Dva dana kasnije novine su izašle s naslovnicom „Anestehetic Prowler on Loose“ i podnaslovom „Mrs . Kearney and Daughter First Victims“. U sljedećim danima uredništvo novina bilo je zatrpano pozivima „žrtava“ istoga počinitelja, „žrtve“ su padale u nesvijest, povraćale, postajale nepokretne odmah nakon bliskoga susreta s nepoznatim počiniteljem i trovanja od njega „raspršenim nervnim plinom“.
U istragu se na kraju uključio i FBI, a budući da nalazi krvi „žrtava“ nisu pokazali ništa neobično, masovna histerija pokrenuta zbog slatkastoga mirisa u spavaćoj sobi gospođe Kearney nakon nekoliko tjedana jednostavno je prestala.
Širenje simptoma bolesti iako nema stvarnog uzročnika
Opisani slučaj samo je jedan od primjera masovne sociogene bolesti (MSB) koja se definira kao širenje simptoma bolesti kroz populaciju iako nema nikakvoga stvarnog uzročnika bolesti. Početkom ovoga tjedna svjedočili smo hrvatskoj inačici MSB-a nastaloj na tragičnome incidentu u riječkome kafiću.
Izokrenute i lažne vijesti na društvenim mrežama podržane tisućama komentara samozvanih eksperata za tehnologiju punionica bezalkoholnih pića, biokemijski terorizam i gastroenterološke dijagnoze pregazili su logično i racionalno prosuđivanje o razlozima zbog kojih je sadržaj riječke bočice bio toksičan.
Izostanak pravovremene javne reakcije Državnoga inspektorata i riječke policijske uprave doveo je do lavine lažnih vijesti putem društvenih mreža. Policijska uprava primorsko-goranska tek je u utorak 7. studenoga objavila priopćenje u kojem je obavijestila javnost da je tri dana ranije, u subotu 4. studenoga, zaprimila dojavu da je „jednoj osobi pozlilo prilikom konzumacije bezalkoholnoga pića u jednome ugostiteljskom objektu u središtu Rijeke te da je ta osoba prevezena u KBC Rijeka zbog pružanja odgovarajuće liječničke pomoći.“
Članak se nastavlja ispod oglasa
Što su rekli iz policije i Državnog inspektorata
Policija u priopćenju navodi da je napravila očevid, ali ne kaže kada je on obavljen. Navode da su o događaju obavijestili Državni inspektorat i nadležno državno odvjetništvo te da je „ovo jedini takav događaj, osim jednoga iz prethodnoga razdoblja, te da policiji nisu do sada prijavljeni drugi slični događaji.“
Nakon toga zakašnjelog priopćenja svakome razumnom trebalo je biti jasno da je ipak riječ o izoliranome slučaju i da krivca za toksični sadržaj bočice treba ponajprije potražiti na mjestu gdje je staklena bočica otvorena i poslužena nesretnome mladiću. Kada bi se radilo o pogrešci punionice pića onda bi valjda u prethodna tri dana bilo zabilježeno još desetine ili čak stotine slučajeva trovanja prigodom konzumacije te vrste pića, u Rijeci ili u drugim dijelovima Hrvatske.
Državni inspektorat, uz riječku policijsku upravu najodgovornija institucija za objašnjenje incidenta u riječkome kafiću, svoje prvo priopćenje objavio je tek u srijedu 8. studenoga, četiri dana nakon samoga događaja. U njemu navode da su „odmah po zaprimanju informacije o događaju u Rijeci“ obavili inspekcijski nadzor u ugostiteljskim objektima i kod distributera u Rijeci“ te da su „u sklopu inspekcijskih nadzora uzeli četiri uzorka robne marke Römerquelle“, ali da „u inspekcijskom nadzoru nije zatečena suspektna serija Römerquelle Emotion Blueberry Pomengrate 330 ml koju je konzumirala osoba sa zadobivenim tjelesnim ozljedama.“
Članak se nastavlja ispod oglasa
Nepotpunim informacijama samo se pojačavao kaos
Državni inspektorat, baš kao i Policijska uprava primorsko-goranska, propustio je kazati kada je obavljen inspekcijski nadzor i što za njih znači formulacija „odmah po zaprimanju informacije“. Je li to tri dana nakon što je teško ozlijeđeni mladić otpremljen u KBC Rijeka i dan nakon što su trgovci i ugostitelji već sami povukli iz prodaje „suspektnu seriju“?
Državni inspektorat u svome je priopćenju naveo da je „obavio inspekcijski nadzor i u trgovačkome društvu u Zagrebu“ te da je inspekcija tome trgovačkom društvu „privremeno zabranila stavljanje na tržište i povlačenje suspektnih proizvoda.“
Takvim priopćenjem dodatno je pojačan informacijski posvemašnji kaos pa je većina trgovaca i ugostitelja povukla iz prodaje sve robne marke Coca Cole, iako se Römerquelle puni u austrijskome Edelstalu, a velika većina njenih ostalih proizvoda u Hrvatskoj.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Jedina međusobna poveznica je isti vlasnik robnih marki
Nitko se nije čak ni potrudio objasniti kako je moglo doći do istovremene pogreške na proizvodnim linijama različitih punionica u dvije države, a u kojima se pune potpuno različita bezalkoholna pića. Jedina međusobna poveznica je isti vlasnik robnih marki koji je, pak, svoje prvo priopćenje objavio tek u utorak 7. studenoga, istoga dana kada i Policijska uprava primorsko-goranska:
„Svjesni smo izoliranoga slučaja povezanoga s jednom staklenom bočicom Römerquelle Emotion Blueberry Pomegranate 330 ml. Izražavamo našu duboku zabrinutost i nadamo se brzome i potpunome oporavku osobe uključene u ovaj slučaj. U potpunosti smo otvoreni za suradnju sa svim nadležnim tijelima.“
Navečer istoga dana Coca-Cola je objavila svoje drugo priopćenje u kojemu je među ostalim navela da su „proveli detaljnu internu istragu koja nije pokazala nikakve neusklađenosti u proizvodnji.“ Zbog čega nisu kazali da punionica u Zagrebu ne puni Römerquelle, pa da uzročnika tragičnoga incidenta u Rijeci ipak treba potražiti negdje drugdje, a ne u zagrebačkoj punionici nije do danas jasno.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Ministar preporučio građanima da piju vodu iz slavine
U utorak ujutro u proizvodnju informacijskoga kaosa uključuje se i Ministarstvo zdravstva. Poslali su priopćenje koje je potrebno navesti u cijelosti: „Povodom novih zaprimljenih pacijenata uslijed konzumacije gaziranih pića ministar zdravstva Vili Beroš će večeras oko 20 sati obići pacijente u KBC-u Zagreb te dati izjave s ravnateljem Antom Ćorušićem.“
Ministar Vili Beroš najavio je da će obići pacijente, žrtve „konzumacije gaziranih pića“, baš kao što je „The Daily Journal-Gazette“ pronalazio „žrtve trovanja nervnim plinom“ u Mattoonu 1944. godine.
Nakon što u KBC-u Rebro nije pronašao pacijente preporučio je građanima da piju vodu iz slavine, a narednoga dana objavio je da među onima koji zatražili liječničku pomoć zbog gastroenteroloških tegoba ima i takvih koji nisu pili gazirana pića nego su jeli slane štapiće.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Proizvodi vraćeni, ali još nema odgovora na niz pitanja
U četvrtak poslijepodne napokon je objavljen nalaz Centra za forenzična ispitivanja, istraživanja i vještačenja „Ivan Vučetić“ napravljen po nalogu riječkoga DORH-a. Na vještačenje su bile dostavljene staklena čaša i bočica vode Römerquelle u kojima je bila sporna tekućina.
Ustanovljeno je da se radi o jako lužnatoj vodenoj otopini izrazito visoke pH vrijednosti (13,6) te da je kemijski sastav tekućine podudaran s korozivnim sredstvom za pranje ili odmašćivanje. Masovna sociogena bolest naglo je okončana, proizvodi Coca Cole vraćeni su na police trgovina i u hladnjake ugostitelja, ali javnost nije dobila odgovore na cijeli niz pitanja.
Tko je i kada nalio sredstvo za pranje ili odmašćivanje u bočicu Römerquelle koja je poslužena mladom Riječaninu? Je li KBC Rijeka već u subotu 4. studenoga, odmah po hitnome prijemu nesretnoga mladića, obavijestio policiju i ako je to učinio zašto policija nije obavijestila Državni inspektorat i javnost?
Članak se nastavlja ispod oglasa
Nešto slično opet će se dogoditi
Zbog čega je sličan slučaj koji se dogodio u svibnju ove godine u jednome riječkome restoranu i koji je trajno narušio zdravlje jednome Puljaninu bio nezapažen i neistražen gotovo pola godine?
Hrvatski državni aparat pokazao je i ovom prilikom zavidni nivo nekoordiniranosti, nekompetentnosti i posvemašnjega nerazumijevanja razloga i načina širenja glasina i njihove moguće pogubnosti. Prije spomenuta pitanja ostat će nažalost bez odgovora, ništa se neće promijeniti, nitko neće podnijeti ostavku ili biti smijenjen i nešto slično opet će se dogoditi.
Kako su bočica sredstva za čišćenje i tisuće velikih stručnjaka s interneta izazvali masovnu histeriju među Hrvatima
Ozbiljno su zakazali policija i Državni inspektorat
Izokrenute i lažne vijesti na društvenim mrežama podržane tisućama komentara samozvanih eksperata za tehnologiju punionica bezalkoholnih pića, biokemijski terorizam i gastroenterološke dijagnoze pregazili su logično i racionalno prosuđivanje o razlozima zbog kojih je sadržaj riječke bočice bio toksičan
Aline Kearney, kućanica iz grada Mattoon u američkoj saveznoj državi Illinois osjetila je te ljetne večeri ratne 1944. godine „slatkasti miris u spavaćoj sobi“ koji je „paralizirao njene noge i donji dio tijela.“ Kada se njen suprug vratio kući s posla, kroz prozor sobe u vrtu ugledao je neznanca te je cijeli događaj prepričao lokalnim dnevnim novinama „The Daily Journal-Gazette“.
Dva dana kasnije novine su izašle s naslovnicom „Anestehetic Prowler on Loose“ i podnaslovom „Mrs . Kearney and Daughter First Victims“. U sljedećim danima uredništvo novina bilo je zatrpano pozivima „žrtava“ istoga počinitelja, „žrtve“ su padale u nesvijest, povraćale, postajale nepokretne odmah nakon bliskoga susreta s nepoznatim počiniteljem i trovanja od njega „raspršenim nervnim plinom“.
U istragu se na kraju uključio i FBI, a budući da nalazi krvi „žrtava“ nisu pokazali ništa neobično, masovna histerija pokrenuta zbog slatkastoga mirisa u spavaćoj sobi gospođe Kearney nakon nekoliko tjedana jednostavno je prestala.
Širenje simptoma bolesti iako nema stvarnog uzročnika
Opisani slučaj samo je jedan od primjera masovne sociogene bolesti (MSB) koja se definira kao širenje simptoma bolesti kroz populaciju iako nema nikakvoga stvarnog uzročnika bolesti. Početkom ovoga tjedna svjedočili smo hrvatskoj inačici MSB-a nastaloj na tragičnome incidentu u riječkome kafiću.
Izokrenute i lažne vijesti na društvenim mrežama podržane tisućama komentara samozvanih eksperata za tehnologiju punionica bezalkoholnih pića, biokemijski terorizam i gastroenterološke dijagnoze pregazili su logično i racionalno prosuđivanje o razlozima zbog kojih je sadržaj riječke bočice bio toksičan.
Izostanak pravovremene javne reakcije Državnoga inspektorata i riječke policijske uprave doveo je do lavine lažnih vijesti putem društvenih mreža. Policijska uprava primorsko-goranska tek je u utorak 7. studenoga objavila priopćenje u kojem je obavijestila javnost da je tri dana ranije, u subotu 4. studenoga, zaprimila dojavu da je „jednoj osobi pozlilo prilikom konzumacije bezalkoholnoga pića u jednome ugostiteljskom objektu u središtu Rijeke te da je ta osoba prevezena u KBC Rijeka zbog pružanja odgovarajuće liječničke pomoći.“
Što su rekli iz policije i Državnog inspektorata
Policija u priopćenju navodi da je napravila očevid, ali ne kaže kada je on obavljen. Navode da su o događaju obavijestili Državni inspektorat i nadležno državno odvjetništvo te da je „ovo jedini takav događaj, osim jednoga iz prethodnoga razdoblja, te da policiji nisu do sada prijavljeni drugi slični događaji.“
Nakon toga zakašnjelog priopćenja svakome razumnom trebalo je biti jasno da je ipak riječ o izoliranome slučaju i da krivca za toksični sadržaj bočice treba ponajprije potražiti na mjestu gdje je staklena bočica otvorena i poslužena nesretnome mladiću. Kada bi se radilo o pogrešci punionice pića onda bi valjda u prethodna tri dana bilo zabilježeno još desetine ili čak stotine slučajeva trovanja prigodom konzumacije te vrste pića, u Rijeci ili u drugim dijelovima Hrvatske.
Državni inspektorat, uz riječku policijsku upravu najodgovornija institucija za objašnjenje incidenta u riječkome kafiću, svoje prvo priopćenje objavio je tek u srijedu 8. studenoga, četiri dana nakon samoga događaja. U njemu navode da su „odmah po zaprimanju informacije o događaju u Rijeci“ obavili inspekcijski nadzor u ugostiteljskim objektima i kod distributera u Rijeci“ te da su „u sklopu inspekcijskih nadzora uzeli četiri uzorka robne marke Römerquelle“, ali da „u inspekcijskom nadzoru nije zatečena suspektna serija Römerquelle Emotion Blueberry Pomengrate 330 ml koju je konzumirala osoba sa zadobivenim tjelesnim ozljedama.“
Nepotpunim informacijama samo se pojačavao kaos
Državni inspektorat, baš kao i Policijska uprava primorsko-goranska, propustio je kazati kada je obavljen inspekcijski nadzor i što za njih znači formulacija „odmah po zaprimanju informacije“. Je li to tri dana nakon što je teško ozlijeđeni mladić otpremljen u KBC Rijeka i dan nakon što su trgovci i ugostitelji već sami povukli iz prodaje „suspektnu seriju“?
Državni inspektorat u svome je priopćenju naveo da je „obavio inspekcijski nadzor i u trgovačkome društvu u Zagrebu“ te da je inspekcija tome trgovačkom društvu „privremeno zabranila stavljanje na tržište i povlačenje suspektnih proizvoda.“
Takvim priopćenjem dodatno je pojačan informacijski posvemašnji kaos pa je većina trgovaca i ugostitelja povukla iz prodaje sve robne marke Coca Cole, iako se Römerquelle puni u austrijskome Edelstalu, a velika većina njenih ostalih proizvoda u Hrvatskoj.
Jedina međusobna poveznica je isti vlasnik robnih marki
Nitko se nije čak ni potrudio objasniti kako je moglo doći do istovremene pogreške na proizvodnim linijama različitih punionica u dvije države, a u kojima se pune potpuno različita bezalkoholna pića. Jedina međusobna poveznica je isti vlasnik robnih marki koji je, pak, svoje prvo priopćenje objavio tek u utorak 7. studenoga, istoga dana kada i Policijska uprava primorsko-goranska:
„Svjesni smo izoliranoga slučaja povezanoga s jednom staklenom bočicom Römerquelle Emotion Blueberry Pomegranate 330 ml. Izražavamo našu duboku zabrinutost i nadamo se brzome i potpunome oporavku osobe uključene u ovaj slučaj. U potpunosti smo otvoreni za suradnju sa svim nadležnim tijelima.“
Navečer istoga dana Coca-Cola je objavila svoje drugo priopćenje u kojemu je među ostalim navela da su „proveli detaljnu internu istragu koja nije pokazala nikakve neusklađenosti u proizvodnji.“ Zbog čega nisu kazali da punionica u Zagrebu ne puni Römerquelle, pa da uzročnika tragičnoga incidenta u Rijeci ipak treba potražiti negdje drugdje, a ne u zagrebačkoj punionici nije do danas jasno.
Ministar preporučio građanima da piju vodu iz slavine
U utorak ujutro u proizvodnju informacijskoga kaosa uključuje se i Ministarstvo zdravstva. Poslali su priopćenje koje je potrebno navesti u cijelosti: „Povodom novih zaprimljenih pacijenata uslijed konzumacije gaziranih pića ministar zdravstva Vili Beroš će večeras oko 20 sati obići pacijente u KBC-u Zagreb te dati izjave s ravnateljem Antom Ćorušićem.“
Ministar Vili Beroš najavio je da će obići pacijente, žrtve „konzumacije gaziranih pića“, baš kao što je „The Daily Journal-Gazette“ pronalazio „žrtve trovanja nervnim plinom“ u Mattoonu 1944. godine.
Nakon što u KBC-u Rebro nije pronašao pacijente preporučio je građanima da piju vodu iz slavine, a narednoga dana objavio je da među onima koji zatražili liječničku pomoć zbog gastroenteroloških tegoba ima i takvih koji nisu pili gazirana pića nego su jeli slane štapiće.
Proizvodi vraćeni, ali još nema odgovora na niz pitanja
U četvrtak poslijepodne napokon je objavljen nalaz Centra za forenzična ispitivanja, istraživanja i vještačenja „Ivan Vučetić“ napravljen po nalogu riječkoga DORH-a. Na vještačenje su bile dostavljene staklena čaša i bočica vode Römerquelle u kojima je bila sporna tekućina.
Ustanovljeno je da se radi o jako lužnatoj vodenoj otopini izrazito visoke pH vrijednosti (13,6) te da je kemijski sastav tekućine podudaran s korozivnim sredstvom za pranje ili odmašćivanje. Masovna sociogena bolest naglo je okončana, proizvodi Coca Cole vraćeni su na police trgovina i u hladnjake ugostitelja, ali javnost nije dobila odgovore na cijeli niz pitanja.
Tko je i kada nalio sredstvo za pranje ili odmašćivanje u bočicu Römerquelle koja je poslužena mladom Riječaninu? Je li KBC Rijeka već u subotu 4. studenoga, odmah po hitnome prijemu nesretnoga mladića, obavijestio policiju i ako je to učinio zašto policija nije obavijestila Državni inspektorat i javnost?
Nešto slično opet će se dogoditi
Zbog čega je sličan slučaj koji se dogodio u svibnju ove godine u jednome riječkome restoranu i koji je trajno narušio zdravlje jednome Puljaninu bio nezapažen i neistražen gotovo pola godine?
Hrvatski državni aparat pokazao je i ovom prilikom zavidni nivo nekoordiniranosti, nekompetentnosti i posvemašnjega nerazumijevanja razloga i načina širenja glasina i njihove moguće pogubnosti. Prije spomenuta pitanja ostat će nažalost bez odgovora, ništa se neće promijeniti, nitko neće podnijeti ostavku ili biti smijenjen i nešto slično opet će se dogoditi.