6 ključnih stvari koje vjerojatno niste znali o preminulom Günteru Grassu
Telegramova redakcija kulture pripremila pregled života nobelovca
Danas je u Lübecku preminuo Günter Grass. On je bio njemački pisac, slikar, kipar i grafičar, a svojevremeno je bio i član Grupe 47, književnog kružoka koji je imao enormni utjecaj na cijelokupni njemački kulturno-politički diskurs. Njegovo se ime pribraja najzvučnijim imenima suvremene njemačke književnosti, a za svoj je rad 1999. dobio Nobleovu nagradu za književnost.
Nacizmom zaprljana mladost
Günter Grass rodio se 1927. godine u Danzigu. Potječe iz obitelji siromašnih trgovaca, a stan u kojem su živjeli nije imao čak ni vlastitu kupaonicu. Iako mu je otac bio protestant, on je potpao pod majčin kršćanski utjecaj što ga je naposlijetku dovelo do toga da se priključi Hitlerovom pokretu, premda je svojedobno tvrdio da nikad nije bio oduševljen radom u Nacističkoj mladeži.
Ovaj se je pozanti njemački književnik dobrovoljno javio u službu Wehrmachta, navodno da bi pobjegao iz pakla siromaštva. Nakon što je ozlijeđen 20. travnja 1944. zapao je u američko ratno zarobljeništvo. Još se uvijek pričao o tome da je neko vrijeme gulio s Josephom Ratzingerom, papom koji je umirovio samog sebe pred par godina. Grass, za razliku od mnogih, nije skrivao svoju pripadnost elitnom odredu Hitlerove vojske, što ne znači da se je i javno deklarirao kao pobornik nacističke ideologije. Dapače, poznat je postao upravo zbog toga što se prometnuo u simbol književnika koji verbalizira problem njemačke kolektive krivnje, odnosno zaborava koji joj je prethodio.
Akademsko slikarstvo i ljubav prema baletu
Svoje formalno obrazovanje (budući da mu ono vojno nije bilo priznato) mladi Günter je zaključio diplomom kamenoklesara. Nekoliko godina nakon toga upisao je studij grafike i slikarstva. Studirao je samo 7 godina.
Günter Grass vodio je ono što bismo mi danas nazvali divljim ljubavnim životom. Svoj je ljubavni život započeo s balerinom Annom Schwarz koja mu je podarila četvero djece. Potom je njegovo srce zarobila arhitektica Veronika Schröter. I s njom je imao jedno dijete. Iste godine kad je dobio dijete s lektoricom Ingrid Krüger, drugi se put oženio i svom životu dodao još dvoje djece. Saldo? Četiri žene i osmero djece. Svu ih je uspio popisati u svom romanu “Kutija“.
Počeci književnog djelovanja
Krajem pedesetih godina Grass je počeo izlagati svoje prve plastike i grafike, ali je istovremeno pokretao svoju književnu karijeru. ’56 debitirao je kao liričar, a samo godinu dana kasnije je već napisao i svoju prvu dramu, odnosno libreto za balet. Svoje je književno djelovanje pripisao kazalištu apsurda.
Na književnu se je scenu probio 1959. godine svojim romanom “Limeni bubanj”. Na njemu je počeo raditi još kad je s prvom ženom živio u Parizu. Ovaj bildungsroman (koji je kasnije i uspješno ekraniziran pod redateljskim vodstvom Volkera Schlöndorffa) reprezentira komad moderne njemačke povijesti. Grass se u tom romanu bavi vremenskim periodom od 50 godina, a tematizira kolektivnu sublimaciju nacističke ere. Tvrdio je da se u tom djelu bavi kritikom manjka procesuiranja tog vremena.
Grass – politički aktivan intelektualac
Grass, pisac poznat po svojoj političkoj osviještenosti kojom se bavio kroz svoje tekstove, bio je politički aktivan i izvan domene književnosti. Svoj je svjetski ugled koristio kako bi šezdesetih godina lobirao za Socijalističku partiju Njemačke (SPD). Svojim je političkim govorima istupao po partijskim partijskim okupljanjima (održao je 91 govor i napravio više od 31,000 km), a pisao je čak i političke govore za Willyja Brandta, iako je punopravnim članom Partije postao tek 1982. godine.
Najnoviji eksces proizveo je ne tako davne 2012. godine objavivši pjesmu u prozi naslovljenu “Ono što se mora reći”. Izraelu je u toj pjesmi predbacio da svojim nuklearnim oružjem ugrožava “ionako krhki svjetski mir”, ali tu je bliskoistočnu zemlju optužio i da planira napad na Iran “koji bi mogao izbrisati iranski narod”. Premda je zbog tog čina dobio etiketu antisemita, njegov je cilj bio ukazati na tabuizaciju nekontroliranog rasta izraelskog nuklearnog oružja.
“Postoje rijetke države koje UN-ove ugovore poštuju manje od Izraela”, rekao je slavni pisac referiravši se na krizu u Zapadnom Jordanu. “Un je više nego dovoljno puta ukazivao na to da je vrijeme da se takva politika privede kraju. Ona još uvijek traje”, zaključio je Grass.
Recepcija Güntera Grassa
Opus Güntera Grassa svemu unatoč se smatra najznačajnijim dijelom književnog kanona. Njegovi su romani postali svjetski poznati. Njegov su pikarski stil preuzeli i dalje razvijali pisci poputa Johna Irvinga i Salmana Rushdieja.
Günter Grass je za svoj doprinos književnosti 1999. godine primio i Nobelovu nagradu zbog toga što je “kroz svoje veselo-crne priče nacrtao zaboravljeno lice povijesti.”