Radi se, naravno, o pokušaju da se zakonom zabrani curenje informacija iz istraga, koje vladajućima, kako je sam premijer kazao, rade političke probleme. Kako i ne bi – zahvaljujući samo porukama iz mobitela bivšeg šefa Hrvatskih šuma, javnost je mogla prilično plastično vidjeti kako se u toj firmi koristio politički i društveni utjecaj za zapošljavanja odabranih kadrova ili sređivanje poslova odabranim firmama. A radi se, pritom, samo o jednom mobitelu i samo jednoj državnoj tvrtki.
Orlova muda s lentom
No, kako je premijer tvrdio da sve to skupa nije tema, tako sad objašnjava da sve te informacije nisu u interesu javnosti. Koga briga, recimo, što se bivši šef Hrvatskih šuma žali oko odabira dobrovoljnog mirovinskog fonda koji nije bio po njegovoj volji. Odnosno, da je zbog tog odabira on dobio tek “orlova muda s lentom”. Umjesto, valjda, nečeg malo konkretnijeg.
No, “orlova muda s lentom” nisu i ne mogu biti interes javnosti u zemlji u kojoj je HDZ stjegonoša borbe protiv korupcije. Bar tako misli premijer, kad umiruje javnost ususret zakonskim promjenama koje bi imale ovakve objave staviti s pogrešne strane zakona.
Selektirano i aranžirano
“Ne kažemo da treba tražiti odgovornost medija, nego ovih koji selektivno te informacije puštaju van. Događa nam se već dugo vremena da dio ljudi iz tog uskog kruga manipulira informacijama i selektivno ih pušta u medije, koji je tu interes javnosti? Ja ga ne vidim”, dao se sav u objašnjavanje predsjednik Vlade nakon ovotjedne sjednice Predsjedništva HDZ-a.
Tjedan dana ranije, bio je još jasniji. “Promijenit ćemo Zakon o kaznenom postupku i Kazneni zakon i ovakve situacije da nam stvari iz spisa nekontrolirano, namjerno, politički, selektirano, aranžirano izlaze van i čine političke probleme, to se više neće događati jer će to biti kazneno djelo”, kazao je ljutito Plenković i otišao s tiskovne konferencije.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Vrhovni glavni urednik
Nekoliko ovih pridjeva valjda dobro zapamtiti. Za početak: “namjerno”, “politički”, “selektirano” i “aranžirano”. Nije zgodno kad na taj način podaci iz istrage izlaze u javnost, pogotovo kad nisu od javnog interesa – kako to procjenjuje vrhovni glavni urednik svih medija u zemlji.
Kao, recimo, u ožujku 2017. godine. Tad, doduše, podaci nisu iscurili na stranice novina ili portala, nego u – mikrofon u Vladi Republike Hrvatske. Na dramatičnoj i hitno sazvanoj tiskovnoj konferenciji, naime, govorilo se o istrazi u slučaju dnevnice.
Pressica s Cvitanom
Tad se istraga vodila protiv Tomislava Sauche bivšeg predstojnik Ureda tad već bivšeg premijera Zorana Milanovića. Plenković je sazvao novinare kako bi ih obavijestio da su pronađene nove informacije o izvlačenju novca putem lažiranih putnih naloga. Pa konkretizirao: “Ne želim davati u javnost bilo kakve informacije o osobama, mogu samo reći da se to događalo i nakon mandata Zorana Milanovića”, kazao je Plenković. Pored njega stajao je glavni državni odvjetnik Dinko Cvitan, koji je prisnažio kako ga je premijer “osobno informirao o svojim saznanjima”.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Ova objava informacija iz istrage, pa još u društvu glavnog državnog odvjetnika, itekako se ticala Sauche, koji je tad još bio saborski zastupnik. Činjenica da su se putni nalozi lažirali i nakon njegovog mandata značila je u najmanju ruku olakotnu okolnost za njega u pravosudnom procesu koji ga je čekao (i koji još uvijek, hvala na pitanju o reformi pravosuđa, nije gotov).
Pedesetdevet dana do političke stabilnosti
Točno 59 dana kasnije nakon neobične zajedničke tiskovne konferencije premijera i glavnog državnog odvjetnika, Plenkovićeva Vlada je visila o koncu. Točnije o glasu oporbenog zastupnika Tomislava Sauche, izabranog u Sabor na listi SDP-a.
Pedesetdevet dana nakon “namjerno”, “politički”, “selektirano” i “aranžirano” u javnost puštene informacije iz istrage, Saucha je svojim glasom spasio Plenkovića od naprasnog kraja političke karijere. A Hrvatsku uveo u dugačak period “političke stabilnosti” u kojem se, evo, premijer bavi određivanjem interesa javnosti i sprema kazneni progon za puštanje medijima informacija iz istrage.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Kontrolirano curenje informacija
Zlobnici će ovdje premijeru svašta natovariti na vrat. Od posredne kriminalizacije ono malo nezavisnih medija, jer one koji puštaju informacije novinarima nije baš jednostavno uloviti bez nadzora samih novinara, preko spuštanja neprozirnog plašta nad očitom korupcijom u svojim redovima, pa do zapanjujuće količine licemjerja. Ako ništa drugo, barem ova posljednja optužba na premijerov račun bit će suvišna.
Jer, ukoliko se dobro pročita njegova izjava, on jest ludio zbog “namjernog”, “političkog”, “selektiranog” i “aranžiranog” curenja informacija iz istraga. Točno onakvog kakvog je sam upriličio u ožujku 2017. godine. Međutim, ovim je opisima curenja informacija iz istraga dodao i još dva ključna svojstva – “nekontrolirana” i “ona koja čine političke probleme”. Ako su, kao prije šest godina strogo kontrolirana i rješavaju političke probleme HDZ-a, onda je, očito, sve u savršenom redu. I, dakako, u interesu javnosti.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Premijer sada želi mijenjati zakone. A upravo je objava informacija iz istrage 2017. spasila njegovu Vladu
Danas Plenković curenje informacija iz istraga želi staviti izvan zakona jer mu rade političku štetu
Točno 59 dana kasnije nakon neobične zajedničke tiskovne konferencije premijera i glavnog državnog odvjetnika, Plenkovićeva Vlada je visila o koncu. Točnije o glasu oporbenog zastupnika Tomislava Sauche, izabranog u Sabor na listi SDP-a
Mala škola novinarstva koju javno drži Andrej Plenković ne prestaje. Nakon lekcijice o tome što je tema, a što nije, sad je na redu objašnjavanje o tome što je interes javnosti, a što kontrola medija.
Radi se, naravno, o pokušaju da se zakonom zabrani curenje informacija iz istraga, koje vladajućima, kako je sam premijer kazao, rade političke probleme. Kako i ne bi – zahvaljujući samo porukama iz mobitela bivšeg šefa Hrvatskih šuma, javnost je mogla prilično plastično vidjeti kako se u toj firmi koristio politički i društveni utjecaj za zapošljavanja odabranih kadrova ili sređivanje poslova odabranim firmama. A radi se, pritom, samo o jednom mobitelu i samo jednoj državnoj tvrtki.
Orlova muda s lentom
No, kako je premijer tvrdio da sve to skupa nije tema, tako sad objašnjava da sve te informacije nisu u interesu javnosti. Koga briga, recimo, što se bivši šef Hrvatskih šuma žali oko odabira dobrovoljnog mirovinskog fonda koji nije bio po njegovoj volji. Odnosno, da je zbog tog odabira on dobio tek “orlova muda s lentom”. Umjesto, valjda, nečeg malo konkretnijeg.
No, “orlova muda s lentom” nisu i ne mogu biti interes javnosti u zemlji u kojoj je HDZ stjegonoša borbe protiv korupcije. Bar tako misli premijer, kad umiruje javnost ususret zakonskim promjenama koje bi imale ovakve objave staviti s pogrešne strane zakona.
Selektirano i aranžirano
“Ne kažemo da treba tražiti odgovornost medija, nego ovih koji selektivno te informacije puštaju van. Događa nam se već dugo vremena da dio ljudi iz tog uskog kruga manipulira informacijama i selektivno ih pušta u medije, koji je tu interes javnosti? Ja ga ne vidim”, dao se sav u objašnjavanje predsjednik Vlade nakon ovotjedne sjednice Predsjedništva HDZ-a.
Tjedan dana ranije, bio je još jasniji. “Promijenit ćemo Zakon o kaznenom postupku i Kazneni zakon i ovakve situacije da nam stvari iz spisa nekontrolirano, namjerno, politički, selektirano, aranžirano izlaze van i čine političke probleme, to se više neće događati jer će to biti kazneno djelo”, kazao je ljutito Plenković i otišao s tiskovne konferencije.
Vrhovni glavni urednik
Nekoliko ovih pridjeva valjda dobro zapamtiti. Za početak: “namjerno”, “politički”, “selektirano” i “aranžirano”. Nije zgodno kad na taj način podaci iz istrage izlaze u javnost, pogotovo kad nisu od javnog interesa – kako to procjenjuje vrhovni glavni urednik svih medija u zemlji.
Kao, recimo, u ožujku 2017. godine. Tad, doduše, podaci nisu iscurili na stranice novina ili portala, nego u – mikrofon u Vladi Republike Hrvatske. Na dramatičnoj i hitno sazvanoj tiskovnoj konferenciji, naime, govorilo se o istrazi u slučaju dnevnice.
Pressica s Cvitanom
Tad se istraga vodila protiv Tomislava Sauche bivšeg predstojnik Ureda tad već bivšeg premijera Zorana Milanovića. Plenković je sazvao novinare kako bi ih obavijestio da su pronađene nove informacije o izvlačenju novca putem lažiranih putnih naloga. Pa konkretizirao: “Ne želim davati u javnost bilo kakve informacije o osobama, mogu samo reći da se to događalo i nakon mandata Zorana Milanovića”, kazao je Plenković. Pored njega stajao je glavni državni odvjetnik Dinko Cvitan, koji je prisnažio kako ga je premijer “osobno informirao o svojim saznanjima”.
Ova objava informacija iz istrage, pa još u društvu glavnog državnog odvjetnika, itekako se ticala Sauche, koji je tad još bio saborski zastupnik. Činjenica da su se putni nalozi lažirali i nakon njegovog mandata značila je u najmanju ruku olakotnu okolnost za njega u pravosudnom procesu koji ga je čekao (i koji još uvijek, hvala na pitanju o reformi pravosuđa, nije gotov).
Pedesetdevet dana do političke stabilnosti
Točno 59 dana kasnije nakon neobične zajedničke tiskovne konferencije premijera i glavnog državnog odvjetnika, Plenkovićeva Vlada je visila o koncu. Točnije o glasu oporbenog zastupnika Tomislava Sauche, izabranog u Sabor na listi SDP-a.
Pedesetdevet dana nakon “namjerno”, “politički”, “selektirano” i “aranžirano” u javnost puštene informacije iz istrage, Saucha je svojim glasom spasio Plenkovića od naprasnog kraja političke karijere. A Hrvatsku uveo u dugačak period “političke stabilnosti” u kojem se, evo, premijer bavi određivanjem interesa javnosti i sprema kazneni progon za puštanje medijima informacija iz istrage.
Kontrolirano curenje informacija
Zlobnici će ovdje premijeru svašta natovariti na vrat. Od posredne kriminalizacije ono malo nezavisnih medija, jer one koji puštaju informacije novinarima nije baš jednostavno uloviti bez nadzora samih novinara, preko spuštanja neprozirnog plašta nad očitom korupcijom u svojim redovima, pa do zapanjujuće količine licemjerja. Ako ništa drugo, barem ova posljednja optužba na premijerov račun bit će suvišna.
Jer, ukoliko se dobro pročita njegova izjava, on jest ludio zbog “namjernog”, “političkog”, “selektiranog” i “aranžiranog” curenja informacija iz istraga. Točno onakvog kakvog je sam upriličio u ožujku 2017. godine. Međutim, ovim je opisima curenja informacija iz istraga dodao i još dva ključna svojstva – “nekontrolirana” i “ona koja čine političke probleme”. Ako su, kao prije šest godina strogo kontrolirana i rješavaju političke probleme HDZ-a, onda je, očito, sve u savršenom redu. I, dakako, u interesu javnosti.