Počeo je Festival Miroslav Krleža, a ovo su 4 stvari koje morate o njemu znati
Ovo je njegovo 4. izdanje i čini se da je najbolji dosad
Zagreb ima Sljeme i ima jednu spiritualnu, artističku planinu. Ta druga planina, to je Miroslav Krleža. Festival Miroslav Krleža jučer je započeo na Krležinom Gvozdu, a velik dio popratnih festivalskih sadržaja bit će raspršen po različitim gradskim adresama. Višegodišnje iskustvo organizacije ovog festivala potvrdilo je, naime, ovu formulu kao najsretnije rješenje mjesta autentičnog susreta Krleže, umjetnika i publike.
Što se samog Gvozda tiče – ta kuća u šumi, koja je sagrađena tridesetih godina prošlog stoljeća – mjesto je to koje je samo po sebi veličanstvena scenografija. Baš zbog toga je ovogodišnji festivalski program usmjeren na krajnju redukciju jer se upravo u bogatstvu Krležina djela i tog atraktivnog prostora može minimalnim intervencijama ostvariti ovaj jedinstveni festival.
Pored toga što je namjera ove manifestacije afirmacija Miroslava Krleže i njegova djela kroz različite medije, Festival Miroslav Krleža njegovim tumačenjima ratne traume dodatno i est/etički citatno kontekstualizira užas svjetske apokalipse.
Mi vam u nastavku donosim kratki pregled predstava koje ćemo do ponedjeljka gledati na Gvozdu s početkom u 21 sat.
1. Petak, 4. srpnja
Odlučite li se danas zaputiti na Gvozd, dočekat će vas “Agramerski prolaznici”. Ideju ovoga scenskog susreta čini razgovor kroz fragmente Krležina djela. To je višeslojni polemički portret legendarnoga pisca koji je grañen udjelom dokumentarnoga filma, tonskog zapisa Krležina glasa, glazbe i živog govora. Dijalog o Krleži i s Krležom ono je što bi moglo njegovoj misli vratiti vitalnost, snagu i punoću.
2. Subota, 5. srpnja
Groznicu subotnje večeri začinit će dramatizacija čuvenog Krležinog eseja “Evropa danas” napisanog još 1933. godine. Krleža je još tada začuđujuće precizno dijagnozirao i radikalno zasjekao u rak-ranu suvremene rascijepljene Europe: one na vrhu piramide ogrezle u luksuzu i moći i one u podzemlju koja se valja u blatu siromaštva i društvene nepravde.
Cjelina se Krležina eseja u ovoj izvedbi u manjem dijelu dopunjuje rečenicama iz njegova zapisa “Na motiv klasne svijest”i, o kojoj se govori i piše u posljednje vrijeme, kao i onima iz “Glembajevih” (nadopuna prvog čina), “Na rubu pameti” i “Zastava” te stihovima iz balade “Planetarijom”.
3. Nedjelja, 6. srpnja
Nedjeljnu večer organizatori su odlučili posvetiti jednom od naših najvažnijih književnih kroničara I. svjetskog rata, Miroslavu Krleži, ali u nešto drugačijem mediju – na velikom platnu. Filmski kolaž “Filmska sjećanja 1914.–1918.” predstavlja prvi put na jednom mjestu odabir rijetko viñenih filmskih snimaka Velikog rata ali i njegove pozadine – od zagrebačkih kavana do rovova Verduna, od Nikole Pašića do Nikolaja II.
Desetominutni kolaž uvod je u prikazivanje antologijske drame U logoru Miroslava Krleže koju je filmski 1964. zabilježio Nikola Tanhofer. Tanhofer je filmski snimio predstavu koju je 1954. u Zagrebačkom dramskom kazalištu režirao Branko Gavella. Iako Krleža o toj snimci piše iznimno negativno, ona je do danas sjajno sačuvala bit odnosa Krležina teksta, teatra i filma.
4. Ponedjeljak, 7. srpnja
U ponedjeljak ćemo se čak dvaput družiti na kazališnom dijelu programa. Ranom zorom, u 9 ujutro, započinje glazbeno-scensko događanje u režiji Maria Kovača naslovljeno “Krležine ratne adrese”. S njim ćemo prošetati gradom, vremenom, ali odabranim Krležinim tekstovima kako bismo se prisjetili (poslije)ratnih užasa koji su opustošili Europu nakon I. svjetskog rata. Priču ćemo započeti na već dobro poznatoj adresi, u Memorijalnom centru na Gvozdu.
Festival Miroslav Krleža navečer će biti zatvoren gostovanjem Kazališta Ulysses u ZKM-u. Predstava “Pijana noć 1918.” redateljice Lenke Udovički nastala je na temelju Krležina memoarskoga zapisa “Pijana novembarska noć 1918”, iz 1942. godine, u kojemu su opisana društveno-politička previranja s početka studenoga 1918. godine.
Tada, prvi put u povijesti hrvatskog naroda, sukobljavaju se u praksi koncepcija bezuvjetnog južnoslavenskog ujedinjenja i koncepcija samostalne hrvatske države. Sukob je to između idealizma i razuma, iluzija i stvarnosti. Drugi čin predstave Pijana noć 1918., komorni je autorski dramski prizor Ive Štivičića inspiriran stvarnim susretom Miroslava Krleže i pukovnika Vesovića.