dalje na stablu.
Izneređivanje strategija
Iznenadni i tragični odlazak zagrebačkog gradonačelnika samo tri mjeseca pred lokalne izbore na kojima je jurio sedmi mandat podcrtat će taj problem i, usput, iznerediti već pripremljene i aktivirane strategije svih političkih stranaka i kandidata.
Ali, možda ipak ne onoliko koliko se na prvi pogled očekivalo – jer, problemi na onom metaforičkom stablu su natkrili i lik i djelo čovjeka kojeg se zvalo za njihovo rješavanje.
Bandić za Zagrepčane bio tek – problem broj šest
Pokazuje to i oporbena anketa iz prosinca u kojoj ispitanici kao najveći problem Zagreba ne navode Milana Bandića ni na prvom, ni na drugom, ni na trećem, ni četvrtom, ni petom mjestu.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Danas nažalost pokojni gradonačelnik je tek šesti (s 4,4, posto glasova), iza korupcije (11 posto), zbrinjavanja otpada (8,3), komunalne infrastrukture (osam), posljedica potresa (6,9) i prometnih gužvi (6,1 posto). S Bandićem izvan slike, odgovor na te probleme postaje još ključniji dio svih predizbornih kampanja.
Plenkovićeva pogreška s Filipovićem
HDZ je tu, čini se, u najvećem problemu (ako unaprijed zaključimo da su izgledi stranke s Bandićevim imenom na izborima bez Bandića – minorni). Stranka koja je Zagrebom vladala u zadnja dva mandata u koaliciji s Bandićem, čiji su kandidati za gradonačelnika imali uglavnom zadatak da ne smetaju previše u novoj Milanovoj pobjedi, na sebe će sad preuzeti veći dio odijuma birača zbog lošeg stanja u gradu.
Sad se čini još promašenijom odluka Andreja Plenkovića da u izborni okršaj gurne slabo poznatog Davora Filipovića – neko afirmiranije ime (primjerice, Domagoja Ivana Miloševića, koji je tražio da kampanja krene još u rujnu) bi sigurno uspjelo privući nešto više glasova na svom, ali i na listiću stranke za Gradsku skupštinu.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Sanitarni kordon
Pritom, HDZ bi sada u Zagrebu mogao ostati gotovo posve sam – kao i u mnogim krajevima Hrvatske, ljevica i lijevi centar s njima neće ni u snu, a prema Mostu i Domovinskom pokretu premijer je izgradio sanitarni kordon i posuo ga hrapavom osobnom netrpeljivošću.
Prvi favorit za gradonačelnika nakon Bandića ostaje isti – Tomislav Tomašević iz zeleno-lijeve koalicije. Iako se i tu, na prvu loptu, da zaključiti kako iznenadni odlazak glavnog suparnika, ostavlja Tomaševića na nepoznatom terenu i otežava mu posao, nije izvjesno da je taj zaključak točan.
Tomaševića cijeni i dio desnice
Tomašević i njegovi, naime, već su se mjesecima primarno koncentrirali na kontakt s građanima i program za Zagreb, a manje na puku kritiku Bandića i načina vladanja gradom kakav je on uspostavio.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Pritom, oporbena anketa iz prosinca pokazuje da je Tomašević solidno prihvatljiv kao drugi izbor ne samo za birače SDP-a, Centra i srodnih stranaka, već je među popularnijim “drugim izborima” i među biračima HDZ-a, Mosta i Domovinskog pokreta.
Klisović poput Milanovića?
Može li Tomaševiću ipak račune pomrsiti SDP-ov Joško Klisović, kojeg nije bilo u prosinačkoj anketi (kandidat SDP-a u njoj je bio Gordan Maras)? Mnogi su i dosad kalkulirali s drugim krugom Tomašević-Klisović i mogućnošću da Klisović privuče veći dio birača centra i desnice i tako napravi veliko iznenađenje.
“Klisović ima šansu napraviti isto što i Zoran Milanović u drugom krugu predsjedničkih izbora, privući dio glasova desnice i centra i – pobijediti”, rečenica je koja se česte čuje u razgovorima u političkim kuloarima.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Samo, pitanje je može li SDP-ov kandidat doista privući gro glasova HDZ-a, Mosta i Domovinskog pokreta kako bi se barem približio Tomaševiću. Kao što se, za odvijanje ovakvog scenarija prvo treba plasirati u – drugi krug.
“Sad il’ nikad”, part 3?
A tu će vjerojatno vladati solidna gužva, jer je Milan Bandić bio nekoliko kopalja iza ostalih kandidata za drugo mjesto u prvom krugu. Njegov tragični odlazak otvara prostor mnogima za razmišljanje o ulasku u izborno pripetavanje, pogotovo kandidatima desnice i desnog centra.
Primjerice, nije nemoguće da nezavisna Vesna Škare-Ožbolt pokupi dio Bandićevih i HDZ-ovih birača ili da se na “Sad il’ nikad, treći dio” odvaži Miroslav Škoro.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Neki novi klinci
Kako stvari trenutno stoje, čini se ipak da bi se svima trebalo poklopiti jako puno stvari kako bi uopće došli u priliku približiti se potpori koju ima Tomislav Tomašević, koji bi bio prvi favorit izbora i s Milanom Bandićem.
No, do izbora su još dva i pol mjeseca, a do drugog kruga, ako ga bude i cijela tri. U politici je to, jako, jako puno vremena, pogotovo na izborima poput zagrebačkih koji su upravo, tužnim odlaskom dosadašnjeg gradonačelnika, dodatno dobili na nepredvidivosti. Mačku sa zagrebačkog stabla će, u svakom slučaju, od lipnja skidati – neki novi klinci.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Hoće li Tomašević bez glavnog suparnika imati više problema na izborima u Zagrebu?
Bandićevim odlaskom HDZ u Zagrebu ostaje - posve sam
Po prosinačkoj oporbenoj anketi danas nažalost pokojni gradonačelnik je tek šesti problem Zagreba, iza korupcije, zbrinjavanja otpada, komunalne infrastrukture, posljedica potresa i prometnih gužvi. S Bandićem izvan slike, odgovor na te probleme postaje još ključniji dio svih predizbornih kampanja.
Sunce se taman skrilo iza oblaka nad Iblerovim trgom. Bila je negdje prva polovica dvijetisućitih, a predsjednik SDP-a Ivica Račan je novinarima govorio o, činilo se, vječitoj temi, odnosu središnjice stranke i zagrebačkog ogranka kojeg je vodio gradonačelnik Milan Bandić.
Račan nije, jasno, tad jako i javno kritizirao stranačkog kolegu, štoviše, pohvalio je njegov posao u Zagrebu, ali je rekao i vrlo znakovitu rečenicu: “Problem je u Zagrebu što, kad se mačka zaglavi na stablu, zovete Bandića da to riješi”, govorio je predsjednik SDP-a, jasno ukazujući da sustav previše ovisi samo o jednom čovjeku.
Dobrih desetljeće i pol kasnije, Ivice Račana i Milana Bandića više nema. Problem Zagreba je, međutim, što je ona metaforička mačka i dalje na stablu.
Izneređivanje strategija
Iznenadni i tragični odlazak zagrebačkog gradonačelnika samo tri mjeseca pred lokalne izbore na kojima je jurio sedmi mandat podcrtat će taj problem i, usput, iznerediti već pripremljene i aktivirane strategije svih političkih stranaka i kandidata.
Ali, možda ipak ne onoliko koliko se na prvi pogled očekivalo – jer, problemi na onom metaforičkom stablu su natkrili i lik i djelo čovjeka kojeg se zvalo za njihovo rješavanje.
Bandić za Zagrepčane bio tek – problem broj šest
Pokazuje to i oporbena anketa iz prosinca u kojoj ispitanici kao najveći problem Zagreba ne navode Milana Bandića ni na prvom, ni na drugom, ni na trećem, ni četvrtom, ni petom mjestu.
Danas nažalost pokojni gradonačelnik je tek šesti (s 4,4, posto glasova), iza korupcije (11 posto), zbrinjavanja otpada (8,3), komunalne infrastrukture (osam), posljedica potresa (6,9) i prometnih gužvi (6,1 posto). S Bandićem izvan slike, odgovor na te probleme postaje još ključniji dio svih predizbornih kampanja.
Plenkovićeva pogreška s Filipovićem
HDZ je tu, čini se, u najvećem problemu (ako unaprijed zaključimo da su izgledi stranke s Bandićevim imenom na izborima bez Bandića – minorni). Stranka koja je Zagrebom vladala u zadnja dva mandata u koaliciji s Bandićem, čiji su kandidati za gradonačelnika imali uglavnom zadatak da ne smetaju previše u novoj Milanovoj pobjedi, na sebe će sad preuzeti veći dio odijuma birača zbog lošeg stanja u gradu.
Sad se čini još promašenijom odluka Andreja Plenkovića da u izborni okršaj gurne slabo poznatog Davora Filipovića – neko afirmiranije ime (primjerice, Domagoja Ivana Miloševića, koji je tražio da kampanja krene još u rujnu) bi sigurno uspjelo privući nešto više glasova na svom, ali i na listiću stranke za Gradsku skupštinu.
Sanitarni kordon
Pritom, HDZ bi sada u Zagrebu mogao ostati gotovo posve sam – kao i u mnogim krajevima Hrvatske, ljevica i lijevi centar s njima neće ni u snu, a prema Mostu i Domovinskom pokretu premijer je izgradio sanitarni kordon i posuo ga hrapavom osobnom netrpeljivošću.
Prvi favorit za gradonačelnika nakon Bandića ostaje isti – Tomislav Tomašević iz zeleno-lijeve koalicije. Iako se i tu, na prvu loptu, da zaključiti kako iznenadni odlazak glavnog suparnika, ostavlja Tomaševića na nepoznatom terenu i otežava mu posao, nije izvjesno da je taj zaključak točan.
Tomaševića cijeni i dio desnice
Tomašević i njegovi, naime, već su se mjesecima primarno koncentrirali na kontakt s građanima i program za Zagreb, a manje na puku kritiku Bandića i načina vladanja gradom kakav je on uspostavio.
Pritom, oporbena anketa iz prosinca pokazuje da je Tomašević solidno prihvatljiv kao drugi izbor ne samo za birače SDP-a, Centra i srodnih stranaka, već je među popularnijim “drugim izborima” i među biračima HDZ-a, Mosta i Domovinskog pokreta.
Klisović poput Milanovića?
Može li Tomaševiću ipak račune pomrsiti SDP-ov Joško Klisović, kojeg nije bilo u prosinačkoj anketi (kandidat SDP-a u njoj je bio Gordan Maras)? Mnogi su i dosad kalkulirali s drugim krugom Tomašević-Klisović i mogućnošću da Klisović privuče veći dio birača centra i desnice i tako napravi veliko iznenađenje.
“Klisović ima šansu napraviti isto što i Zoran Milanović u drugom krugu predsjedničkih izbora, privući dio glasova desnice i centra i – pobijediti”, rečenica je koja se česte čuje u razgovorima u političkim kuloarima.
Samo, pitanje je može li SDP-ov kandidat doista privući gro glasova HDZ-a, Mosta i Domovinskog pokreta kako bi se barem približio Tomaševiću. Kao što se, za odvijanje ovakvog scenarija prvo treba plasirati u – drugi krug.
“Sad il’ nikad”, part 3?
A tu će vjerojatno vladati solidna gužva, jer je Milan Bandić bio nekoliko kopalja iza ostalih kandidata za drugo mjesto u prvom krugu. Njegov tragični odlazak otvara prostor mnogima za razmišljanje o ulasku u izborno pripetavanje, pogotovo kandidatima desnice i desnog centra.
Primjerice, nije nemoguće da nezavisna Vesna Škare-Ožbolt pokupi dio Bandićevih i HDZ-ovih birača ili da se na “Sad il’ nikad, treći dio” odvaži Miroslav Škoro.
Neki novi klinci
Kako stvari trenutno stoje, čini se ipak da bi se svima trebalo poklopiti jako puno stvari kako bi uopće došli u priliku približiti se potpori koju ima Tomislav Tomašević, koji bi bio prvi favorit izbora i s Milanom Bandićem.
No, do izbora su još dva i pol mjeseca, a do drugog kruga, ako ga bude i cijela tri. U politici je to, jako, jako puno vremena, pogotovo na izborima poput zagrebačkih koji su upravo, tužnim odlaskom dosadašnjeg gradonačelnika, dodatno dobili na nepredvidivosti. Mačku sa zagrebačkog stabla će, u svakom slučaju, od lipnja skidati – neki novi klinci.