Opera u punom zamahu, balet u lovu na atraktivne naslove: Jana Haluza izdvaja najbolje iz 2023.
U operi i baletu natječu se nacionalni teatri Zagreba, Splita, Rijeke i Osijeka
Operne su produkcije u hrvatskim teatrima u godini iza nas dobile novi impuls, dok su baletni ansambli predstavili niz atraktivnih naslova koji ukazuju na odmak od klasike prema suvremenosti.
Kad je riječ o opernoj i baletnoj umjetnosti, u Hrvatskoj se one mogu pogledati isključivo u nacionalnim teatrima koji su u godini iza nas pokazali novi zalet kad je riječ o operi, dok je u baletu zamjetno udaljavanje od bijelog, klasičnog baleta i naginjanje ka suvremenom izričaju. Koje su se to domaće operne i baletne produkcije posebno izdvojile u godini koju upravo ispraćamo za Telegram govori muzikologinja i glazbena urednica Jana Haluza.
Opera
Opera je u 2023. bila u punom zamahu i to zahvaljujući “novoj krvi” u vodstvu koje predvodi struka opernih pjevača: u Zagrebu intendantica Iva Hraste Sočo, a u Osijeku i Splitu ravnatelji Opera, Ivana Srbljan, odnosno, Ladislav Vrgoč. Godinu ćemo pamtiti i po prvom Opera Zagreb Festivalu koji je od 25. lipnja do 5. srpnja u HNK-u Zagreb donio uspješnice svih hrvatskih nacionalnih kuća, ali i gostiju iz Slovenije.
Jakov Gotovac: “Mila Gojsalića” (HNK Split, r. Ozren Prohić)
Ova nacionalna opera koja je u splitskom HNK-u premijeru imala 2. travnja pod dirigentskom palicom Ive Lipanovića temelji se na političkoj legendi, a nije bila na repertoaru hrvatskih kazališta nigdje od devedesetih godina, pa je ovom produkcijom napokon predstavljena novom naraštaju. Najbolja moguća glazbena interpretacija i zanimljivo tumačenje priče kroz eksponate u etnografskom muzeju.
Giuseppe Verdi: “Rigoletto” (HNK Zagreb, r. Pier Francesco Maestrini)
Zagrebačko Hrvatsko narodno kazalište ovu je opernu sezonu otvorilo s Verdijevim Rigolettom kojim je ravnao maestro Pier Giorgio Morandi, otkrivši u punini snaga izvornu koncepciju djela, verdijanske fraze i autentičnih povijesnih, raskošno dočaranih vizura renesansne Modene.
Wolfgang Amadeus Mozart: “Figarov pir” (HNK Osijek, r. Krešimir Dolenčić)
Kraj studenog označio je i premijeru “Figarovog pira” u osječkom HNK-u. Prva je to suradnja toga teaatra s redateljem Krešimirom Dolenčićem. Svojom 60. opernom režijom u karijeri, te prvom “Figara”, Dolenčić je ušao u dubinu djela i u maniri ‘pjevane igre’ recitativima na hrvatskome ubrzao scensku akciju kojom je u naslovnoj ulozi dominirao naš najbolji bariton Leon Košavić.
Balet
Što se baletne umjetnosti tiče, protekla je godina donijela uobičajenu “berbu” atraktivnih naslova s aspekta novih koreografskih izričaja, pri čemu se osjeća pad interesa baletnih ravnatelja za klasični, bijeli balet.
Petar Iljič Čajkovski/Cayetano Soto: “Čajkovski” (HNK Ivana pl. Zajca Rijeka)
Ova koprodukcija riječkog sa zagrebačkim HNK-om u veljači 2023. godine donijela je baletni portret jednog od najomiljenijih skladatelja romantične epohe te nam, na njegovu glazbu, otkriva intrigantne detalje skladateljeva života.
Henrik Ibsen/Edvard Grieg/Edward Clug: “Peer Gynt” (HNK Zagreb)
Posljednjeg dana ožujka, HNK Zagreb svojoj je publici predstavio slavnu glazbu Edvarda Griega napisanu za dramsko uprizorenje ovog Ibsenovog klasika od koje je Clug stvorio fantastični balet. Napokon glazbu možemo čuti uživo, u punini simfonijskog orkestra upotpunjenog klavirom i uz dodatak skladateljeva “Koncerta za klavir i orkestar”.
William Shakespeare/Leo Mujić: “Hamlet” (HNK Zagreb)
Vrhunac ovogodišnje domaće baletne produkcije bila je premijera Shakespeareova “Hamleta” u koreografskom i redateljskom ruhu Lea Mujića čije adaptacije romana i drama jednostavno nadmašuju jedna drugu. Kod Mujića Shakespeareov danski kraljević svoj ‘biti ili ne biti’ izražava u jasnoj izražajnosti dramaturgije i pokreta, kao slava pojedinačnoj i skupnoj plesnoj umjetnosti.