Adresa mu je u trenutku razgovora varaždinski HNK, u čijim je prostorijama, sve do nedavne premijere, živio okružen glazbenom opremom kao namještajem dok je smišljao glazbu za suvremenu adaptaciju Shakespeareove komedije iz žanra fantastike. Na njoj je radio paralelno štancajući čarape, sapune, piva, majice, ručnike, personalizirane USB-ove, dječje igraće karte, puzzle, bojanke, slikovnice, čvarke, pa čak i jedan techno DJ projekt.

I tako se rodio brend ŠČ…

I onda, kad hiperproduktivnog Mrleta pitate što bi htio da ostane iza njega kao nasljeđe, kao čep zauzvrat ispucava pitanje: “Što to znači – nasljeđe? Uopće ne razmišljam i nemam pojma. Boli me kurac za to. Nije mi to važno. Ostat će dobra bas gitara i pojačalo, a imam jedno stvarno prelijepo pojačalo. Moja starija kći svira bas gitaru i njoj će u nasljedstvo ostati to. Razumijem pitanje, ali o tome nisam razmišljao. Što će ostati? Budalaštine?”

No, u tri godine koje su ponajprije donijele prisilnu izolaciju, a Mrletu kreativnu inkubaciju, rodio se brend ŠČ. I vjerujte, nismo sponzorirani ni čvarcima, ni čarapama, pa ni eurima, ali u razgovoru s poduzetnim basistom Leta 3 blesavo je ignorirati i tu briljantno blesavu riječ koja u vrijeme digitalne konzumacije glazbe donosi više nula na račun od glazbe same. Pijuckajući svoj beskofeinski cappuccino, Mrle oslanja glavu o dlan i, pogleda uprtog u daljinu, prisjeća se kako ga je u vrijeme pandemije “napala energija, i u koroni donijela dosta zanimljivih stvari”.

“Na početku sam bio užasno umoran jer sam prethodno bio snimao s Letom 3, radio puno predstava, čak i jedan film. To me financijski i spasilo u tom trenutku, jer je došla lova od tog filma”, govori. Navikao na ritam ceste i pozornice, “u koroni sam polagano radio i imao puno više vremena, koje inače nemam. Jednostavno su stvari dolazile same od sebe. Meni obično tako, kad se umirim i kad se smirim, kad nastojim ne razmišljati i kad mi je glava prazna, dolaze nove ideje.” Zvuči kao poremećaj pažnje i hiperaktivnosti, ali roker zrelije generacije odbija dijagnoze modernoga doba.

Blagostanje u Godini zeca

“Ma nije to hiperaktivnost, uopće sebe tako ne doživljavam. Samo sam se okružio genijalnim ljudima: super dizajnerima, čovjekom koji ima trgovinu, ulaže u proizvode, zatim čovjekom koji radi pivo… Onda, imam super bend s kojim dogovorim neke stvari, a oni odrade neke aranžmane. Ali za kreativnost mi nedostaje mira, jer me kreativnost napada u tim mirnim situacijama: napada u snu, u vježbi. Pogotovo u tjelovježbi jako dobro radim jer, kad sam fizički dobar, glava mi super funkcionira”. U koroni se dogodilo da je dobio aritmiju, pa se išao cijepiti radi operacije srca. “I, kako sam dobio cjepivo, aritmija je automatski nestala.”

Nećemo razveseliti, ali ćemo rasplamsati antivakserske ratnike svjetla iz sela Komentari općine Facebook, pa Mrle, prisjećajući se promjene u radu upravo zbog zdravstvenih tegoba, naglašava: “Ne vjerujem ničemu što ti ljudi govore. Od tog prvog cjepiva, aritmija mi se najprije strašno pojačala i završio sam u bolnici. Tamo sam se drugi put cijepio i automatski je nestala. Ipak sam operirao srce, i energija mi se vratila. Nevjerojatno.”

Kad ga pitamo je li zbog cjepiva došao na ideju za ŠČ, Mrle promišlja kako je to “moguće, premda ne znam u kojoj je točno fazi došao ŠČ: prije ili poslije cjepiva”. “U koroni se svakako dogodila pauza koja je meni jako odgovarala i donijela mi napad kreativnosti. I tako sada dan-noć mogu tulumariti, cjepivo me još uvijek drži.” Godina zeca koja u kineskoj kulturi, vjeruje se, nosi dugovječnost, mir i blagostanje, Mrletu teško da je bila mirna, ali donijela mu je blagostanje i dugovječnost.

Mrle’s ŠČunviverse

Brendirani proizvodi paralelno ističu i provokativni glazbeni performans Leta 3, koji je svoj karijerni klimaks, ma koliko se to našem sugovorniku ne sviđalo, svoj zenit doživio s pjesmom “Mama ŠČ”. Žargonski rečeno, Mrle je power-vers – od dva palatala sljubljena u zarazno-blesavu mantru ŠČ, brkati je Riječanin od sebe u šezdesetim godinama života napravio brend, a od svog svijeta univerzum kao da je Marvelov studio, samo što je studio MŠČU (Mrle’s ŠČunviverse) jedna glazbena knjižara.

Neki će reći da je riječ ŠČ nadrasla i sam Let 3, koji u ovom trenutku broji 37 godina staža – ali nikakve penzije riječki brkani ne traže: “Pa sad, je li to nadraslo ili ne, teško je reći. Stvari su se jednostavno poklopile. Meni je fora ta riječ, u tekstovima Leta 3 volim riječi s puno palatala”. Pa krene isipavati iz brka neke od rima iz pjesmarice letovaca, kao i slično složena imena likova svojih slikovnica i pjesmica za djecu. “Baš volim takve riječi i često ih izmišljam jer su mi fora, a nema ih dovoljno. Drago mi je što je sve proizašlo iz toga. Mislim da će ta riječ ŠČ ostati zauvijek. Ne može je više nitko zaboraviti, ušla je u sve.”

Godinu će popularna kultura pamtiti po ta dva slova jer “ŠČ sigurno ima neku određenu energiju i vjerujem da izaziva katarzu.” Izgovarajući “ŠČ”, mijesi ramenima i dirigira rukama, dok objašnjava. “Duša se čisti, obnavlja se i rješava negativnih stvari; barem ja imam baš takav osjećaj kad je izgovorim. Totalna pozitiva, nema ništa negativno. Tako da je to jedna municija za borbu protiv zla na najljepši mogući način.”

Abeceda Rockmark by Mrle

Jezične igre i trendovi u svijetu ulaze u rječnike ako se dovoljno dugo i rasprostranjeno koriste, pa na dan kad sjedimo na beskofeinskom cappuccinu, u Oxfordov rječnik engleskog jezika kao riječ godine ulazi riječ “rizz”, kratica engleske riječi “karizma”. Ideja da ŠČ uđe u rječnik hrvatskog jezika nakon 2023. Mrletu se dopada, pa proaktivno poduzetnički reagira: “Ako ne uđe, napravit ću svoj rječnik. Već se dogovaram s knjižarom Rockmark da napravim jedan svoj rječnik. Još ćemo izmisliti neka slova i rječice. Ne rječnik, nego abecedu. Napravit ću svoju abecedu.”

Ozbiljno i samouvjereno prodorna pogleda, daje i svoju jasnu, nedvosmislenu definiciju ŠČ-a kao “zbirne imenice za sve što je pozitivno: To je riječ koja označava sreću.”

Trenutak začeća ŠČ-a bio je trenutak mira, ali i dosade u izolaciji, kada Mrle stavlja cipelu na glavu i pokušava je zadržati što dulje u ravnoteži mantrajući praskavo ŠČ. Prorok ipak nije bio kada je dopisao u komentar videa tu zvučnu fuziju koja je stvorila brend, a brend cijeli trend, a trend popkulturni glazbeni trenutak za anale i, pokazat će vrijeme, za kolekcionare. Međutim, ŠČ ne samo da mu je stvorio novi poduzetnički duh, nego je donio i novu publiku. Najprije se ismijavalo Mrleta i Let 3 zbog “Mame ŠČ” prijavljene na Doru 2023., a kad je pjesma izabrana da nas predstavlja u rodnom gradu Beatlesa, cijela ju je Europa mantrala.

Noina arka puna nove publike

“Često govorim da smo s tom pjesmom otišli na Eurosong kao s Noinom arkom. Otišli smo na neko artificijelno polje i tamo skupili koga god je htio s nama u priču, i vratili se s dodanim, novim vrijednostima, s ljudima koji su se zakačili za riječ. Gdje god smo mi došli, na warmup partije uoči Eurovizije, zemlje kojima je teško uopće reći ŠČ, ljudi su se trudili i pjevali.” Triskadefobi će reći da smo zakinuti ovim nesretnim 13. mjestom (iako bi po glasovanju publike koja je mantrala SCH bili na šestom), ali Mrle kaže da ga “zaboli za to mjesto”.

“Kao prvo, nisam računao da ćemo uopće otići do Eurosonga. Kad smo već otišli, trudili smo se da budemo najbolji što možemo, a mjesto… Bilo mi je važno da prođemo prvi krug i ne ispadnemo odmah, jer to je jadno.”

Nacija nije marila za poredak (možda jesu oni koji su u Imotskome mantrali protiv Leta 3 i otkazali im nastup prošloga ljeta u hrvatskoj pandemiji otkazivanja), ali nastup na zagrebačkoj Šalati, kao najveći samostalni koncert Leta 3 u Zagrebu, pokazao je da je ŠČ donio i novu publiku. Ne samo odraslu, nego je pokazao podmlatke u prvim redovima: publiku Leta 3 odjednom, nakon 35 godina, čine klinci, oduševljeni performansom rockera koji im mogu biti djedovi.

Borba s jahačima trendova

Let 3 je Mrletovim viralnim ŠČ direktno zaražen i revitaliziran nakon gotovo četiri desetljeća karijere, iako od originalne glazbe, pored same pjesme “Mama ŠČ”, nisu objavili ništa od 2016. i albuma “Angela Merkel sere”, pa je logično pitati se kako se to odrazilo na sam bend. Ali Mrle kod pjesme ne preuzima zasluge, nego je dijeli sa scenskim bratom Zoranom Prodanovićem Prljom, čovjekom koji ju je i otpjevao pred nacijom i Eurovizijom. “Nije to sada ništa novo, te stvari su se cijelo vrijeme zbivale. Ja uvijek krenem s nekom idejom, pa ju napravim. A pjesmu smo potpisali Prlja i ja zajedno. Sama je riječ nastala prije, pa sam je ja zaštitio kao brend.”

Nekako s proljeća, s manijom “Mame ŠČ” došlo je i do manije merchandisea, ne samo originalnih Mrletovih nego i jahača trendova, priljepaka slave, pa je između proba Mrle dobivao screenshotove “raznoraznih piratiziranih proizvoda”, i onda bi to slao odvjetniku, pa bi se proizvođačima javljao pismima. “Inače bismo se tužakali. Tako da je to bio jedan period borbe. Puno stvari koje radim odmah zaštitim jer nikad ne znam što će se desiti.”

Kako nam za spomen svih proizvoda treba i nekoliko redaka, prirodan je nastavak pitati hoće li brend ŠČ dobiti svoj shop. Ali Mrle je zadovoljan sadašnjom situacijom u Rockmarku. “Tim bi se dućanom netko morao baviti, a ja to stvarno nemam vremena. Praktički pola dućana već imam, a to je Rockmark. Što će mi još jedan? Krešo Blažević, vlasnik i voditelj knjižare Rockmark, odličan je tip, stvarno sam zadovoljan suradnjom. Super je raditi na način da kad mi nešto padne napamet, javim mu se i to kroz par dana bude vani. Dosjetio sam se slikovnice i bila je vani u petnaest dana, imali smo jako kratak rok zbog Interlibera… I uspjeli smo napraviti ‘Mrletove priče o niŠČemu’. Fenomenalno.”

Suradnja s Magellijem

Mrletov izvanletovski put posljednjih je godina režirao i domesticirani talijanski redatelj Paolo Magelli, ekspresivni revolucionar suvremene kazališne umjetnosti koji je prije pola stoljeća došao u ondašnju Jugoslaviju i obilježio regionalnu izvedbenu umjetnost. Početkom 2022. reagirao je na rat u Ukrajini predstavom “LizistRATa”, pastišem Aristofanove “Lizistrate”, Homerove “Ilijade”, antiratnih stihova Predraga Lucića i “Generala” Mate Matišića.

Aristofan, Homer, Lucić i Matišić antiratni su glasnici, a kroz Magellijevu režiju pridružuje im se i brkati, često gologuzi i neustrašivo provokativni Mrle, kao potpisnik glazbe Magellijevih predstava zajedno sa suprugom Ivankom Mazurkijević. “Imam jako dobru opremu s kojom onda mogu raditi s genijalcima kao što je Paolo Magelli. On me pak spontano natjerao na kazalište jer je on tip koji posjedne glumce i suradnike za stol i već kod čitanja teksta želi čuti zvukove. Imam posložen kompjuter i programe s kojima mogu odmah početi nešto svirati, bilo što: zvuk orkestra, violončela, gitare… Kako on čita, ja lagano stvaram nekakvu atmosferu.”

Višegodišnja suradnja s Magellijem proteže se od predstava “Mačka na vrućem limenom krovu” i “LizistRATa”, do najnovije, “Sna Ivanjske noći”. Magellijevim provokativnim predstavama su Mrle i Ivanka posvetili i prvu zajedničku ploču, “Magelli”, a suradnja je jednako intenzivna koliko i ona s braćom u Letu 3, no razlikuje se u improvizacijskom impulsu koji podrazumijeva visoku razinu glazbenog znanja, tehniciranja, i harmonijsko razumijevanje te sinergiju na relaciji redatelj – skladatelj, a Mrle oduševljeno kaže da je “sve s Magellijem improvizacija, a čim nešto dobro zazvuči, odmah to pred njim snimam.”

Na Glastonbury kao Dj Demian

Sjedeći uz Paola “kao uz jedan izvor… svega: života, energije, nevjerojatne pameti”, rodila se Mrletova ljubav za kazališnu glazbu. “On je najpametniji čovjek kojeg znam. Velika je stvar samo sjediti kraj njega i učiti, ali na tako lijep način, kroz priču sa svima nama”. Pa i pjesma “Mama ŠČ” nastala je u Splitu za vrijeme rada na “LizistRATi” – ta ga je antiratna predstava, govori, nadahula. “Namjeravam iz te predstave skladati ratnu operu, jer je oko nje nastalo previše dobre glazbe za koju je i Paolu žao da zamre jednom kad se predstava odigra. Predložio je da tu glazbu iskoristimo i napravimo novu predstavu, ratnu operu uz simfonijski orkestar i zbor, ali i da cijeli Let 3 sudjeluje.”

Eksperimentalnu elektroniku i improvizaciju omogućuje mu vrhunska oprema. “Imam jednog genijalca u Bjelovaru koji je geek za opremu, a i odličan je DJ pod imenom Seraphim Codex. On istražuje, zna što me zanima. Kroz njega u radu na kazališnim pjesmama zaljubio sam se, pak, u techno, što je možda čudno. Volim ga odavno, unazad dvadesetak godina otkako sam čuo Stevea Stolla, techno DJ-a (op.a. predstavnika minimalističkog analognog techna). Kad je radim, uglavnom kombiniram elektroniku i zvukove klasične glazbe i rock’n’rolla. Ponekad se dogodi spontana kombinacija komponiranja koja ‘vuče’ na techno.”

I tako se počeo i time baviti. Magelli ga je, dakle, indirektno usmjerio prema technu, ali i Europi, zbog čega je istražio izlet u elektroniku “i usavršio svoj techno u školi UnitedPOP”. “Tamo mi je pomogao DJ Beni Ducent (Marin Gospić, op.a.): došao sam mu sa svojom opremom, iako sam mislio da moram prijeći na gramofone; klasični DJ koristi gramofon, kao i Stoll… Kad sam vidio da uz uređaj Ableton imam više mogućnosti, milijune efekata, da mogu sam stvoriti efekte, napraviti glazbu, shvatio sam da se moram usavršiti jer želim otići na Glastonbury kao DJ Demian.”

Pionir s vlastitom vojskom

I premda govori kako ne želi da glazbena kultura Let 3 definira i pamti kroz “Mamu ŠČ”, nepobitno je da je ova pjesma i sudjelovanje na Eurosongu bendu i Damiru Martinoviću donijela prekretnicu u karijeri: osim što je revitalizirao, a onda i pomladio publiku, brendiranjem kroz ŠČ Mrle pronalazi i novu lukrativnu nišu u svojoj novoj publici. Njegov je dobri duh manje vidljivi Luka Kerečin kao medijski komunikator i strateg, koji za “dječju nišu” tvrdi kako to “zapravo nije pitanje brendiranja” – djeca se, smatra, pronalaze u Mrletovom stvaralaštvu; Mrle i klinci savršeno se razumiju. Vjerojatno jer je i on sam jedno veliko neiskvareno dijete.

Ne samo da Mrle radi na složenim predstavama za zrelu publiku uz višegodišnjeg kreativnog partnera Paola Magellija, nego i sa suprugom razvija paralelne rukavce karijere kroz projekt Mr.Lee & IvaneSky, čiji “Kišni razdraganci” uskoro dobivaju svoj nastavak u vidu nove slikovnice i novog soundtracka, a tu je i zajednički skladateljski rad na dječjim predstavama.

I teško je pronaći parnjaka Mrletu čije višestruke scenske ličnosti vode uspješne paralelne projekte, što je na međunarodnom planu glazbene i zabavne industrije poznat model. I utoliko je kod nas Damir Martinović Mrle opet pionir, pogonjen kreativnim impulsom, a ne mašinerijom i vojskom, iako, vojsku sljedbe je stvorio, a ona maršira i skandira uz poklič: ŠČ!