U odnosu na ranije napade vidi se znatno unapređenje taktike. Naime, zbog relativno male brzine, pomorski dronovi nemaju veliku kinetičku energiju potrebnu za probijanje zaštitne oplate broda. Iz tih razloga eksplozije bojeve glave ostvaruju učinak isključivo udarnim valom. Time se oštećuje oplata broda, ali se ne uništavaju unutrašnja postrojenja.
Fatalna taktika
Zbog toga su ovaj put borci 13. grupe specijalnih snaga Glavne obavještajne uprave usmjerili sljedeći dron prema rupi nastaloj nakon eksplozije prvog drona. Očito je ova taktika bila fatalna. Nakon dvostrukog udara u isto mjesto, količina vode koja je prodirala u brod izazvala je nekontrolirano naginjanje na lijevi bok i konačno potonuće. Dva udara dronovima u krmu limitirala su mogućnost manevriranja korvete.
Korveta klase Tarantula, ili ruski projekt 1241 “Munja”, dizajniran je za uništavanje neprijateljskih površinskih brodova te ostalih plovila na moru. Osnovno naoružanje korvete ove klase čine četiri protubrodske supersonične rakete P-270 Moskito. Pojedinačna masa rakete je 4,5 tona, od čega na bojevu glavu otpada 300 kilograma. Procijenjeni domet projektila iznosi 250 kilometara.
Dokumentirano potapanje
Od pomoćnog naoružanja na pramcu se nalazi višenamjenski top AK-176, kalibra 76 milimetara. Obrana od niskoletećih ciljeva i projektila čine dva šestocijevna automatska topa AK-630. Šest rotirajućih cijevi u stanju su ispaljivati granate kalibra 30 milimetara u rafalima kadence od 4000 to 5000 zrna u minuti. Na snimkama je vidljivo vatreno djelovanje ovih topova. Očito brodski sustav upravljanja vatrom, sastavljen od nišanskog radara i optoelektroničkog sustava za praćenje, nije dorastao ukrajinskim dronovima.
Ovo potapanje ruskog vojnog broda najbolje je dokumentirano do sada. Na osnovu poznatih činjenica mogu se izvući vrlo kredibilni zaključci. Prvo, ukrajinska strana dobila je točne obavještajne podatke o kretanju i poziciji ruskog vojnog broda. Nema informacija koje je sredstvo bilo izvor obavještajnih podataka.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Uspješna zasjeda i sramota za Rusiju
Mogao je to biti satelit partnerskih zemalja, promatrački avion NATO država, koji stalno lete u zračnom prostoru iznad Crnog mora, ili pak ukrajinski izvidnički dron. Uglavnom, kretanje broda otkriveno je u unutar zatvorenog “fjorda” na zapadnom dijelu Krimskog poluotoka, tik uz obalu.
Bez takvih informacija Ukrajinci ne bi mogli postaviti uspješnu zasjedu. Budući da su dronovi djelovali u jatu, a ne pojedinačno, radi se o planiranoj operaciji, a ne slobodnom lovu. Uz to, potpuno neprimijećeno grupiranje napadnih pomorskih dronova tik uz obalu zapadnog dijela Krimskog poluotoka vrlo je poražavajuće za rusku stranu.
Sada je više nego očito da je obrana ruskih ratnih brodova neučinkovita u slučaju skupnog napada jeftinih pomorskih dronova. Šestocijevni topovi AK-630 osnovno su sredstvo za borbu protiv ove vrste napada i na ostalim brodovima Ruske ratne mornarice. Uspjeli su uništiti samo jedan dron.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Umijeće Ukrajine
Ukrajinska sposobnost izvođenja skupnog napada na pokretni cilj u neprijateljskim vodama po noći, teledirigiranim napadanim sredstvima na 200 kilometara od Odese, u uvjetima jakog elektroničkog ometanja i vatrenog protudjelovanja neprijatelja zaslužuje poštovanje. To je dokaz superiornog obavještajnog, tehničkog i taktičkog umijeća slabije strane u ovom neravnopravnom sukobu. Crnomorska flota sigurna je od napada dronova jedino u ratnim lukama koje su zaštićene protupodmorničkim i protubrodskim zaprekama.
Ukrajinski viceadmiral Oleksij Neižpapa rekao je, u opširnom intervjuu za Sky News, da rat na moru ima dva cilja – spriječiti rusku mornaricu da napadne Ukrajinu i omogućiti brodovima pristup ukrajinskim lukama. Nigdje ne spominje potapanje ruskih brodova. Ipak, to je neminovna posljedica ruske agresivne politike.
U dosadašnjem sukobu Crnomorska flota ostala je bez 23 plovila. Rezultati su vidljivi. U prosincu prošle godine zabilježen je najviši izvoz ukrajinskih žitarica preko ukrajinskih luka od početka opće ruske agresije.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Novi uspjeh Ukrajine dokaz je superiornog obavještajnog, tehničkog i taktičkog umijeća slabije strane u ovom ratu
U odnosu na ranije napade vidi se znatno unapređenje ukrajinske taktike
Budući da su dronovi djelovali u jatu, a ne pojedinačno, radi se o planiranoj operaciji, a ne slobodnom lovu. Uz to, potpuno neprimijećeno grupiranje napadnih pomorskih dronova tik uz obalu zapadnog dijela Krimskog poluotoka vrlo je poražavajuće za rusku stranu
Ukrajinci su prošle noći potopili još jedan ruski ratni brod. Crnomorska flota ostala je kraća za raketnu korvetu Ivanovec, klase Tarantula, koja sada leži na dnu jezera Donuzlav, kako se još naziva “fjord” Crnog mora. Napad je izvršen jatom pomorskih dronova iz dva pravca, u noći s 31. siječnja na 1. veljače. Način izvršenja napada ukazuje na primjenu nove taktike. Udari su provedeni s najmanje četiri pomorska drona, na lijevi bok i na pramac korvete.
U odnosu na ranije napade vidi se znatno unapređenje taktike. Naime, zbog relativno male brzine, pomorski dronovi nemaju veliku kinetičku energiju potrebnu za probijanje zaštitne oplate broda. Iz tih razloga eksplozije bojeve glave ostvaruju učinak isključivo udarnim valom. Time se oštećuje oplata broda, ali se ne uništavaju unutrašnja postrojenja.
Fatalna taktika
Zbog toga su ovaj put borci 13. grupe specijalnih snaga Glavne obavještajne uprave usmjerili sljedeći dron prema rupi nastaloj nakon eksplozije prvog drona. Očito je ova taktika bila fatalna. Nakon dvostrukog udara u isto mjesto, količina vode koja je prodirala u brod izazvala je nekontrolirano naginjanje na lijevi bok i konačno potonuće. Dva udara dronovima u krmu limitirala su mogućnost manevriranja korvete.
Korveta klase Tarantula, ili ruski projekt 1241 “Munja”, dizajniran je za uništavanje neprijateljskih površinskih brodova te ostalih plovila na moru. Osnovno naoružanje korvete ove klase čine četiri protubrodske supersonične rakete P-270 Moskito. Pojedinačna masa rakete je 4,5 tona, od čega na bojevu glavu otpada 300 kilograma. Procijenjeni domet projektila iznosi 250 kilometara.
Dokumentirano potapanje
Od pomoćnog naoružanja na pramcu se nalazi višenamjenski top AK-176, kalibra 76 milimetara. Obrana od niskoletećih ciljeva i projektila čine dva šestocijevna automatska topa AK-630. Šest rotirajućih cijevi u stanju su ispaljivati granate kalibra 30 milimetara u rafalima kadence od 4000 to 5000 zrna u minuti. Na snimkama je vidljivo vatreno djelovanje ovih topova. Očito brodski sustav upravljanja vatrom, sastavljen od nišanskog radara i optoelektroničkog sustava za praćenje, nije dorastao ukrajinskim dronovima.
Ovo potapanje ruskog vojnog broda najbolje je dokumentirano do sada. Na osnovu poznatih činjenica mogu se izvući vrlo kredibilni zaključci. Prvo, ukrajinska strana dobila je točne obavještajne podatke o kretanju i poziciji ruskog vojnog broda. Nema informacija koje je sredstvo bilo izvor obavještajnih podataka.
Uspješna zasjeda i sramota za Rusiju
Mogao je to biti satelit partnerskih zemalja, promatrački avion NATO država, koji stalno lete u zračnom prostoru iznad Crnog mora, ili pak ukrajinski izvidnički dron. Uglavnom, kretanje broda otkriveno je u unutar zatvorenog “fjorda” na zapadnom dijelu Krimskog poluotoka, tik uz obalu.
Bez takvih informacija Ukrajinci ne bi mogli postaviti uspješnu zasjedu. Budući da su dronovi djelovali u jatu, a ne pojedinačno, radi se o planiranoj operaciji, a ne slobodnom lovu. Uz to, potpuno neprimijećeno grupiranje napadnih pomorskih dronova tik uz obalu zapadnog dijela Krimskog poluotoka vrlo je poražavajuće za rusku stranu.
Sada je više nego očito da je obrana ruskih ratnih brodova neučinkovita u slučaju skupnog napada jeftinih pomorskih dronova. Šestocijevni topovi AK-630 osnovno su sredstvo za borbu protiv ove vrste napada i na ostalim brodovima Ruske ratne mornarice. Uspjeli su uništiti samo jedan dron.
Umijeće Ukrajine
Ukrajinska sposobnost izvođenja skupnog napada na pokretni cilj u neprijateljskim vodama po noći, teledirigiranim napadanim sredstvima na 200 kilometara od Odese, u uvjetima jakog elektroničkog ometanja i vatrenog protudjelovanja neprijatelja zaslužuje poštovanje. To je dokaz superiornog obavještajnog, tehničkog i taktičkog umijeća slabije strane u ovom neravnopravnom sukobu. Crnomorska flota sigurna je od napada dronova jedino u ratnim lukama koje su zaštićene protupodmorničkim i protubrodskim zaprekama.
Ukrajinski viceadmiral Oleksij Neižpapa rekao je, u opširnom intervjuu za Sky News, da rat na moru ima dva cilja – spriječiti rusku mornaricu da napadne Ukrajinu i omogućiti brodovima pristup ukrajinskim lukama. Nigdje ne spominje potapanje ruskih brodova. Ipak, to je neminovna posljedica ruske agresivne politike.
U dosadašnjem sukobu Crnomorska flota ostala je bez 23 plovila. Rezultati su vidljivi. U prosincu prošle godine zabilježen je najviši izvoz ukrajinskih žitarica preko ukrajinskih luka od početka opće ruske agresije.