Ruska brutalna agresija na Ukrajinu ulazi u drugu jesen. Dok ukrajinska ljetna ofenziva koja je otpočela 4. lipnja još uvijek traje, vrijeme je za početak ozbiljnih priprema za zimu. U vojničkom žargonu rečeno, zaraćene strane moraju pripremiti prelazak na zimsku eksploataciju sredstava.
Pripreme za hladne dane izravno su vezane za obim i kvalitetu logističke potpore. Uslijed intenzivnog, sistematskog i preciznog djelovanja ukrajinske artiljerije, jedna od najslabijih karika ruskog ratnog stroja jest transport i distribucija ratnog materijala na front.
Na meti Ukrajinaca
Kako Rusi u okupiranim dijelovima Ukrajine nemaju više velika skladišta streljiva i ratne opreme u dubini od oko 80 kilometara od prve crte, njihovo djelovanje izuzetno je vezano na dnevni priljev materijala.
Veliki dio željezničkih pruga koje iz Rusije vode prema južnom dijelu fronta prolaze kroz Donjeck. To znači da su u dometu ukrajinskog topništva. Ukrajinci su se približili na dvadeset kilometara od prometnih čvorišta Volnovahe u Donbasu i Tokmaka u Zaporožju.
Značaj Krimskog mosta
Prekidanjem transporta preko bilo kojeg od njih, a što je vrlo vjerojatno, ruski logistički kapaciteti bili bi dovedeni do kritične razine. Sad već ogroman dio rokadnog transporta obavljaju privatni ugovoreni cestovni prijevoznici.
Uglavnom prevoze uz obale Azovskog mora na pravcu istok-zapad. Naime, do sada je dokumentiran ruski gubitak od 2861 transportnih vozila. Danas, bez privatnih cisterni, ruske oklopno-mehanizirane postrojbe vrlo brzo bi ostale bez pogonskog goriva.
Članak se nastavlja ispod oglasa
U takvim okolnostima Krimski most, poznat i kao most preko Kerčkog prolaza, od presudnog je značaja za ruske okupatore. Preko 25 posto potrepština koje dolaze borbenim postrojbama na Krimu i u okupiranim dijelovima Hersonske i Zaporoške oblasti stiže preko ovog cestovno-željezničkog mosta dužine preko 18 kilometara.
Zaštićen svim sredstvima
Most je čuvan svim raspoloživim aktivnim i pasivnim sredstvima zaštite, dvije baterije S-400 Triumf brane prilaze mostu sa sjeverozapada i sjeveroistoka. Kombinirani raketno-topnički PZO sustavi Pantsir-S iz organskog sastava baterija S-400 također su stavljeni u funkciju zaštite mosta. Uz to, najmanje dvije baterije raketnog PZO sustava Tor, NATO oznake SA-15 “Gauntlet”, nalaze se u borbenom rasporedu za obranu mosta.
Na baržama su postavljeni radarski reflektori za ometanje samonavođenih raketa. Na cijeloj dužini mosta svako malo aktiviraju se uređaji za proizvodnju dima. Dimna zavjesa trebala bi štititi vitalne dijelove mosta od napada sredstvima koja se navode u vidljivom spektru. Nakon posljednjeg napada pomorskim dronovima, s južne strane mosta raspoređeni su stari trajekti povezani protutorpednim mrežama.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Gradnja željeznice
I pored svega, potpuno je jasno da u slučaju masovnog ukrajinskog napada postoje velike šanse za izbacivanjem mosta iz upotrebe. Naime, uništenjem ruskih plovila na suhom doku u Sevastopolju i razaranjem zapovjedništva Crnomorske flote u istom gradu, dokazana je taktička i tehnološka superiornost francusko-britanskih projektila Storm Shadow u odnosu na PZO sustave kojima se Moskva doskora ponosila.
Iz tih razloga, Rusi su počeli s izgradnjom dijela željezničke pruge koja bi trebala povezati željeznički pravac sjever-jug od Mariupolja do Volnovahe s Taganrogom i Rostovom na Donu prema istoku. Zbog toga se već gradi željeznički most u selu Granit.
Ovaj istočni krak, od oko 50 kilometara, znatno bi povećao kapacitete transporta prema Mariupolju i dalje prema frontu. Nova željeznička konekcija bit će udaljena ”svega” 60 kilometara od linije fronta. Barem za neko vrijeme neće biti pod izravnom topničkom vatrom.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Rusi Ukrajincima uništili tri mosta
Na drugoj pak strani, Rusi su počeli sistematski napadati komunikacijske objekte od vitalnog značaja za Ukrajinu. Za sada ima potvrda uništenja najmanje tri mosta na rijeci Oskil, zapadno od linije fronta u Lugansku. Dva su mosta uništenja u Kupjansku i jedan u mjestu Senkove, južno od Kupjanska.
Mostove koji se nalaze na deset, odnosno dvadeset kilometara od linije fronta, uništila je ruska avijacija upotrebom samonavođenih raketa H-38. Ova raketa ima domet od oko 40 kilometara, a može se lansirati u dijapazonu visina od 200 do 12000 metara. Ovisno o varijanti, raketa koristi lasersku, aktivnu radarsku, satelitsku ili inercijalnu metodu navođenja na cilj. Nema informacija koji je način korišten u ovim napadima.
Očito je bojeva glava mase od 250 kilograma točno pogodila cilj. Ruska avijacija, ili kako je nazivaju „snaga u pričuvi“, može djelovati na luganskom frontu jer Ukrajinci nemaju raspoređene sustave PZO srednjeg dometa. Za napade je najvjerojatnije korišten lovac-bombarder Suhoj Su-34. Rušenjem mostova na rijeci Oskil značajno se smanjuju transportni kapaciteti prema luganskom frontu.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Vojska maršira punog stomaka
Druga interesantna pojava jest ruski napad na ukrajinski teretni vlak pun vojne opreme 50 kilometara iz linije fronta u Donjeckoj oblasti. Napad je izveden višecjevnim bacačem raketa Tornado-S vjerojatno satelitski navođenom raketom 9М542 dometa do 120 kilometara. Iako fragmentirajuća bojna glava koja sadrži 500 fragmenata po 50 grama nije izravno pogodila vlak, oštećenja na teretu vrlo su vjerojatna.
Ovo je prvi dokumentirani slučaj izravne suradnje između ruske izviđačke letjelice i moćnog raketnog sustava, u realnom vremenu, pri napadu na pokretni cilj. Ukoliko ove akcije postanu praksa, Ukrajinci bi mogli imati ozbiljne probleme. Također, značajniji angažman ruske “uspavane” avijacije mogao bi Ukrajincima iskomplicirati situaciju.
U svakom slučaju, obje strane imaju imperativ osiguranja mnogo zahtjevnije logističke potpore tijekom jeseni i zime. Ako se u obzir uzmu sadašnje polazne pozicije, ukrajinska strana nedvojbeno ima prednost po pitanju opskrbe svojih trupa. Očito će trebati dosta truda da tako i ostane. Vojska maršira punog stomaka, parafraza je izreke koja se pripisuje dvojici velikih vojskovođa: Napoleonu i Fridriku II Velikom. Tko god da je rekao, debelo je bio u pravu.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Rusi panično grade novu prugu prema frontu. Slute masovni ukrajinski napad kojim bi Krimski most bio izbačen iz uporabe
Jedna od najslabijih karika ruskog ratnog stroja jest transport i distribucija ratnog materijala na front
Ukrajinci su se približili na dvadeset kilometara do prometnih čvorišta Volnovahe u Donbasu i Tokmaka u Zaporožju. Prekidanjem transporta preko bilo kojeg od njih, a što je vrlo vjerojatno, ruski logistički kapaciteti bili bi dovedeni do kritične razine
Ruska brutalna agresija na Ukrajinu ulazi u drugu jesen. Dok ukrajinska ljetna ofenziva koja je otpočela 4. lipnja još uvijek traje, vrijeme je za početak ozbiljnih priprema za zimu. U vojničkom žargonu rečeno, zaraćene strane moraju pripremiti prelazak na zimsku eksploataciju sredstava.
Pripreme za hladne dane izravno su vezane za obim i kvalitetu logističke potpore. Uslijed intenzivnog, sistematskog i preciznog djelovanja ukrajinske artiljerije, jedna od najslabijih karika ruskog ratnog stroja jest transport i distribucija ratnog materijala na front.
Na meti Ukrajinaca
Kako Rusi u okupiranim dijelovima Ukrajine nemaju više velika skladišta streljiva i ratne opreme u dubini od oko 80 kilometara od prve crte, njihovo djelovanje izuzetno je vezano na dnevni priljev materijala.
Veliki dio željezničkih pruga koje iz Rusije vode prema južnom dijelu fronta prolaze kroz Donjeck. To znači da su u dometu ukrajinskog topništva. Ukrajinci su se približili na dvadeset kilometara od prometnih čvorišta Volnovahe u Donbasu i Tokmaka u Zaporožju.
Značaj Krimskog mosta
Prekidanjem transporta preko bilo kojeg od njih, a što je vrlo vjerojatno, ruski logistički kapaciteti bili bi dovedeni do kritične razine. Sad već ogroman dio rokadnog transporta obavljaju privatni ugovoreni cestovni prijevoznici.
Uglavnom prevoze uz obale Azovskog mora na pravcu istok-zapad. Naime, do sada je dokumentiran ruski gubitak od 2861 transportnih vozila. Danas, bez privatnih cisterni, ruske oklopno-mehanizirane postrojbe vrlo brzo bi ostale bez pogonskog goriva.
U takvim okolnostima Krimski most, poznat i kao most preko Kerčkog prolaza, od presudnog je značaja za ruske okupatore. Preko 25 posto potrepština koje dolaze borbenim postrojbama na Krimu i u okupiranim dijelovima Hersonske i Zaporoške oblasti stiže preko ovog cestovno-željezničkog mosta dužine preko 18 kilometara.
Zaštićen svim sredstvima
Most je čuvan svim raspoloživim aktivnim i pasivnim sredstvima zaštite, dvije baterije S-400 Triumf brane prilaze mostu sa sjeverozapada i sjeveroistoka. Kombinirani raketno-topnički PZO sustavi Pantsir-S iz organskog sastava baterija S-400 također su stavljeni u funkciju zaštite mosta. Uz to, najmanje dvije baterije raketnog PZO sustava Tor, NATO oznake SA-15 “Gauntlet”, nalaze se u borbenom rasporedu za obranu mosta.
Na baržama su postavljeni radarski reflektori za ometanje samonavođenih raketa. Na cijeloj dužini mosta svako malo aktiviraju se uređaji za proizvodnju dima. Dimna zavjesa trebala bi štititi vitalne dijelove mosta od napada sredstvima koja se navode u vidljivom spektru. Nakon posljednjeg napada pomorskim dronovima, s južne strane mosta raspoređeni su stari trajekti povezani protutorpednim mrežama.
Gradnja željeznice
I pored svega, potpuno je jasno da u slučaju masovnog ukrajinskog napada postoje velike šanse za izbacivanjem mosta iz upotrebe. Naime, uništenjem ruskih plovila na suhom doku u Sevastopolju i razaranjem zapovjedništva Crnomorske flote u istom gradu, dokazana je taktička i tehnološka superiornost francusko-britanskih projektila Storm Shadow u odnosu na PZO sustave kojima se Moskva doskora ponosila.
Iz tih razloga, Rusi su počeli s izgradnjom dijela željezničke pruge koja bi trebala povezati željeznički pravac sjever-jug od Mariupolja do Volnovahe s Taganrogom i Rostovom na Donu prema istoku. Zbog toga se već gradi željeznički most u selu Granit.
Ovaj istočni krak, od oko 50 kilometara, znatno bi povećao kapacitete transporta prema Mariupolju i dalje prema frontu. Nova željeznička konekcija bit će udaljena ”svega” 60 kilometara od linije fronta. Barem za neko vrijeme neće biti pod izravnom topničkom vatrom.
Rusi Ukrajincima uništili tri mosta
Na drugoj pak strani, Rusi su počeli sistematski napadati komunikacijske objekte od vitalnog značaja za Ukrajinu. Za sada ima potvrda uništenja najmanje tri mosta na rijeci Oskil, zapadno od linije fronta u Lugansku. Dva su mosta uništenja u Kupjansku i jedan u mjestu Senkove, južno od Kupjanska.
Mostove koji se nalaze na deset, odnosno dvadeset kilometara od linije fronta, uništila je ruska avijacija upotrebom samonavođenih raketa H-38. Ova raketa ima domet od oko 40 kilometara, a može se lansirati u dijapazonu visina od 200 do 12000 metara. Ovisno o varijanti, raketa koristi lasersku, aktivnu radarsku, satelitsku ili inercijalnu metodu navođenja na cilj. Nema informacija koji je način korišten u ovim napadima.
Očito je bojeva glava mase od 250 kilograma točno pogodila cilj. Ruska avijacija, ili kako je nazivaju „snaga u pričuvi“, može djelovati na luganskom frontu jer Ukrajinci nemaju raspoređene sustave PZO srednjeg dometa. Za napade je najvjerojatnije korišten lovac-bombarder Suhoj Su-34. Rušenjem mostova na rijeci Oskil značajno se smanjuju transportni kapaciteti prema luganskom frontu.
Vojska maršira punog stomaka
Druga interesantna pojava jest ruski napad na ukrajinski teretni vlak pun vojne opreme 50 kilometara iz linije fronta u Donjeckoj oblasti. Napad je izveden višecjevnim bacačem raketa Tornado-S vjerojatno satelitski navođenom raketom 9М542 dometa do 120 kilometara. Iako fragmentirajuća bojna glava koja sadrži 500 fragmenata po 50 grama nije izravno pogodila vlak, oštećenja na teretu vrlo su vjerojatna.
Ovo je prvi dokumentirani slučaj izravne suradnje između ruske izviđačke letjelice i moćnog raketnog sustava, u realnom vremenu, pri napadu na pokretni cilj. Ukoliko ove akcije postanu praksa, Ukrajinci bi mogli imati ozbiljne probleme. Također, značajniji angažman ruske “uspavane” avijacije mogao bi Ukrajincima iskomplicirati situaciju.
U svakom slučaju, obje strane imaju imperativ osiguranja mnogo zahtjevnije logističke potpore tijekom jeseni i zime. Ako se u obzir uzmu sadašnje polazne pozicije, ukrajinska strana nedvojbeno ima prednost po pitanju opskrbe svojih trupa. Očito će trebati dosta truda da tako i ostane. Vojska maršira punog stomaka, parafraza je izreke koja se pripisuje dvojici velikih vojskovođa: Napoleonu i Fridriku II Velikom. Tko god da je rekao, debelo je bio u pravu.