Putinova taktika masovnih napada na Ukrajinu je potpuni i nevjerojatno skup promašaj. Ispaljuje projektile uludo

Ruska vojska morat će vrlo brzo prorijediti broj ispaljenih projektila dugog dometa

Prema procjeni časopisa Forbes, ruski napad od 2. siječnja koštao je oko 620 milijuna dolara samo u borbenim sredstvima. Na to treba dodati troškove angažmana strategijske avijacije, mornarice, kopnenih snaga...

Prvi put od početka masovne ruske invazije na Ukrajinu, lovački zrakoplovi NATO saveza poletjeli su zbog sprječavanja preleta ruskih krstarećih projektila u zračnom prostru jedne od članica. Naime, tijekom ruskog napada od 29. prosinca jedna od ruskih krstarećih raketa kratkotrajno je ušla u zračni prostor Poljske. Na taj način napad na okolicu Lavova, u Ukrajini, izvršen je sa zapada umjesto iz smjera istoka. NATO-ov integrirani sustav protuzračne obrane zabilježio je njihovu putanju, ali zbog kratkotrajnog zadržavanja u poljskim zračnom prostoru, nije bilo vremena za reakciju dežurnih lovaca koji se nalaze u pripravnosti na zemlji.

Da bi se spriječilo ponavljanje takvog scenarija, na počeku ruskih zračnih udara od 2. siječnja, četiri višenamjenska borbena aviona F-16 „Borbeni sokol“ poletjela su iz borbenog dežurstva. Jedan par američkih šesnaestica poletio je u zoru iz 32. zrakoplovne baze. Baza se nalazi 30 kilometara jugozapadno od grada Łódźa. U bazi je stacionirana 10. taktička eskadrila Ratnog zrakoplovstva Poljske. Eskadrila je naoružana naprednom verzijom F-16 C/D Block 52. Od studenog 2012.godine, u bazi stalno boravi skupina zrakoplova američkih zračnih snaga.

Drugi dvojac angažiran je iz 31. zrakoplovne baze s aerodroma Poznań-Krzesiny. Na toj lokaciji baziraju dvije eskadrile poljskih F-16 C/D Block 52. Iz razloga što se baze nalaze 300 odnosno 500 kilometara od ukrajinske granice, za podršku njihove misije angažiran je i jedan tanker za punjenje gorivom u zraku iz sastava Kraljevskog ratnog zrakoplovstva Velike Britanije. Poljska nema tankere za dopunu goriva u zraku. Dakle, odluka o angažmanu lovaca donesena je uz suglasnost saveznika, ovaj put Velike Britanije i Sjedinjenih Država. Nije poznato koliko su dugo „Borbeni sokolovi“ ostali u zoni patroliranja na istoku Poljske.

Zašto su Rusi upali u poljski zračni prostor

Koji je stvarni razlog povrede poljskog zračnog prostora? Izbjegavanje ukrajinske protuzračne obrane, testiranje vremena reagiranja NATO sustava kolektivne sigurnosti pri povišenim mjerama borbene spremnosti ili jednostavno navigacijska greška neki su od mogućih razloga nedozvoljenog prodiranja ruske letjelice u zračni prostor članice NATO saveza.

No, nije ovo prvi puta da rusko ratno zrakoplovstvo nenajavljeno upada u zračni prostor članice Sjevernoatlantskog saveza. Zabilježeno je nekoliko slučajeva upada iranskih dronova kamikaza Shahed-131/136 u zračni prostor Rumunjske. Prilikom napada na lučke instalacije na Dunavu, dijelovi ruskih borbenih dronova padali su na desnu, rumunjsku obalu Dunava. To se moglo tumačiti kao greška relativno primitivnih, jeftinih letjelica ili kao posljedica djelovanja ukrajinske PZO. Međutim, upad u zračni prostor Poljske mnogo sofisticiranijeg krstarećeg projektila ne može se zanemariti.

Iako se cijeli civilizirani svijet zgraža nad eskalacijom ruskih udara po gradovima Ukrajine, predsjednik Ruske Federacije Vladimir Putin najavljuje daljnji nastavak i intenziviranje zračnih udara.

Dani visokog intenziteta napada

Kolika je stvarna moć ruskog dalekometnog oružja? U posljednjem napadu, onome od 2. siječnja, lansiran je najveći broj projektila do sada, ukupno 161. Ukrajina je napadnuta iz zraka, sa zemlje i s mora dronovima, krstarećim projektilima i balističkim raketama. Karakteristika zadnjeg napada je uspješno obaranje svih deset lansiranih hipersoničnih raketa H-47 Kindžal. Uspješnost obaranja krstarećih projektila iznosila je 84 posto.

Jedan dan ruskih intenzivnih dalekometnih napada ima maksimalan kapacitet između 70 i 80 tona ubojnog tereta. Od 2022. godine Rusi su ostvarili samo četiri takva dana visokog intenziteta napada. Uspješnost presretanja ukrajinske PZO iznosi između 75 i 85 posto.

Usporedbe radi, tijekom Pustinjske oluje 1991. godine, za 43 dana zračne kampanje, saveznici su izvršili 29.000 borbenih misija. Za to vrijeme, zrakoplovi i krstareći projektili isporučili su 88.500 tona ubojnog tereta. Da bi postigli ekvivalentni razarajući učinak, bez djelovanja ukrajinske PZO, Rusi bi trebali preko 1100 dana intenzivnog bombardiranja. S maksimalnim naprezanjem, u posljednjih pet dana, vojska Ruske Federacije isporučila je ukupno 500 raznih tipova navodnih sredstava dugog dometa.

3800 dronova poput deset F-16-ica

U cijeloj ruskoj kampanji dominiraju iranski dronovi Shahed 131/136. Ukupno je lansirano oko 3800 komada. Masa bojeve glave iznosi od 30 do 50 kilograma. Pretvoreno u ubojni teret to čini ukupnu maksimalnu masu od 19 tona razornog materijala. Višenamjenski zrakoplov F-16 u misijama zračne potpore normalno isporučuje oko dvije tone ubojnog tereta. Dakle, svih 3800 komada iranskih dronova isporuči teret kao deset avio-polijetanja F-16 Fighting Falcon.

Vatreno djelovanje krstarećim raketama i taktičkim balističkim projektilima s klasičnim bojevim glavama predstavlja najpovoljniji odnos cijene u odnosu na postignuti učinak. Svi dalekometni projektili su nepovratno izgubljena borbena sredstva. Isplativi su jedino pri uništavanju ciljeva velike vrijednosti kao što su zapovjedna mjesta, velika skladišta naoružanja, objekti od strategijskog značenja. Međutim, kako do cilja uspije doći u prosjeku 20 posto ruskih ispaljenih projektila, isplativost ove vrste vatrenog djelovanja krajnje je upitna.

Prema procjeni časopisa Forbes, ruski napad od 2. siječnja koštao je oko 620 milijuna dolara samo u borbenim sredstvima. Na to treba dodati troškove angažmana strategijske avijacije, mornarice, kopnenih snaga.

Rusi će prorijediti broj ispaljenih projektila

Rusi su uspjeli postići sadašnji intenzitet napada jer su pola godine stvarali zalihe krstarećih raketa i balističkih projektila. Procijenjeni kapacitet proizvodnje krstarećih projektila iznosi preko 100 komada na mjesec. Ruske tvornice uspijevaju mjesečno isporučiti najmanje deset taktičkih balističkih projektila tipa Iskander-M. Dakle, pri sadašnjem intenzitetu napada, vojska Ruske Federacije morat će vrlo brzo prorijediti broj ispaljenih projektila dugog dometa. Napadi neće prestati, ali je za očekivati pad učestalosti bez postizanja nekog konkretnog strategijskog, političkog ili vojnog cilja. U igri i dalje ostaje veliki broj borbenih dronova Shahed 131/136 ili Geran-2, sto ih Rusi proizvode po licenci Islamske Republike Iran.

U posljednjem napadu ubijeno je pet, a ranjeno 130 nevinih građana Ukrajine. Snimke razrušenih civilnih objekata izgledaju zastrašujuće. Međutim, u povijesti ratovanja još nitko nije dobio rat razaranjem stambenih zgrada. Pogotovo ako za rušenje jedne zgrade potroši raketu čija je vrijednost tri milijuna američkih dolara.

Najnovija eskalacija nasilja, koju nameće Moskva, samo će intenzivirati isporuku naoružanja sa Zapada. Pored dodatnih protuzrakoplovnih sustava, sve su brojniji glasovi za isporuku ofenzivnog naoružanja, kao što je njemačka krstareća raketa Taurus. Također, sve je manje otpora za upotrebu zapadnog naoružanja po ciljevima unutar Ruske Federacije. Samim time, ukrajinski odgovori mogli bi postati mnogo više od simbolike.