Obustava zračnog prometa nužna je iz sigurnosnih razloga zbog djelovanja protuzračne obrane Moskovskog okruga. Iako ruski propagandisti nastoje maksimalno ignorirati napade ukrajinskih dronova, deseci tisuća putnika u zračnim lukama izloženi su višesatnim kašnjenjima. Vijesti o neposrednom negativnom iskustvu kao posljedici “Specijalne vojne operacije”, nezadrživo se šire Rusijom.
Glavni cilj napada na Moskvu
Otkad je 3. svibnja ove godine prvi dron eksplodirao iznad kupole zgrade Kremaljskog Senata, pa do 10. kolovoza, Moskva i Moskovska regija bile su napadnute bespilotnim letjelicama najmanje 11 puta. Međutim, u drugoj polovini kolovoza počela je serija svakodnevnih napada malih ukrajinskih “zujalica” napunjenih eksplozivom.
Već osam dana zaredom, danju ili noću, Kijev šalje uzvratne pozdrave Moskvi. Količina eksploziva koju nose ukrajinski dronovi-kamikaze zanemariva je u odnosu na stotine kilograma teške bojeve glave ruskih krstarećih i taktičkih balističkih projektila.
Ipak, razaranje i nije cilj ukrajinskih uzvratnih udara. To je jasna poruka o proširenju operativne zone “Specijalne vojne operacije” na nekoliko stotina kilometara od ukrajinske granice unutar teritorija Ruske Federacije. Kako zbori jedna romska poslovica: „Zaigrala mečka i u njihovoj avliji“!
Neboderi su problem za rusku PZO
Ruski državni mediji javljaju o uspješnim presretanjima ukrajinskih dronova. Ipak, slike udara, kao što je onaj u poslovnoj četvrti Moskva City, na zoran način demantira neprobojnost protuzračne obrane Moskve. Moskva City nalazi se svega pet kilometara od Kremlja.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Problem obrane Moskve je gusta naseljenost i visoki građevinski objekti koji zaklanjaju polje detekcije i djelovanja ruskih PZO sustava. Ukrajinske bespilotne letjelice-kamikaze lete na ekstremno malim visinama. Zbog niskog vertikalnog profila leta upotreba raketnih i artiljerijskih PZO sustava vrlo je ograničena. Dronovi koji se probiju do samog grada uglavnom se pokušavaju onesposobiti elektroničkim protumjerama.
Za razliku od simboličnih napada na Moskvu, čiji je cilj politička poruka, djelovanje ukrajinskih dronova na okupiranom poluotoku Krimu ima vrlo konkretne ubilačke ciljeve. Posljednji veliki napad od 42 drona, u dvije grupe po 21 leteće kamikaze, do sada je najmasovniji udar ukrajinskih snaga.
Pomno planirani udar na S-400 na Krimu
Sve je dio pomno isplanirane i složene operacije koja je počela dva dana ranije, 23. kolovoza. Tad je izvršen uspješan vatreni udar na bateriju PZO sustava S-400 Trijumf kod sela Olenivka, na zapadnom dijelu poluotoka Krim. Napadnut je najistureniji vatreni položaj. Uništen je najmanje jedan lanser s raketama sustava S-400.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Taj je napad razotkrio i neke zanimljive činjenice. Mjesto udara je udaljeno oko 180 kilometara od Odese. Još nije poznato sredstvo kojim je uništen lanser najmoćnijeg ruskog PZO sustava. Neki izvori govore o usavršenoj verziji ukrajinske protubrodske rakete Neptun, modificirane za napade na zemaljske ciljeve.
Prema drugim izvorima, pretpostavlja se da je upotrijebljena britanska samonavođena raketa Brimstone, lansirana s ukrajinskog brzog čamca koji se približio obali zapadnog Krima na petnaestak kilometara. Sam napad i uništenje lansirnog uređaja s raketama snimila je ukrajinska bespilotna letjelica koja je kružila neposredno iznad vatrenih položaja sustava S-400.
Zašto ga Rusi nisu branili?
Pomalo čudno jer su vatreni položaji sustava S-400 Trijumf uvijek neposredno štićeni PZO sustavima kratkog dometa, kao što je Pantsir S. Nemoć ruske PZO ili pukotine u organizaciji višeslojne zaštite od napada iz zraka? Nakon uništenja lansera, sljedećeg jutra, na Dan nezavisnosti Ukrajine, izveden je briljantan „commando“ prepad ukrajinskih mornaričkih specijalaca. Na sam vrh rta Tarkhankut kod mjesta Majak pristala su do četiri ukrajinska brza čamca.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Cilj je bio baza stalne ruske 3. radiotehničke pukovnije raspoređene na rtu. Pukovnija upravlja širokim dijapazonom radara za otkrivanje nadolazećih prijetnji, uključujući Nebo-M i Podlet-K1. Munjevitom akcijom neutraliziran je najmanje jedan radar Podlet-K1.
Dakle, neutralizacija PZO sustava i promatračkih radara prethodila je masovnom napadu ukrajinskih bespilotnih letjelica. Među brojnim objektima tučena je i 126. samostalna gardijska brigada obalne obrane Crnomorske flote. U mjesto Perevalne, u okrugu Simferopol na Krimu, ukrajinski dronovi kamikaze napali su raspored brigade. Udaljenost lokacije napada do najbližih teritorija pod ukrajinskom kontrolom na desnoj obali rijeke Dnjepar je oko 300 kilometara.
Ukrajinski inženjeri mogu biti ključ
Kao iz priče o Davidu i Golijatu, Ukrajinci su asimetričnim odgovorom uspjeli ruskoj strani nametnuti borbu na njihovom tlu. U posljednjih godinu dana u Ukrajini se razvila masovna proizvodnja raznih tipova bespilotnih letjelica. Ukrajinska vlada iskoristila je prednosti privatne inicijative i potaknula domaću proizvodnju.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Oko dvadeset ukrajinskih kompanija proizvodi relativno jeftina napadna sredstva u cijelom dijapazonu namjena bespilotnih letjelica, od izviđačkih, napadnih pa do dronova kamikaza. U odnosu na ruske, Ukrajinci imaju značajne prednosti.
Domaći proizvođači nemaju problema sa snabdijevanjem materijala i komponenti za masovnu produkciju. Za razliku od Rusa, imaju neograničen pristup tržištu, bez sankcija. Također, razvili su blisku kooperaciju s proizvođačima iz Turske, Poljske i baltičkih država. Zbog ograničenja primjene zapadnih oružanih sredstava za napade na teritorij Ruske Federacije, Ukrajinci nastoje razviti napadne dronove i dronove kamikaze velikog dometa kako bi mogli neometano napadati rusku pozadinu. Po putanji dometa uspijevaju djelovati na daljinama do 500 kilometara.
Što bi ako bi dronovi dobili UI
Protuelektronička zaštita svakim danom sve je naprednija. Samim time, navigacija dronova otpornija je na ometanja. To dokazuje sposobnost djelovanja u zonama intenzivne PZO. Ipak, masa bojevih glava ukrajinskih dronova još je skromna. Procjenjuje se da iznosi 10 do 20 kilograma eksploziva. No i za takve “male” eksplozivne naprave postoje unosni ciljevi.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Najveći izazov ruske PZO bilo bi primjena umjetne inteligencije u navođenju dronova, pretraživanju i odabiru ciljeva za djelovanje. Što bi to značilo? Kamikaze dronovi mogli bi biti potpuno autonomni u odnosu na zemaljske stanice za upravljanje.
Samostalno bi odlučivao o najboljem manevru za zaobilaženje sustava protuzračne obrane. Neovisno bi pretraživali teren u potrazi za potencijalnim ciljevima. I konačno, stroj bi “samostalno” prepoznao i odabrao cilj čijim se uništenjem postiže najveći učinak.
Za Ruse je problem ogroman teritorij
Rusi imaju izuzetno veliki broj PZO sustava. Prema procjenama, raspolažu s 57 baterija S-400 i 456 lansera. Međutim, njihov problem je ogromni prostor koji moraju braniti. Već sada dronovi Združenih snaga Ukrajine djeluju na prostoru površine od oko dva milijuna četvornih kilometara, što je otprilike četiri puta više od prostora koji trenutno brane Ukrajinci.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Pokazalo se da sustavi ruske PZO ne uspijevajući efikasno čuvati dva najbranjenija područja Ruske Federacije, Moskovski okrug i poluotok Krim. Uvođenje umjetne inteligencije u upotrebu dronova bio bi veliki udarac za rusku stranu. Relativno mali dronovi, u režimu slobodnog lova, mogli bi pronalaziti „meke“ objekte u dubini ruskog teritorija pogodne za napade.
Što su meki objekti? Avioni i helikopteri izvan natkrivenih armirano betonskih skloništa. U tu kategoriju spadaju svi bombarderi strategijske asocijacije Tupoljev Tu-22M, Tu-95 i Tu-160. Također, željeznički transporti goriva, materijala i vojne oprema nezaštićeni su ciljevi. Prema dostupnim informacijama, jedino Sjedinjene Države imaju razvijenu primjenu umjetne inteligencije za dronove. Navodno, iz sigurnosnih razloga, još uvijek se ne nalazi u operativnoj upotrebi. Sumnjam da će njihova tehnologija biti dostupna Ukrajincima. Međutim, ne treba zanemariti sposobnosti ukrajinskih inženjera.
Ukrajinci bi i dalje mogli iznenaditi
U međuvremenu, i pored svih kritika i loših prognoza, ukrajinski „parni valjak“, polako ali postojano melje ruske obrambene linije u Zaporožju. Iz rajona Orhiva, u smjeru Robotine i Novoprokopivke, snage 82. zračno desantne i 47. mehanizirane ukrajinske brigade približavaju se snopu fortifikacija koje čine “zmajevi zubi”, protutenkovski rovovi i utvrđene tranšeje.
Nepoznanica je koliko je ovaj pojas obrane, nazvan po smijenjenom generalu Surovikinu, zaštićen minskim poljima. Također, nepoznanica je koliko Rusi mogu angažirati operativnih rezervi na ovom pravcu, a da ne ugroze obranu ostalih dijelova fronta.
Iako su tri vodeća američka časopisa u posljednja dva tjedana izrazila sumnju u uspjeh ukrajinske ofenzive, posljednji komentari gledaju drugačije na moguće ishode. Tako ugledni The Washington Post u svom naslovu ističe: „Ukrajinska protuofenziva još bi mogla iznenaditi kritičare“.
Vojni komentator: Kako su Ukrajinci pod okriljem noći izveli pomno planiranu operaciju na Krimu i potpuno ponizili Ruse
Na Dan nezavisnosti Ukrajine, izveden je briljantan „commando“ prepad mornaričkih specijalaca
Kao iz priče o Davidu i Golijatu, Ukrajinci su asimetričnim odgovorom uspjeli ruskoj strani nametnuti borbu na njihovom tlu. Pokazalo se da sustavi ruske PZO ne uspijevajući efikasno čuvati dva najbranjenija područja Ruske Federacije, Moskovski okrug i poluotok Krim
Kad je započinjao “Specijalnu vojnu operaciju” u veljači prošle godine, Vladimir Vladimirovič Putin nije ni pomišljao da će ukrajinski dronovi određivati radno vrijeme zračnih luka glavnog grada svih Rusa. Tri najveća moskovska civilna aerodroma Domodedovo, Vnukovo i Šeremetjevo, koja su u 2022. godini ostvarila promet od 80 milijuna putnika, primorana su povremeno zaustavljati promet.
Obustava zračnog prometa nužna je iz sigurnosnih razloga zbog djelovanja protuzračne obrane Moskovskog okruga. Iako ruski propagandisti nastoje maksimalno ignorirati napade ukrajinskih dronova, deseci tisuća putnika u zračnim lukama izloženi su višesatnim kašnjenjima. Vijesti o neposrednom negativnom iskustvu kao posljedici “Specijalne vojne operacije”, nezadrživo se šire Rusijom.
Glavni cilj napada na Moskvu
Otkad je 3. svibnja ove godine prvi dron eksplodirao iznad kupole zgrade Kremaljskog Senata, pa do 10. kolovoza, Moskva i Moskovska regija bile su napadnute bespilotnim letjelicama najmanje 11 puta. Međutim, u drugoj polovini kolovoza počela je serija svakodnevnih napada malih ukrajinskih “zujalica” napunjenih eksplozivom.
Već osam dana zaredom, danju ili noću, Kijev šalje uzvratne pozdrave Moskvi. Količina eksploziva koju nose ukrajinski dronovi-kamikaze zanemariva je u odnosu na stotine kilograma teške bojeve glave ruskih krstarećih i taktičkih balističkih projektila.
Ipak, razaranje i nije cilj ukrajinskih uzvratnih udara. To je jasna poruka o proširenju operativne zone “Specijalne vojne operacije” na nekoliko stotina kilometara od ukrajinske granice unutar teritorija Ruske Federacije. Kako zbori jedna romska poslovica: „Zaigrala mečka i u njihovoj avliji“!
Neboderi su problem za rusku PZO
Ruski državni mediji javljaju o uspješnim presretanjima ukrajinskih dronova. Ipak, slike udara, kao što je onaj u poslovnoj četvrti Moskva City, na zoran način demantira neprobojnost protuzračne obrane Moskve. Moskva City nalazi se svega pet kilometara od Kremlja.
Problem obrane Moskve je gusta naseljenost i visoki građevinski objekti koji zaklanjaju polje detekcije i djelovanja ruskih PZO sustava. Ukrajinske bespilotne letjelice-kamikaze lete na ekstremno malim visinama. Zbog niskog vertikalnog profila leta upotreba raketnih i artiljerijskih PZO sustava vrlo je ograničena. Dronovi koji se probiju do samog grada uglavnom se pokušavaju onesposobiti elektroničkim protumjerama.
Za razliku od simboličnih napada na Moskvu, čiji je cilj politička poruka, djelovanje ukrajinskih dronova na okupiranom poluotoku Krimu ima vrlo konkretne ubilačke ciljeve. Posljednji veliki napad od 42 drona, u dvije grupe po 21 leteće kamikaze, do sada je najmasovniji udar ukrajinskih snaga.
Pomno planirani udar na S-400 na Krimu
Sve je dio pomno isplanirane i složene operacije koja je počela dva dana ranije, 23. kolovoza. Tad je izvršen uspješan vatreni udar na bateriju PZO sustava S-400 Trijumf kod sela Olenivka, na zapadnom dijelu poluotoka Krim. Napadnut je najistureniji vatreni položaj. Uništen je najmanje jedan lanser s raketama sustava S-400.
Taj je napad razotkrio i neke zanimljive činjenice. Mjesto udara je udaljeno oko 180 kilometara od Odese. Još nije poznato sredstvo kojim je uništen lanser najmoćnijeg ruskog PZO sustava. Neki izvori govore o usavršenoj verziji ukrajinske protubrodske rakete Neptun, modificirane za napade na zemaljske ciljeve.
Prema drugim izvorima, pretpostavlja se da je upotrijebljena britanska samonavođena raketa Brimstone, lansirana s ukrajinskog brzog čamca koji se približio obali zapadnog Krima na petnaestak kilometara. Sam napad i uništenje lansirnog uređaja s raketama snimila je ukrajinska bespilotna letjelica koja je kružila neposredno iznad vatrenih položaja sustava S-400.
Zašto ga Rusi nisu branili?
Pomalo čudno jer su vatreni položaji sustava S-400 Trijumf uvijek neposredno štićeni PZO sustavima kratkog dometa, kao što je Pantsir S. Nemoć ruske PZO ili pukotine u organizaciji višeslojne zaštite od napada iz zraka? Nakon uništenja lansera, sljedećeg jutra, na Dan nezavisnosti Ukrajine, izveden je briljantan „commando“ prepad ukrajinskih mornaričkih specijalaca. Na sam vrh rta Tarkhankut kod mjesta Majak pristala su do četiri ukrajinska brza čamca.
Cilj je bio baza stalne ruske 3. radiotehničke pukovnije raspoređene na rtu. Pukovnija upravlja širokim dijapazonom radara za otkrivanje nadolazećih prijetnji, uključujući Nebo-M i Podlet-K1. Munjevitom akcijom neutraliziran je najmanje jedan radar Podlet-K1.
Dakle, neutralizacija PZO sustava i promatračkih radara prethodila je masovnom napadu ukrajinskih bespilotnih letjelica. Među brojnim objektima tučena je i 126. samostalna gardijska brigada obalne obrane Crnomorske flote. U mjesto Perevalne, u okrugu Simferopol na Krimu, ukrajinski dronovi kamikaze napali su raspored brigade. Udaljenost lokacije napada do najbližih teritorija pod ukrajinskom kontrolom na desnoj obali rijeke Dnjepar je oko 300 kilometara.
Ukrajinski inženjeri mogu biti ključ
Kao iz priče o Davidu i Golijatu, Ukrajinci su asimetričnim odgovorom uspjeli ruskoj strani nametnuti borbu na njihovom tlu. U posljednjih godinu dana u Ukrajini se razvila masovna proizvodnja raznih tipova bespilotnih letjelica. Ukrajinska vlada iskoristila je prednosti privatne inicijative i potaknula domaću proizvodnju.
Oko dvadeset ukrajinskih kompanija proizvodi relativno jeftina napadna sredstva u cijelom dijapazonu namjena bespilotnih letjelica, od izviđačkih, napadnih pa do dronova kamikaza. U odnosu na ruske, Ukrajinci imaju značajne prednosti.
Domaći proizvođači nemaju problema sa snabdijevanjem materijala i komponenti za masovnu produkciju. Za razliku od Rusa, imaju neograničen pristup tržištu, bez sankcija. Također, razvili su blisku kooperaciju s proizvođačima iz Turske, Poljske i baltičkih država. Zbog ograničenja primjene zapadnih oružanih sredstava za napade na teritorij Ruske Federacije, Ukrajinci nastoje razviti napadne dronove i dronove kamikaze velikog dometa kako bi mogli neometano napadati rusku pozadinu. Po putanji dometa uspijevaju djelovati na daljinama do 500 kilometara.
Što bi ako bi dronovi dobili UI
Protuelektronička zaštita svakim danom sve je naprednija. Samim time, navigacija dronova otpornija je na ometanja. To dokazuje sposobnost djelovanja u zonama intenzivne PZO. Ipak, masa bojevih glava ukrajinskih dronova još je skromna. Procjenjuje se da iznosi 10 do 20 kilograma eksploziva. No i za takve “male” eksplozivne naprave postoje unosni ciljevi.
Najveći izazov ruske PZO bilo bi primjena umjetne inteligencije u navođenju dronova, pretraživanju i odabiru ciljeva za djelovanje. Što bi to značilo? Kamikaze dronovi mogli bi biti potpuno autonomni u odnosu na zemaljske stanice za upravljanje.
Samostalno bi odlučivao o najboljem manevru za zaobilaženje sustava protuzračne obrane. Neovisno bi pretraživali teren u potrazi za potencijalnim ciljevima. I konačno, stroj bi “samostalno” prepoznao i odabrao cilj čijim se uništenjem postiže najveći učinak.
Za Ruse je problem ogroman teritorij
Rusi imaju izuzetno veliki broj PZO sustava. Prema procjenama, raspolažu s 57 baterija S-400 i 456 lansera. Međutim, njihov problem je ogromni prostor koji moraju braniti. Već sada dronovi Združenih snaga Ukrajine djeluju na prostoru površine od oko dva milijuna četvornih kilometara, što je otprilike četiri puta više od prostora koji trenutno brane Ukrajinci.
Pokazalo se da sustavi ruske PZO ne uspijevajući efikasno čuvati dva najbranjenija područja Ruske Federacije, Moskovski okrug i poluotok Krim. Uvođenje umjetne inteligencije u upotrebu dronova bio bi veliki udarac za rusku stranu. Relativno mali dronovi, u režimu slobodnog lova, mogli bi pronalaziti „meke“ objekte u dubini ruskog teritorija pogodne za napade.
Što su meki objekti? Avioni i helikopteri izvan natkrivenih armirano betonskih skloništa. U tu kategoriju spadaju svi bombarderi strategijske asocijacije Tupoljev Tu-22M, Tu-95 i Tu-160. Također, željeznički transporti goriva, materijala i vojne oprema nezaštićeni su ciljevi. Prema dostupnim informacijama, jedino Sjedinjene Države imaju razvijenu primjenu umjetne inteligencije za dronove. Navodno, iz sigurnosnih razloga, još uvijek se ne nalazi u operativnoj upotrebi. Sumnjam da će njihova tehnologija biti dostupna Ukrajincima. Međutim, ne treba zanemariti sposobnosti ukrajinskih inženjera.
Ukrajinci bi i dalje mogli iznenaditi
U međuvremenu, i pored svih kritika i loših prognoza, ukrajinski „parni valjak“, polako ali postojano melje ruske obrambene linije u Zaporožju. Iz rajona Orhiva, u smjeru Robotine i Novoprokopivke, snage 82. zračno desantne i 47. mehanizirane ukrajinske brigade približavaju se snopu fortifikacija koje čine “zmajevi zubi”, protutenkovski rovovi i utvrđene tranšeje.
Nepoznanica je koliko je ovaj pojas obrane, nazvan po smijenjenom generalu Surovikinu, zaštićen minskim poljima. Također, nepoznanica je koliko Rusi mogu angažirati operativnih rezervi na ovom pravcu, a da ne ugroze obranu ostalih dijelova fronta.
Iako su tri vodeća američka časopisa u posljednja dva tjedana izrazila sumnju u uspjeh ukrajinske ofenzive, posljednji komentari gledaju drugačije na moguće ishode. Tako ugledni The Washington Post u svom naslovu ističe: „Ukrajinska protuofenziva još bi mogla iznenaditi kritičare“.