Objavljeno prvo kolo Djela Marije Jurić Zagorke, romani 'Grička vještica' i 'Kći Lotršćaka' dobili raskošno novo ruho
Djela 'majstorice povijesnih romansi' objavljena su u izdanju Školske knjige
Savjetovali su joj da se primi motike i kuhače. Srećom, nije ih poslušala! Postala je prva hrvatska profesionalna novinarka, najpopularnija hrvatska spisateljica i amazonka hrvatskog feminizma. Unatoč svemu navedenom, do danas nije postignuta potpuna suglasnost o mjestu i ulozi Marije Jurić Zagorke u hrvatskoj književnosti.
U povodu njezina rođendana (Negovec kraj Vrbovca, 2. ožujka, 1873. – Zagreb, 30. studenoga 1957.), nakladnik Školska knjiga objavio je prvo kolo Djela Marije Jurić Zagorke, koje obuhvaća romane “Grička vještica” (u sedam svezaka) i “Kći Lotršćaka”.
Djela “majstorice povijesnih romansi” objavljena su u suvremenom ruhu dizajnerice Tesse Bachrach Krištofić, a autor pogovora je akademik Krešimir Nemec.
‘Pišem za publiku’
Autorica koja se cijelog života morala boriti protiv predrasuda, nepravdi i mizoginih podcjenjivanja bila je dugo sustavno prešućivana, osporavana i estetski diskriminirana te proglašavana autoricom “šunda” koja u svojim djelima podilazi najnižim čitateljskim instinktima, ističe Nemec u pogovoru. “Marija Jurić Zagorka danas je nezaobilazno ime ne samo kad se govori o procesu širenja hrvatskoga čitateljskog kruga nego i o razvijanju jednoga oblika proznog pisma bez kojega bi hrvatska književnost bila znatno osiromašena.”
Spisateljica neiscrpne imaginacije, bila je i veliki, u nas još nedosegnuti majstor u stvaranju zapleta i održavanju fabularne neizvjesnosti. Tajnu njezine popularnosti Nemec vidi u “komunikativnosti, u upravo hipnotičkom učinku njezinih priča, u znalačkom korištenju arhetipskih situacija i lako prihvatljivih pripovjednih konvencija”.
Zagorka se nikada nije smatrala književnicom, nego “samo” novinarkom, a na prigovore kritičara da piše samo za široke mase i njihove niske strasti odgovorila je: “Jest! Istina je! Pišem za publiku, za široke slojeve – jer sam dio njihov i ništa drugo. Jest! Istina je! Pogodujem instinktima publike širokih slojeva, jer su njihovi i moji. A koji su to instinkti njihovi i moji? Sloboda! – Pravica! – Čežnja za poštenjem! – Želja za dobrotom i tvrdo uvjerenje, da dobrota jednom mora pobijediti zloću!”
Ljubavno-povijesne priče
“Grička vještica” njezin je najpoznatiji povijesni roman, uzbudljiva povijesna priča iz burnog 18. stoljeća začinjena ljubavnim zapletima i intrigama. Sastoji se od sedam svezaka: “Tajna Krvavog mosta”, “Kontesa Nera”, “Malleus maleficarum”, “Suparnica Marije Terezije I”, “Suparnica Marije Terezije II”, “Dvorska kamarila Marije Terezije” i “Buntovnik na prijestolju”.
Unutar razgranate i vrlo zamršene fabule Zagorka u “Gričkoj vještici” redovito daje i široku panoramu hrvatskoga društva i njegove klasne raslojenosti, a ideološka previranja i borbe na dvoru znalački povezuje sa suvremenim stanjem.
“Kći Lotršćaka” jedan je od Zagorkinih romana u kojima grad Zagreb i njegova prošlost zauzimaju važno simbolično mjesto. Uz legendu o postanku grada koja je apostrofirana i samim podnaslovom (Čarobna priča o Manduši zlatokosoj i postanku slavnog kraljevskog grada na sedam kula), ta romansa donosi i priču o spasu slike Majke Božje Kamenite iz požara, te legendu o postanku imena Turopolje, a motivi legendi i pučkih predaja isprepleću se s povijesnim sadržajima i ljubavnom pričom.
