Berlin će ove godine malo drugačije obilježiti kraj Drugog svjetskog rata
Privremene prostorne instalacije uselile su se u Berlin, i poprilično su iznenađujuće
Ove se godine slavi 70. obljetnica oslobođenja Europe od nacističkog terora. Organiziraju se svečanosti diljem kontinenta, a Njemačka je jedna od zemalja koje u tome svakako prednjače. S dobrim razlogom – radi se o zemlji koja koja je zadužila milijune svojih naraštaja i obvezala ih možda više nego bilo koga drugoga nikad ne zaboraviti što totalitarističke strukture čine svijesti naroda koji slijepo vjeruje u bolje sutra.
Ovih dana Mediteran galopira Berlinom. U sklopu obilježavanja završetka Drugog svjetskog rata pred Brandenburškim je vratima izloženo dvadesetak monumentalnih konja – talijanski mramor, bronca, lijevano željezo i granit, samo su neki od materijala od kojih su ti konji izvedeni. Na prvi pogled izložene skulpture liče četirima brončanim konjima koje je kipar Johann Gottfries Schadow 1793. postavio na vrh Vratiju. No, već drugi pogled otkriva da se radi o eksponatima koji nose ratne ožiljke.
Gustavo Aceves, meksički umjetnik koji je stvorio nove berlinske konje, svojim je radom pokušao uspostaviti dijalog između dvije stvarnosti – one povijesne koja se je odvijala pred 70 godina, ali i recentnih događaja koji dobrano uzdrmavaju europsku (i globalnu) ekonomsku politiku. Ono što u ovoj priči iznenađuje, činjenica je da će Acevesove prostorne instalacije u Berlinu ostati tek tjedan dana, tad će krenuti na svoju svjetsku turneju.
Novi trendovi suvremne umjetnosti
Trend postavljanja vremenski ograničenih instalacija urbana javna umjetnost već dugo ne smatra novitetom. Mnoge permanatne instalacije u svom se postojećem okruženju čine zarobljenima zbog užurbanih mijena lica urbaniteta, ali se zato privremene instalacije poput onih koje se rodovito izmijenjuju na 4. stupu na londonskom Trafalgar Squareu lakše nose s izazovom aktualnosti, njihovo je održavanje jeftinije i lakše se štite od činova vandalizma.
Ovaj je projekt beneficirao i od trenutačnih geopolitičkih okolnosti. Zbog zamrznutih diplomatskih odnosa između Rusije i Europe ove godine neće biti velikog ceremonijalnog slavlja ispred Brandenburških vratiju pa će zbog toga sama prostorna instalacija biti centralni dio proslave.
Postavljanje konja samo je posljednji u nizu od privremenih umjetničkih zahvata u javni prostor Berlina – grada koji se želi nametnuti kao umjetnička metropola Europe. Kad se slavila 25. obljetnica pada Berlinskog zida gradske su vlasti dale instalirati svijetlosni zid od 8,000 osvijetljenih balona koji su jedan po jedan otpuštani u zrak, dok su 75. obljetnicu Kristalne noći obilježili postavljanjem slikama razbijenog stakla u izloge prodavaonica.
Berlin – grad street arta
Ono što Berlin čini drugačijim od ostalih metropola je to što sve te projekte ne naručuje grad izravno, već autonomno gradsko poduzeće (Kulturprojekte Berlin). Upravo se zahvaljujući tome uspješno izbjegava umješanost politike u kulturu, a ujedno se daje prostora neovisnosti kustosa.
U gradu napučenom umjetnicima čak i takva rješenja imaju svojih oponenata. Ljudi Kulturprojektima zamjeraju što su skloniji prikloniti se senzacionalističkim projektima nego onima koji su možda po svojoj prirodi tiši, ali zato bogatiji izričajem. No, čak niti oni ne mogu prigovoriti da Berlinu nedostaje umjetničkih aktivnosti u javnim prostorima.
“Ovdje postoji mnogo manje ograničenja i više razumijevanja za ljude koji krše pravila zbog umjetnosti nego u New Yorku, Londonu ili Parizu”, rekao je Lutz Henke, kustos specijaliziran za javnu i uličnu umjetnost. “U Berlinu se zbog toga događaju stvari koje bi drugdje bile nemoguće”, zaključio je.