Pravilnik upotrebi kolačića
Portal Telegram.hr unaprijedio je politiku privatnosti i korištenja takozvanih cookiesa, u skladu s novom europskom regulativom. Cookiese koristimo kako bismo mogli pružati našu online uslugu, analizirati korištenje sadržaja, nuditi oglašivačka rješenja, kao i za ostale funkcionalnosti koje ne bismo mogli pružati bez cookiesa. Daljnjim korištenjem ovog portala pristajete na korištenje cookiesa. Ovdje možete saznati više o zaštiti privatnosti i postavkama cookiesa

Europski hommage slavnoj Gorgoni: Remek djela naših umjetnika u prestižnoj galeriji u Zürichu

Izložba povijesnog značaja, posvećena pokretu koji se okomio na zlo rata

ZADNJA IZMJENA: velj 18, 2016

U Zürichu je 4. veljače u prestižnoj galeriji Thalberg otvorena izložba Neo Dada: Gorgona Apsurdna sloboda. Izloženi su radovi, pisma, crteži, kipovi, dokumentacija grupe Gorgona iz Zagreba iz Kolekcije Marinko Sudac i Instituta za istraživanje avangarde. Time se izložba djela hrvatskih umjetnika pridružila proslavi 100 godina osnivanja Dade, pokreta koji je nastao u Zürichu 1916. godine.

Za ratnih stradanja velik broj europskih umjetnika pobjegao je u Švicarsku gdje su se okupljali oko kafea Cabaret Voltaire koji su i pokrenuli časopis Dada. U potrazi za novim izrazom ti su umjetnici negirali dotadašnje vrijednosti, osuđivali su besmislenost civilizacije te predstavljali svakodnevne, banalne predmete kao umjetnička djela.

Slikarska elita

Zbog toga je istodobno s izložbom posvećenoj grupi Gorgona, u Zürichu, u švicarskom nacionalnom povijesnom muzeju Landesmuseum, otvorena izložba Dada Universal, a u Kunsthausu, Dadaglobe Reconstructed. Gorgona je kao umjetnička grupa djelovala u Zagrebu između 1959. i 1965. godine. U Gorgoni su djelovali slikari Julije Knifer, Josip Vaništa, Đuro Seder i Marijan Jevšovar, kipar Ivan Kožarić, arhitekt Miljenko Horvat te povjesničari i kritičari umjetnosti Dimitrije Bašičević Mangelos, Matko Meštrović i Radoslav Putar. Grupa Gorgona svoj je rad temeljila na nasljeđu dadaizma, a na izložbi u galeriji Thalberg predstavljen je retrospektivni pregled njezine aktivnosti.

Članovi Gorgone bili su uglavnom introvertni umjetnici koji nisu imali namjeru nametnuti se, a po svojim promišljanjima i senzibilitetima obilježili su pedesete i šezdesete godine prošlog stoljeća

Jedan od rijetkih živih pripadnika Gorgone Josip Vaništa nije krio zadovoljstvo što su radovi te grupe prikazani na tako značajnoj likovnoj manifestaciji, posebice što je među izlošcima i šest njegovih djela. “To je izložba povijesnog značaja, jer je posvećena pokretu koji se okomio na zlo koje se događalo za vrijeme Prvog svjetskog rata. Gorgona je dobila veliki prostor u središnjoj dvorani, što je velika čast. Tom se izložbom potvrdilo da napori koje smo ulagali u naše stvaralaštvo ne samo da nisu bili uzaludni nego su prepoznati i u inozemstvu. Zbog toga su predstavljeni zajedno s najvećim svjetskim umjetničkim ostvarenjem iz toga doba”.

Umjetnici zajedničkih duhovnih srodnosti

Gorgona nije bila slikarska grupa u uobičajenom smislu te riječi, nije djelovala manifestno, odnosno prema nekom programu, nego je okupljala umjetnike zajedničkih duhovnih srodnosti. Prva velika izložba Gorgone održana je 1977. godine u Galeriji suvremene umjetnosti u Zagrebu. Članovi Gorgone bili su uglavnom introvertni umjetnici koji nisu imali namjeru nametnuti se, a po svojim promišljanjima i senzibilitetima obilježili su pedesete i šezdesete godine prošlog stoljeća.

Zajedničko djelovanje u Gorgoni bilo je okretanje glave od loše sazidanog društva, razlog zajedničkog druženja bio je okušati se u eksperimentu življenja, i to ne svatko sam, nego u grupi

Gorgona je djelovala kroz kolektivna djela, kroz “gorgonsko ponašanje” – akcije, sastanke i izlete, pisane ankete, korespondenciju, a izdano je i 11 brojeva antičasopisa Gorgona. Uz to, u Studiju Šira, prozvali su ga Studio G, od 1961. do 1963., organizirali su niz skupnih i samostalnih izložbi. Gorgona je, zapisala je Nena Dimitrijević, koja je prva pisala o Gorgoni, umjetnosti suprotstavila nove oblike umjetničkog ponašanja, neumjetničke materijale i sredstva komunikacije – tisak, poštu, govor kao svakodnevni medij čime je utjecala na čitav niz fenomena koji se javljaju sedamdesetih godina u okviru Nove umjetničke prakse.

A M. Gattin zaključio je kako je zajedničko djelovanje u Gorgoni bilo okretanje glave od loše sazidanog društva, razlog zajedničkog druženja bio je okušati se u eksperimentu življenja, i to ne svatko sam, nego u grupi, čime je niz različitih aktivnosti iz svakodnevnog života postao umjetničkim događajem. Godina 2016. bit će u znaku grupe Gorgona: radovi i dokumentacija članova tog pokreta bit će predstavljeni na najvažnijim europskim izložbama te će omogućiti da se na najbolji stručni način revalorizira njena vrijednost i njen međunarodni značaj.

Europska turneja

Na izložbi u Milanu bit će prikazana veza članova Gorgone i Piera Manzonija, koji je zbog svoje međunarodne reputacije bio najznačajniji međunarodni Gorgonin suradnik.

Radovi umjetnika Gorgone bit će izloženi u Münchenu u sklopu velike izložbe Postwar: Art Between the Pacific and the Atlantic, 1945.-1965. Jedan od tekstova u katalogu napisao je Ješa Denegri.

Treći veliki izložbeni projekt pod nazivom ART IN EUROPE 1945.-1968.: Facing the Future, prikazivat će se tijekom dvije godine na tri lokacije – u Bruxellesu, Karlsruheu i Moskvi. Bit će izloženo 180 radova 150 umjetnika iz Europe i Sovjetskog Saveza koji su u razdoblju od 1945. do 1968. svojom umjetnošću reagirali na događaje u Njemačkoj od 1933. do 1945. godine.


Tekst je objavljen u tiskanom izdanju Telegrama od 13. veljače 2016.

Mladen Pleše
Novinar
477 članaka Više o autoru
Više s weba