Plenković umiruje i obećava da će dati potrebitima, ali da bi dao, najprije nam mora i uzeti. Kada se sljedeći put pohvali da daje neku pinku umirovljenicima ili nekoj drugoj ranjivoj skupini, već je uzeo.
Darežljiva država
“Glavni naglasak je na širokoj potrošnji, cijene su bile više zbog turističke sezone. Smatram da svaka cijena koja ide preko onoga što je normalno u kontekstu troškova nije dobra. Ona se na kraju odražava na kupovnu moć naših građana”, odgovorio je jučer novinarima na pitanja o inflaciji najavljujući da se sada analizira struktura tih troškova.
Gdje je u tim troškovima kod robe široke potrošnje koju spominje – država? U apsolutnim brojkama zapravo grize najveći dio. Darežljiv će biti Plenković u paketima mjerama, vlada je good guy i intervenira, iako na svakom povećanju cijena kao zadnja u nizu država najviše profitira dok je sadržaj vrećice koju donose hrvatski građani iz dućana sve tanji, a računi veći.
Vlada za neopravdana poskupljenja krivi poslovnu politiku trgovaca i njihove marže, trgovci opravdaju poskupljenja roba na policama većim ulazim cijenama proizvođača, proizvođači kažu da cijenu diktiraju povećani ulazni troškovi. Njima je rasla cijena sirovina, repromaterijala i energije, zabilježili su veće rashode za zaposlenike. Tko zapravo najviše utječe na krajnju cijenu, odnosno tko najbolje prolazi?
Tko uzima iz vaše košarice
Pretpostavimo da se radi o potpuno istim iznosima marži svakog od sudionika u lancu i svedimo ih na jednostavnijih 25 posto. Na cijenu krajnje proizvedenog ili uvezenog proizvoda prvo proizvođač stavlja svojih 25 posto, na to trgovac svojih 25 posto i država na koncu 25 posto (trgovačke marže su više, ali držimo se, za potrebe ovog izračuna, 25 posto). Ovako to izgleda na cijeni proizvedene robe koja iznosi 1 euro.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Ako proizvođač prodaje svoju robu za 1 euro, u tom se euru nalazi i njegova marža od 25 posto. Dakle, proizvodnja robe košta ga 80 centi, ali mora na to dodati maržu od 25 posto, odnosno 20 centi, iz koje će plaćati ostale troškove i ostvarivati dobit. Roba zatim dođe do trgovca, po cijeni od jednog eura, a trgovac na nju onda mora dodati svoju maržu, iz koje će plaćati najamninu, struju i vodu za prodajna mjesta, prodavače, transport i tako dalje.
Roba koja je u proizvodnji koštala 80 centi, sada košta 1,25 eura, nakon što su proizvođač i trgovac zaračunali svoje marže. I na kraju država obračunava PDV na cijenu od 1,25 euro, odnosno roba će krajnjeg kupca stajati 1,56 eura. Veća baza na koju se obračunava postotak rezultira u apsolutno većem iznosu i država uvijek dobiva najviše.
Još veće razlike na trošarinama
Situacija se mijenja drastičnije kod trošarinske robe. Kada proizvođač na svoj proizvod plati trošarinu, trgovac tu cijenu uzima u obzir kao bazu za izračun. Tada proizvod do 1 eura stoji 1,5 eura. Na to trgovac obračunava maržu od 30 posto, dakle 45 centi. Na kraju država naplati PDV na trošarinu ugrađenu u proizvod uvećanu za trgovačku maržu.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Na proizvod država obračunava PDV na cijenu od 1,95 centi. To iznosi 50 centi, od kojih je gotovo pola PDV-a na trošarinu koju je sama odredila država.
Plenković danas priznaje da smo više nego pristojno napunili državnu blagajnu. “Smatramo da su prihodi od dodatnog PDV-a bili toliki da od njega imamo, u ovom trenutku, još dovoljno sredstava za ono što smo rekli, a to je redistribucija tih sredstava onima kojima je to najpotrebnije”, rekao je.
Režije pod administrativnom kontrolom
Skup je život u Hrvatskoj, jer prosječno kućanstvo najviše troši na ono gdje je udar cijena najjači. Plenkovića je Vlada, doduše, donijela odluku da drži cijene režija kućanstava pod svojom administrativnom kontrolom i zbog tog smo lakše prezimili.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Ali, postaje naporno slušati premijera o intervencijama. Broji kao da daje iz svog džepa: ‘Dali smo vam ovo, osigurali smo vam ono…’ Nema sociodemografske skupine u Hrvatskoj kojoj nije već nanizao da joj je nešto, tobože, dao. Broji i onima koji rade i onima koji ne rade, onima od 7 i od 77 godina, umirovljenicima i veteranima, zapisničarkama i bolničarima, policajcima i poljoprivrednicima, nastavnicima i mamama njegovateljicama…
Ali, na koncu ćemo sve, poput primjerice dokapitalizacije HEP-a iz proračuna, platiti. Svakom paketu mjera kojim će iz lijepog proračunskog plusa primjereno ali često i neselektivno pomagati i dijeliti novac već ste danas dali svoj doprinos u skupom proizvodu u vašoj košarici.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Postaje neizdrživo slušati Plenkovića kako najavljuje nove pakete mjera kao da dijeli iz svog džepa, a prešućuje što nam je već uzeo
Svakom paketu mjera već ste danas dali svoj doprinos u skupom proizvodu u vašoj košarici
Broji kao da daje iz svog džepa: 'Dali smo vam ovo, osigurali smo vam ono...' Nema sociodemografske skupine u Hrvatskoj kojoj nije već nanizao da joj je nešto, tobože, dao. Broji i onima koji rade i onima koji ne rade, onima od 7 i od 77 godina, umirovljenicima i veteranima, zapisničarkama i bolničarima, policajcima i poljoprivrednicima, nastavnicima i mamama njegovateljicama…
Premijer Andrej Plenković najavljuje novi paket mjera koji će pomoći najugroženijim građanima, ne propustivši spomenuti kako njegova Vlada toj skupini kontinuirano pomaže. Njegov je to odgovor na nove brojke koje pokazuju ubrzani rast inflacije. Inflaciju najviše gura rast cijena u kategoriji hrane, i nije sporno da što prije treba smanjiti jaz između mirovina i divljački visokih troškova.
Plenković umiruje i obećava da će dati potrebitima, ali da bi dao, najprije nam mora i uzeti. Kada se sljedeći put pohvali da daje neku pinku umirovljenicima ili nekoj drugoj ranjivoj skupini, već je uzeo.
Darežljiva država
“Glavni naglasak je na širokoj potrošnji, cijene su bile više zbog turističke sezone. Smatram da svaka cijena koja ide preko onoga što je normalno u kontekstu troškova nije dobra. Ona se na kraju odražava na kupovnu moć naših građana”, odgovorio je jučer novinarima na pitanja o inflaciji najavljujući da se sada analizira struktura tih troškova.
Gdje je u tim troškovima kod robe široke potrošnje koju spominje – država? U apsolutnim brojkama zapravo grize najveći dio. Darežljiv će biti Plenković u paketima mjerama, vlada je good guy i intervenira, iako na svakom povećanju cijena kao zadnja u nizu država najviše profitira dok je sadržaj vrećice koju donose hrvatski građani iz dućana sve tanji, a računi veći.
Vlada za neopravdana poskupljenja krivi poslovnu politiku trgovaca i njihove marže, trgovci opravdaju poskupljenja roba na policama većim ulazim cijenama proizvođača, proizvođači kažu da cijenu diktiraju povećani ulazni troškovi. Njima je rasla cijena sirovina, repromaterijala i energije, zabilježili su veće rashode za zaposlenike. Tko zapravo najviše utječe na krajnju cijenu, odnosno tko najbolje prolazi?
Tko uzima iz vaše košarice
Pretpostavimo da se radi o potpuno istim iznosima marži svakog od sudionika u lancu i svedimo ih na jednostavnijih 25 posto. Na cijenu krajnje proizvedenog ili uvezenog proizvoda prvo proizvođač stavlja svojih 25 posto, na to trgovac svojih 25 posto i država na koncu 25 posto (trgovačke marže su više, ali držimo se, za potrebe ovog izračuna, 25 posto). Ovako to izgleda na cijeni proizvedene robe koja iznosi 1 euro.
Ako proizvođač prodaje svoju robu za 1 euro, u tom se euru nalazi i njegova marža od 25 posto. Dakle, proizvodnja robe košta ga 80 centi, ali mora na to dodati maržu od 25 posto, odnosno 20 centi, iz koje će plaćati ostale troškove i ostvarivati dobit. Roba zatim dođe do trgovca, po cijeni od jednog eura, a trgovac na nju onda mora dodati svoju maržu, iz koje će plaćati najamninu, struju i vodu za prodajna mjesta, prodavače, transport i tako dalje.
Roba koja je u proizvodnji koštala 80 centi, sada košta 1,25 eura, nakon što su proizvođač i trgovac zaračunali svoje marže. I na kraju država obračunava PDV na cijenu od 1,25 euro, odnosno roba će krajnjeg kupca stajati 1,56 eura. Veća baza na koju se obračunava postotak rezultira u apsolutno većem iznosu i država uvijek dobiva najviše.
Još veće razlike na trošarinama
Situacija se mijenja drastičnije kod trošarinske robe. Kada proizvođač na svoj proizvod plati trošarinu, trgovac tu cijenu uzima u obzir kao bazu za izračun. Tada proizvod do 1 eura stoji 1,5 eura. Na to trgovac obračunava maržu od 30 posto, dakle 45 centi. Na kraju država naplati PDV na trošarinu ugrađenu u proizvod uvećanu za trgovačku maržu.
Na proizvod država obračunava PDV na cijenu od 1,95 centi. To iznosi 50 centi, od kojih je gotovo pola PDV-a na trošarinu koju je sama odredila država.
Plenković danas priznaje da smo više nego pristojno napunili državnu blagajnu. “Smatramo da su prihodi od dodatnog PDV-a bili toliki da od njega imamo, u ovom trenutku, još dovoljno sredstava za ono što smo rekli, a to je redistribucija tih sredstava onima kojima je to najpotrebnije”, rekao je.
Režije pod administrativnom kontrolom
Skup je život u Hrvatskoj, jer prosječno kućanstvo najviše troši na ono gdje je udar cijena najjači. Plenkovića je Vlada, doduše, donijela odluku da drži cijene režija kućanstava pod svojom administrativnom kontrolom i zbog tog smo lakše prezimili.
Ali, postaje naporno slušati premijera o intervencijama. Broji kao da daje iz svog džepa: ‘Dali smo vam ovo, osigurali smo vam ono…’ Nema sociodemografske skupine u Hrvatskoj kojoj nije već nanizao da joj je nešto, tobože, dao. Broji i onima koji rade i onima koji ne rade, onima od 7 i od 77 godina, umirovljenicima i veteranima, zapisničarkama i bolničarima, policajcima i poljoprivrednicima, nastavnicima i mamama njegovateljicama…
Ali, na koncu ćemo sve, poput primjerice dokapitalizacije HEP-a iz proračuna, platiti. Svakom paketu mjera kojim će iz lijepog proračunskog plusa primjereno ali često i neselektivno pomagati i dijeliti novac već ste danas dali svoj doprinos u skupom proizvodu u vašoj košarici.