Ova obitelj želi Zagrebu dati zbirku skupih klavira; uprava smušeno ne zna gdje bi s njima pa ih neće
Ljubomir i Danijel Gašparović o bizarnoj situaciji s Gradom Zagrebom i raritetnim klavirima koje porodica 30 godina kupuje i restaurira
Priča je nevjerojatna: Ljubomir i Danijel Gašparović već nekoliko godina žele Gradu Zagrebu darovati vrijednu zbirku rijetkih povijesnih klavira među kojima su raritetni primjerci instrumenata iz 19. stoljeća, ali za Zagreb je to – neželjeno blago. Neugodno su se iznenadili vlasnici bogate kolekcije povijesnih klavira kada su krajem prošle godine u Službenom glasniku Grada Zagreba pročitali da Grad odbija njihovu darovnu ponudu zbirke povijesnih klavira.
U tom zaključku koji potpisuje gradonačelnik Milan Bandić piše kako obitelj Gašparović uvjetuje uređivanje palače Grlečić Jelačić za namjenu projekta Zagrebačke kuće klavira. Neugoda je bila tim veća jer donatori nikada, kaže Danijel Gašparović, nisu uvjetovali darovnicu smještanjem zbirke u palaču na Trgu svetog Marka. Štoviše, gradska uprava im je sama predložila taj objekt.
Na darovnu ponudu nitko nije odgovorio
Tvrdnju da donatori uvjetuju smještanje zbirke u tu palaču dobila je i redakcija Telegrama kada smo pokušali saznati razloge zbog kojih Zagreb odbija poklon. U obrazloženju, koji potpisuje pročelnik Gradskog ureda za kulturu Tedi Lušetić, navodi se da su “vlasnici zbirke povijesnih klavira, dostavili Gradu Zagrebu, početkom 2016. godine, darovnu ponudu u kojoj Gradu Zagrebu nude darovanje 12 svojih povijesnih klavira”. Lušetić u odgovoru tvrdi da je u ponudu uključen i uvjet da darovani klaviri ostanu jedinstvena cjelina i te da se trajno smjeste u palaču Grlečić Jelačić na Markovu trgu, u kojoj bi se osnovala “samostalna gradska kulturno-umjetnička institucija” pod nazivom Zagrebačka palača klavira.
Nadalje, navodi se u odgovoru, “obzirom da je uvjet darovne ponude obitelji Gašparović bio da se ponuđena zbirka klavira trajno smjesti u palaču Grlečić Jelačić, što je Gradski zavod za zaštitu spomenika kulture i prirode utvrdio da nije prihvatljivo, predloženo je da se ova darovna ponuda ne prihvati jer traženi prostor nije najbolje rješenje za ovako vrijednu zbirku.”
To nije točno, tvrdi Danijel Gašparović. “Prije četiri godine Grad Zagreb nam je sam predložio palaču Grlečić Jelačić za trajni smještaj naše Zbirke klavira te smo dobili uputu da prema njoj radimo idejni projekt. Dakle, netočno je da smo mi odabrali prostor, Grad ga je predložio i mi smo prema gabaritima predložene zgrade radili idejni projekt. Također, na darovnu ponudu nam nitko nikad iz Grada nije odgovorio – ni pozitivno ni negativno. Odluku smo samo pročitali u glasniku.”
Adekvatna za muzej ali ne i za klavire
Da stvar bude apsurdnija, iako im je Grad sugerirao da projekt Kuće klavira osmisle prema palači Grlečić Jelačić, sredinom prošle godine u medijima su pročitali da će u tom prostoru biti smješten Muzej gričke vještice. “Zanimljivo je da je zgrada palače Grlečić Jelačić donedavno bila adekvatna za Zagorkin muzej gričke vještice, ali ne i za klavire”, kaže Gašparović. U proljeće prošle godine mediji su objavili kako je Vinko Grubišić, direktor Jadran filma osnovao neprofitnu Udrugu Marija Jurić Zagorka, koja bi trebala upravljati budućim muzejom poznate književnice. Navodilo se da će prostor za muzej, palaču Grlečić Jelačić, ustupiti Grad Zagreb, koji će je i obnoviti.
Najavljivalo se da će u muzeju, koji su osmislili Grubišić i Slobodan Prosperov Novak, biti “spektakularnih instalacija i posebnih efekata s ciljem da se napravi nova kulturno-turistička atrakcija”, u koju će se uložiti tridesetak milijuna kuna i koju će godišnje posjećivati 250 tisuća ljudi. Milan Bandić je tada izjavljivao: “Muzej će se svojim postavom približiti najslavnijim svjetskim kućama posvećenim piscima i bit će kulturni, ali i turistički projekt prvog reda.”
Dva dokumenta, dva različita podatka
Kada su iz tjednika Novosti pitali Grad Zagreb tko je i na temelju koje odluke ustupio palaču na korištenje Grubišiću, dobili su pisani odgovor Ivice Lovrića, tadašnjeg pročelnika Gradskog ureda za kulturu, obrazovanje i sport: “Grad Zagreb dao je potporu inicijativi i prijedlogu Udruge Marija Jurić Zagorka da se Palača Grlečić-Jelačić, Zagreb, Markov trg 9, namijeni za smještaj i uređenje Muzeja Gričke vještice. U realizaciju muzeja Grad zasad nije uložio nikakva financijska sredstva jer muzej nije niti osnovan, ali je uložio u izradu različite projektne dokumentacije koja je u vezi sa sanacijom objekta palače i to za Elaborat konzervatorsko-restauratorskih istražnih radova, te za izradu idejnoga projekta za uređenje palače na temelju prethodnoga projektnoga programa za uređenje palače, a ne za sadašnju predloženu namjenu.”
U Službenom glasniku Grada Zagreba stoji kako je u isto vrijeme dok je Zagreb najavljivao Muzej gričke vještice, u Programu kapitalnih ulaganja u objekte društvenih djelatnosti u Gradu Zagrebu za 2017., od 11,9 milijuna predviđenih za pripremu i obnovu zaštićenih spomenika kulture, dva milijuna kuna osigurano za izradu projektne dokumentacije i uređenje objekta palače.
U tom dokumentu datiranom iz ožujka 2017. piše da je sanacija objekta palače Grlečić Jelačić namijenjena Kući klavira. Jedini je zaključak da gradska uprava zapravo nema jasnu ideju što će s vrijednom ali derutnom palačom na povijesnom zagrebačkom trgu, da su skloni prilično rastezljivom tumačenju vlastitih odluka i dokumenata, odnosno da jedno pišu u zaključcima a drugo govore za medije. Inače, derutno stanje barokne palače Grlečić Jelačić sramota je ne samo zagrebačke gradske uprave, nego i saborskih zastupnika i ministara (posebno ministara kulture u svim mandatima) koji svakodnevno prolaze pored tog objekta klasificiranog kao zaštićeno dobro naročitog povijesno-kulturnog značenja i visoke arhitektonske vrijednosti). Kako izgleda ta palača zabilježila je zu svom projektu Abandoned Croatia zagrebačka fotografkinja Nela Laptoš.
Što će biti sa zbirkom povijesnih klavira?
Danijel Gašparović kaže kako ne mogu s punim povjerenjem prihvatiti izjavu Gradskog ureda za kulturu da će Grad Zagreb trajno smjestiti Zbirku u adekvatni prostor i da rade na tome. “Činjenica je da je u lipnju 2017. godine obznanjeno u javnosti da će palača Grlečić Jelačić postati Zagorkin muzej gričke vještice, što znači da se za tu ideju zna barem godinu dana, a da nas u tih godinu dana nitko nije službeno obavijestio da se darovna ponuda ne prihvaća iz navedenog razloga. U to vrijeme smo višekratno tražili sastanke s odgovornim osobama koje nikada nismo dobili i nikada nam odgovorni nisu ponudili drugi prostor. Bez obzira na neupitnu stručnost gradskog Zavoda za restauraciju, neobičan je njihov zaključak da Palača nije adekvatna za klavire i da bi idejni projekt koji smo predložili bitno umanjio ili narušio spomeničku vrijednost palače jer to ni u jednom segmentu našeg idejnog projekta, koji nudi alternativna prostorna rješenja unutar Palače nije nametnuto. ”
Što će biti sa zbirkom povijesnih klavira koje se sada čuvaju u neprikladnom i vlažnom prostoru u zagrebačkoj Dubravi koje je, navodno samo privremeno, osigurao grad? Danijel Gašparović kaže da bi neki civiliziraniji gradovi i države rado njihov dar prihvatili, no oni su htjeli da povijesni klaviri koju obitelj prikuplja i restaurira već gotovo 30 godina nastave živjeti baš u Hrvatskoj. Mogu, naravno, za dobar novac prodati na stranom tržištu francuski Pleyel iz 1911. na kojem je svirao utemeljitelj zagrebačke pijanističke škole Svetislav Stančić, raritetni Schmidt iz 1840.godine, posebne komade pianofortea i druge instrumente iz kolekcije. “Klaviri nisu samo izložbeni predmeti već instrumenti u funkcionalnom stanju. Nije cilj da se klaviri izlože nego da zbirka živi”, uvjeren je Gašparović. Htjeli su da zbirka klavira živi, a samo su upali u živo blato administracije.