Pitali smo javne ličnosti da nam izdvoje najvažnije kulturne događaje ove godine. Dominiraju Meštrović i Mama ŠČ
Među najvažnijim kulturnim događajima godine spomenuta je i izložba Sanje Iveković, ali i 15. rođendan HAVC-a
Koja su to kulturna događanja što su po njihovu mišljenju obilježila godinu na izmaku za Telegram govore Snježana Abramović Milković, Zrinka Cvitešić, Dalibor Matanić, Sanjin Mihalić, Tomislav Tomašević, Daniela Trbović i Severina Vučković.
Velika retrospektivna izložba Ivana Meštrovića otvorena u studenome u zagrebačkoj Galeriji Klovićevi dvori, po mišljenju istaknutih dionika hrvatske kulture i politike, najvažniji je kulturni događaj godine koja je na izmaku. Za hrvatsku je kulturu od iznimne važnosti i otvorenje Malog rimskog kazališta u svibnju u Puli, izdvaja se i retrospektiva Sanje Iveković, djelovanje Jazz orkestra HRT-a te 15 godina HAVC-a, a godinu 2023. svakako je u širem kulturnom smislu ključno obilježio i europski fenomen Mame ŠČ.
Naši su sugovornici – ravnateljica Zagrebačkog kazališta mladih Snježana Abramović Milković, prvakinja drame Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu Zrinka Cvitešić, filmski, televizijski i kazališni redatelj te scenarist Dalibor Matanić, ravnatelj zagrebačkog Muzeja za umjetnost i obrt Sanjin Mihalić, gradonačelnik grada Zagreba Tomislav Tomašević, HTV-ova voditeljica Daniela Trbović i pjevačica Severina Vučković – za Telegram izdvojili koji su to trenuci koje će, kada je o kulturi riječ, pamtiti u godini što je lagano privodimo kraju.
Meštrović u Klovićevim dvorima
Izložba Ivana Meštrovića autorica Petre Vugrinec i Barbare Vujanović privukla je iznimnu pozornost javnosti, prije svega zato što se radi o najvećoj retrospektivi našeg najvećeg likovnog umjetnika u posljednjih 40 godina, kulturnom događaju bez presedana koji opsegom i pristupom nadmašuje sve druge projekte u hrvatskoj kulturi koji su se dogodili u proteklih 12 mjeseci.
Izložbom se proslavlja i 40. obljetnica rada Galerije, ali i 140. godina od Meštrovićeva rođenja.
Da je Meštrovićeva retrospektiva najbolje što Zagreb u ovom trenutku može ponuditi slaže se i zagrebački gradonačelnik Tomislav Tomašević, koji ističe kako je Zagreb osobito ponosan na brojne Meštrovićeve radove koji obogaćuju i oplemenjuju gradske javne prostore i koji su svojevrsni zaštitni znak i simbol Zagreba, kao što je Zdenac života – jedan od najomiljenijih zagrebačkih spomenika.
Popularna pjevačica Severina smatra kako je “dovoljno samo reći Meštrović, a da čovjek zna da kamen postaje umjetnost kao isklesana od Boga”. “Retrospektiva u povodu 140. godišnjice njegovoga rođenja koja traje u Galeriji Klovićevi dvori nešto je najbliže božjem dodiru koji sam doživjela ove godine. ‘Umjetnost je pjesma i molitva u isti mah’ – jedan je od najljepših opisa umjetnosti, a pripada upravo Ivanu Meštroviću”.
Ravnateljica ZKM-a Snježana Abramović Milković drži bitnim to što ta izložba donosi u Zagreb dašak europskih metropola u kojima se redovito organiziraju retrospektive velikih kipara i slikara. To je, smatra, tim značajnije uzme li se u obzir da je dosta muzeja stradalo u potresu. “Nestrpljivo očekujem završetak obnova i puno dobrih izložbi i bogatiji kulturni život u 2024.”, rekla je Abramović Milković. Meštrovićeva retrospektiva otvorena je do 3. ožujka 2024.
Malo rimsko kazalište u Puli
Da se lijepe stvari na polju kulture događaju i izvan Zagreba za Telegram je potvrdio ravnatelj Muzeja za umjetnost i obrt Sanjin Mihalić, koji ističe kako se u razgovoru o najvažnijim događajima u hrvatskoj kulturi u protekloj godini nikako ne smije zaobići otvorenje Malog rimskog kazališta u Puli.
“I to ne zato što tijekom godine nije bilo i drugih vrijednih i zanimljivih kulturnih doganja. Upravo suprotno, isključivo zbog tog što je MRK projekt toliko inovativan i izvanserijski da zaslužuje usporedbe ne na nacionalnoj, već na globalnoj razini”, pojasnio je Mihalić.
Otvorenje Malog rimskog kazališta zbilo se u svibnju, a Mihalić naglašava kako je kazalište već sad obogatilo kulturnu ponudu Pule, Istre i Hrvatske. “Otvorenje kazališta ogromna je kockica u mozaiku koji Puli može potencijalno donijeti nominaciju, a potom i upis na popis svjetske baštine UNESCO-a, gdje bismo svi mi Pulu željeli vidjeti, jer to i zaslužuje”.
Jazz orkestar HRT-a
HTV-ova voditeljica Daniela Trbović svoj glas daje djelovanju Jazz orkestra HRT-a, jednom od najstarijih big bandova na svijetu koji svake prve srijede u mjesecu u dvorani Gorgona Muzeja suvremene umjetnosti ugošćuje brojne glazbene virtuoze.
Utemeljen u sezoni 1946./1947. kao Plesni orkestar Radio Zagreba za potrebe radijskih emisija i snimanja, Jazz orkestar Hrvatske radiotelevizije s vremenom je počeo i javno nastupati te je danas, pod vodstvom umjetničkog voditelja Mirona Hausera, jedini profesionalni sastav te vrste u Hrvatskoj.
“Tih prvih srijeda ugošćavao je orkestar vrhunske jazz skladatelje, instrumentaliste, pjevače – domaće i strane. Uživali smo i u skladbama članova Jazz orkestra, tih sjajnih glazbenika i mogu samo reći da se radujem srijedama i jazzu i u 2024. godini”, poručuje Trbović.
Sanja Iveković: Works of Heart
Ljubitelji suvremene umjetnosti još uvijek stignu otići na sveobuhvatnu muzejsku retrospektivu jedne od najvažnijih hrvatskih umjetnica Sanje Iveković koja se održava u Muzeju suvremene umjetnosti do 7. siječnja. Ova izložba, otvorena 15. lipnja u kustoskoj koncepciji Zdenke Badovinac, po mišljenju zagrebačkog gradonačelnika Tomaševića, nedvojbeno predstavlja jedan od kulturnih vrhunaca 2023. godine.
“Svakako bih kao kulturni događaj godine izdvojio i ovu opsežnu izložbu koja, uz kronološki prikaz, uključuje i novonastale radove jedne od najznačajnijih hrvatskih umjetnica čija je praksa od ranih 1970-ih zauzela snažnu feminističku i aktivističku poziciju te kontinuirano propituje odnos roda i politike”, ustvrdio je Tomašević.
Radovi ove umjetnice nalaze se u kolekcijama vodećih svjetskih muzeja suvremene umjetnosti, a njezine retrospektivne izložbe predstavili su i Fundació Antoni Tàpies u Barceloni i Muzej moderne umjetnosti u New Yorku.
15 godina HAVC-a
Hrvatski audiovizualni centar ove je godine proslavio 15. obljetnicu svoga djelovanja. Redatelj Dalibor Matanić upravo je taj rođendan okarakterizirao kao najvažniji kulturni događaj u 2023. godini.
“U modernoj Hrvatskoj, gdje je inflacija opasno narušila ritam proizvodnje filmova, gdje više ne postoji suvisla filmska kritika, gdje se kina pretvaraju u prodavaonice deterdženata i sapuna i gdje smo umalo, kao da je operaciju navigirao sam Steve Bannon, uništili krovnu filmsku instituciju, upravo obilježavanje 15 godina HAVC-a koje je trajalo cijelu godinu smatram i događajem i nekom vrstom svjetionika hrvatske kulture”, pojašnjava Matanić.
Moguće je da su, unatoč svim problemima, organiziranost i svjetska prepoznatljivost hrvatskog filma nastale upravo kroz sisteme HAVC-a zadnjih petnaest godina, smatra. “To je garancija mlađim generacijama da smo se izdignuli iznad barbarizma i neukusa koji prati velik dio seoskih priredbi koje se hrabro nazivaju kulturnim događanjima”.
Mama ŠČ
O europskom fenomenu Mame ŠČ i Leta3 piše se i govori još otkako se ovaj riječki bend pojavio na hrvatskom izboru za pjesmu Eurovizije, a posebice od samog predstavljanja naše zemlje u Liverpoolu.
“Riječki izvanserijski rock-luđaci stvorili su maniju sa svojom Mamom ŠČ za ovogodišnju Euroviziju; maniju kakva uspijeva samo još nogometnoj reprezentaciji. Sukladno tome, svima za kraj šaljem jedan veliki ŠČ!”, poručuje Severina, koja je s Letom3 prije 17 godina snimila “Moju štiklu” s kojom je predstavljala Hrvatsku na tom prestižnom natjecanju.
Samostalni umjetnici
Razgovor o važnim događajima u hrvatskom kulturnom prostoru ne bi bio cjelovit kad se ne bi dotakao i samostalnih umjetnika, pod čijim je pritiscima i prosvjedima Plenkovićeva Vlada u ožujku iznenada odlučila povećati koeficijent za uplatu doprinosa samostalnim umjetnicima s 0,8 na 1,2.
Otkako su samostalni umjetnici na kratko postali glavna tema u Saboru i hrvatskom medijskom prostoru prošlo je godinu dana. Velike probleme iz 2023. oni sa sobom nose i u 2024., a prvakinja drame zagrebačkog Hrvatskog narodnog kazališta Zrinka Cvitešić upravo je njihovo djelovanje istaknula kao kulturni događaj godine.
“Svaki samostalni umjetnik – glumac, pjevač, plesač, slikar ili kipar koji je u 2023. makar i jednom stao pred svjetla reflektora obilježio je kulturu u našoj zemlji, jer to znači da je preživio, opstao i pobijedio protekle tri godine”, ističe Cvitešić.
Nama ne preostaje drugo doli da nam svima poželimo, u godini u koju ćemo uskoro ukoračiti, još puno izvrsnih kulturnih projekata.