Pametan, kaže izreka, uči na tuđim greškama, a budala na svojim. Ocjena jest pomalo surova, kao što je to često slučaj s narodnim mudrostima, ali čini se da nekad stvarnost izmiče njenom sudu. Jer, kako okarakterizirati onog koji ne uči ni na svojim, a kamoli tuđim greškama. Koji ih ponavlja divljenja vrijednim upornim entuzijazmom?
Tvrdio je da Vlada ima precizan pregled igre, jer prati indekse cijena na mjesečnoj razini. “Ne vjerujem da je trgovcima u interesu igrati se svojom reputacijom. Bude li nekih odstupanja koja mi uočimo, izvijestit ćemo javnost o tome”, prijetio je Tolušić onima koji bi, ne daj Bože, sniženje PDV-a iskoristili za povećanje profita, a ne za smanjenje cijena. Dakako, pokazalo se da cijene nisu pale, štoviše, neke su porasle – iako je inflacija tad bila samo problem iz nekih davnih vremena.
“Imamo puno mehanizama”
Početkom ove godine, pak, iz Vlade se opet prijetilo trgovcima. Povod je bila pobuna građana zbog rasta cijena nakon prelaska na euro, a što se naslonilo na visoku (10,8 posto) inflaciju iz 2022. godine. Plenković je već 4. siječnja, strogim glasom, spominjao “mentalitet koji je čisti bezobrazluk, profiterstvo, lopovluk”, najavio da će Vlada već sutra donijeti mjere i da će “koristiti sve mehanizme, a imamo puno mehanizama”.
Mjere nisu donesene “već sutra”, ali je brzo postavljen novi rok, petak, 13. siječnja. Plenković je, strogim glasom, tražio da se dotad cijene vrate na razine prije uvođenja eura, odnosno na 31. prosinca: “Ako se to ne dogodi, vidim da neki huškaju da mi nemamo ideje i alata, imamo i nećemo oklijevati to napraviti već u petak”.
Tvoja mjera zvuči poznato
Dva dana kasnije, javio se, strogim glasom, i ministar gospodarstva i održivog razvoja Davor Filipović. “Ako se do petka neke stvari ne dovedu u red, imamo nekoliko poteza koje možemo povući. Kao što smo ograničili cijenu u devetom mjesecu za devet osnovnih proizvoda, kojima smo htjeli pomoći našim najugroženijim građanima, možemo to proširiti na 100, 200 ili 300 proizvoda i vratiti cijenu na određeni datum”, prijetio je Filipović.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Hm… “reputacija trgovaca”, “zamrzavanje cijena za 300 proizvoda”, “imamo sve mehanizme”, “vraćanje cijena na 31.12.” – zvuči možda poznato? Naravno, sve to je, evo, opet, na spektakularan način u igri, u još jednoj rundi bitke Vlade Republike Hrvatske protiv inflacije.
“Jako mali broj”
Prvo je u jedne dnevne novine puštena informacija o tome da će Vlada tražiti od velikih trgovaca da vrati cijene na razinu od 31. prosinca i to za 1300 artikala. Nakon nekoliko sati, najava je šaptom srezana – u tekstovima je odjednom osvanulo vraćanje cijene za skoro četiri puta manje proizvoda (360). Visoki izvor iz Vlade je, na pitanje o tome što će se dogoditi ako trgovački lanci ne pristanu strogo poručio: “Imamo sve instrumente na raspolaganju”.
Priča se jučer nastavila smežuravati. Martin Evačić, direktor domaćeg trgovačkog lanca NTL je s razgovora s ministrom Filipovićem došao relativno poletan – kazao je kako misli da vjeruje da će u akciji sniženja cijena svi sudjelovati. Ali, novinari su imali i konkretnija pitanja.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Recimo, za koliko se od 360 spomenutih proizvoda uopće može sniziti cijena. “Jako mali broj”; kazao je Evačić, dodavši da je za veliku većinu proizvoda to nemoguće. Štoviše, kazao je kako se uopće nije ni razgovaralo o određenim artiklima čija bi se cijena smanjivala, to će svaki trgovac, kazao je, procijeniti za sebe.
Od petka do petka
Ministar Filipović je, pak, nakon razgovora s predstavnicima trgovačkih lanaca konstatirao da su razgovori bili konstruktivni i da će biti napravljeno ono što je u okvirima mogućeg. Kazao je kako su neki trgovci spremni reagirati i već u petak. Da bude jasno, ovaj put je Filipović govorio o petku koji pada na 15. rujna, a ne o onom koji je bio 13. siječnja, kad se zadnji put tražilo od trgovaca da snize cijene na razinu s kraja prošle godine.
Od petka do petka, međutim, stao je cijeli jedan almanah potpuno neuspješnih Vladinih poteza u borbi protiv poskupljenja. Nakon svih prijetnji s početka godine, Filipović je krenuo u izradu stanice “Kretanje cijena” na kojoj su građani trebali sami uspoređivati cijene stotina odabranih proizvoda u deset trgovačkih lanaca. Ideja je bila da tako sami građani, svojim racionalnim odabirom, izvrše pritisak na trgovce da snize cijene.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Sedam lanaca je hladno odbilo ponudu Vlade da joj redovno dostavlja cijene, pa su ispočetka bile objavljivane cijene samo u preostala tri. Onda je Filipović angažirao firmu sumnjivih referenci da za Ministarstvo popisuje cijene u ostalim trgovinama.
Riješen problem inflacije
Kako se i danas Filipović muči oko toga da trgovci snize cijene, čovjeku se samo od sebe postavlja heretičko pitanje. Nije valjda da hvaljena stranica o kretanju cijena (na koju skoro nitko nije zalazio) bila beskorisna?
No, dobro, čak i da je tako – nema veze. Jer je, evo, Vlada konačno shvatila kako se može riješiti inflacije. Tako da nagovori trgovce da spuste cijene. Okej, ne za 1300, ni za 360, ni za 300, već za “jako mali broj” proizvoda. U, kako bi rekao Filipović “okvirima mogućeg”. Već u petak.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Kakav debakl. Pompozna najava da će ‘Vlada srušiti cijene za 1300 proizvoda’ raspala se u manje od dana
Ne znače valjda pregovori o smanjenju cijena u trgovinama da je čuvena Filipovićeva stranica bila beskorisna
Vlada je konačno shvatila kako se može riješiti inflacije. Tako da nagovori trgovce da spuste cijene. Okej, ne za prekjučer najavljenih 1300, ni za 360, ni za 300, već za “jako mali broj” proizvoda
Pametan, kaže izreka, uči na tuđim greškama, a budala na svojim. Ocjena jest pomalo surova, kao što je to često slučaj s narodnim mudrostima, ali čini se da nekad stvarnost izmiče njenom sudu. Jer, kako okarakterizirati onog koji ne uči ni na svojim, a kamoli tuđim greškama. Koji ih ponavlja divljenja vrijednim upornim entuzijazmom?
Prije pet godina je Vlada koju je i tad vodio Andrej Plenković praktički prepolovila stopu PDV (s 25 na 13 posto) za cijeli niz prehrambenih proizvoda. Mjeru tešku 1,4 milijarde kuna je strogim glasom branio tadašnji ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić.
Tvrdio je da Vlada ima precizan pregled igre, jer prati indekse cijena na mjesečnoj razini. “Ne vjerujem da je trgovcima u interesu igrati se svojom reputacijom. Bude li nekih odstupanja koja mi uočimo, izvijestit ćemo javnost o tome”, prijetio je Tolušić onima koji bi, ne daj Bože, sniženje PDV-a iskoristili za povećanje profita, a ne za smanjenje cijena. Dakako, pokazalo se da cijene nisu pale, štoviše, neke su porasle – iako je inflacija tad bila samo problem iz nekih davnih vremena.
“Imamo puno mehanizama”
Početkom ove godine, pak, iz Vlade se opet prijetilo trgovcima. Povod je bila pobuna građana zbog rasta cijena nakon prelaska na euro, a što se naslonilo na visoku (10,8 posto) inflaciju iz 2022. godine. Plenković je već 4. siječnja, strogim glasom, spominjao “mentalitet koji je čisti bezobrazluk, profiterstvo, lopovluk”, najavio da će Vlada već sutra donijeti mjere i da će “koristiti sve mehanizme, a imamo puno mehanizama”.
Mjere nisu donesene “već sutra”, ali je brzo postavljen novi rok, petak, 13. siječnja. Plenković je, strogim glasom, tražio da se dotad cijene vrate na razine prije uvođenja eura, odnosno na 31. prosinca: “Ako se to ne dogodi, vidim da neki huškaju da mi nemamo ideje i alata, imamo i nećemo oklijevati to napraviti već u petak”.
Tvoja mjera zvuči poznato
Dva dana kasnije, javio se, strogim glasom, i ministar gospodarstva i održivog razvoja Davor Filipović. “Ako se do petka neke stvari ne dovedu u red, imamo nekoliko poteza koje možemo povući. Kao što smo ograničili cijenu u devetom mjesecu za devet osnovnih proizvoda, kojima smo htjeli pomoći našim najugroženijim građanima, možemo to proširiti na 100, 200 ili 300 proizvoda i vratiti cijenu na određeni datum”, prijetio je Filipović.
Hm… “reputacija trgovaca”, “zamrzavanje cijena za 300 proizvoda”, “imamo sve mehanizme”, “vraćanje cijena na 31.12.” – zvuči možda poznato? Naravno, sve to je, evo, opet, na spektakularan način u igri, u još jednoj rundi bitke Vlade Republike Hrvatske protiv inflacije.
“Jako mali broj”
Prvo je u jedne dnevne novine puštena informacija o tome da će Vlada tražiti od velikih trgovaca da vrati cijene na razinu od 31. prosinca i to za 1300 artikala. Nakon nekoliko sati, najava je šaptom srezana – u tekstovima je odjednom osvanulo vraćanje cijene za skoro četiri puta manje proizvoda (360). Visoki izvor iz Vlade je, na pitanje o tome što će se dogoditi ako trgovački lanci ne pristanu strogo poručio: “Imamo sve instrumente na raspolaganju”.
Priča se jučer nastavila smežuravati. Martin Evačić, direktor domaćeg trgovačkog lanca NTL je s razgovora s ministrom Filipovićem došao relativno poletan – kazao je kako misli da vjeruje da će u akciji sniženja cijena svi sudjelovati. Ali, novinari su imali i konkretnija pitanja.
Recimo, za koliko se od 360 spomenutih proizvoda uopće može sniziti cijena. “Jako mali broj”; kazao je Evačić, dodavši da je za veliku većinu proizvoda to nemoguće. Štoviše, kazao je kako se uopće nije ni razgovaralo o određenim artiklima čija bi se cijena smanjivala, to će svaki trgovac, kazao je, procijeniti za sebe.
Od petka do petka
Ministar Filipović je, pak, nakon razgovora s predstavnicima trgovačkih lanaca konstatirao da su razgovori bili konstruktivni i da će biti napravljeno ono što je u okvirima mogućeg. Kazao je kako su neki trgovci spremni reagirati i već u petak. Da bude jasno, ovaj put je Filipović govorio o petku koji pada na 15. rujna, a ne o onom koji je bio 13. siječnja, kad se zadnji put tražilo od trgovaca da snize cijene na razinu s kraja prošle godine.
Od petka do petka, međutim, stao je cijeli jedan almanah potpuno neuspješnih Vladinih poteza u borbi protiv poskupljenja. Nakon svih prijetnji s početka godine, Filipović je krenuo u izradu stanice “Kretanje cijena” na kojoj su građani trebali sami uspoređivati cijene stotina odabranih proizvoda u deset trgovačkih lanaca. Ideja je bila da tako sami građani, svojim racionalnim odabirom, izvrše pritisak na trgovce da snize cijene.
Sedam lanaca je hladno odbilo ponudu Vlade da joj redovno dostavlja cijene, pa su ispočetka bile objavljivane cijene samo u preostala tri. Onda je Filipović angažirao firmu sumnjivih referenci da za Ministarstvo popisuje cijene u ostalim trgovinama.
Riješen problem inflacije
Kako se i danas Filipović muči oko toga da trgovci snize cijene, čovjeku se samo od sebe postavlja heretičko pitanje. Nije valjda da hvaljena stranica o kretanju cijena (na koju skoro nitko nije zalazio) bila beskorisna?
No, dobro, čak i da je tako – nema veze. Jer je, evo, Vlada konačno shvatila kako se može riješiti inflacije. Tako da nagovori trgovce da spuste cijene. Okej, ne za 1300, ni za 360, ni za 300, već za “jako mali broj” proizvoda. U, kako bi rekao Filipović “okvirima mogućeg”. Već u petak.