Pogled u novu sezonu zagrebačkog HNK: bit će obilje razloga da svraćamo u najveće kazalište

Izvrsna je dramaturška povezanost repertoarne ponude triju umjetničkih grana, sadržane u 13 premijernih naslova

Umjetnički direktori iz ekipe intendantice Hraste Sočo naprosto se ne ponašaju kao da ne sjede na zajedničkim kolegijima (kako to već zna biti slučaj u našim golemim pogonima nacionalnih kazališta), nego svako iz svojih specifičnih grana pruža intrigantnu sinergijsku viziju

“U protekloj smo sezoni pokazali željeni razvoj našega kazališta, koji se temelji na interakciji eminentnih međunarodnih i naših sjajnih umjetnika i ansambala kao zalog izvrsnosti umjetničkih dostignuća i cjelovitog napretka HNK u Zagrebu. Na isti je način koncipirana i nova sezona u kojoj će se voditi računa o svjetskim i nacionalnim obljetnicama u biranju repertoara, ali i o članovima ansambala kao nositeljima programa u sve tri umjetničke cjeline: Drami, Operi i Baletu.

Tako će se omogućiti repertoarni razvoj, napredovanje ansambala u cjelini te publici pružiti mogućnost uvida u svjetske trendove u kazališnom prostoru“, umjetnički je i upravljački credo Ive Hraste Sočo, intendantice Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu.

Pogled na planirani repertoar

Ulazeći u drugu sezonu svoga mandata (2023./2024.), liderica centralne teatarske scene Hrvatske, u inspirativnoj suradnji s umjetničkim timom (kojeg čine ravnateljica Drame Nenni Delmestre, ravnatelj Baleta Massimiliano Volpini i v.d. ravnateljice Opere Željka Barišić Pulig) od tog osjetljivog balansiranja između globalnih i unutrašnjih umjetničkih i društvenih razloga ne misli odustati. I to je za svaku pohvalu – posebno kad bacimo pogled na planirani repertoar. Izvrsna je dramaturška povezanost repertoarne ponude triju umjetničkih grana, sadržane u 13 premijernih naslova.

Umjetnički direktori iz ekipe intendantice Hraste Sočo naprosto se ne ponašaju kao da ne sjede na zajedničkim kolegijima (kako to već zna biti slučaj u našim golemim pogonima nacionalnih kazališta), nego svako iz svojih specifičnih grana pruža intrigantnu sinergijsku viziju.

Što je na repertoaru?

Tako će Baletu pripasti uloga da „Baletnim koncertom“ otvori sezonu, memorirajući rad onih samurajki i samuraja koji odlaze u mirovinu, kao i novih članova ansambla – primljenih nakon proljetne megaaudicije 1200 kandidata iz cijelog svijeta. Prva baletna produkcija bit će „Hamlet“ u čije će zahtjevno Shakespeareovo tkivo zagristi zvjezdani koreograf Leo Muić, koji je već izgradio suvereni brend transponiranja velike literature u baletni medij.

Slijedit će baletni diptih: „Dyad 1929 / Primordium“, a da zagrebački HNK ne podliježe antiruskoj histeriji kakva se podigla i po najeminentnijim pozornicama svijeta dokaz je produkcija posvećena genijalnom Igoru Stravinskom i njegovim baletima „Petruška“ (koreografija Edwarda Cluga) i „Žar-ptica“ (koreografija Maše Kolar).

Opera u toj interakciji svjetskih i domaćih umjetničkih snaga, kao i repertoarnog izbora, namjerava proizvoditi kvalitetna djela koja će željezno čuvati scenu godinama – na zadovoljstvo operne publike. Legendarnom posvetom lumpenproleterima boemštine, operom „La Boheme“ obilježit će se stogodišnjica smrti Giacoma Puccinija, a krajem sezone premijerno će se izvesti „Susannina tajna“ Ermanna Wolf-Ferrarija. Verdijev „Rigoletto“ uz šekspirijanski naboj priče, računa i na megastarove sopranisticu Irinu Dubrovskaju i tenora Atalla Ayana.

Obilje intrigantnih naslova

Jedna od naših najintrigantnijih redateljica Nenni Delmestre već je prošle sezone ostavila pečat u vođenju snažnog glumačkog ansambla (u kojem su upravo u nove nacionalne prvakinje promovirane Nina Violić i Ksenija Marinković), i na tom kursu namjerava vizionarski ploviti dalje. Početak sezone hrabro daje šansu eksperimentu pod naslovom „Zbilja“: glumci Nina Violić i Livio Badurina s autorom i redateljem Tomislavom Šobanom pronicat će u kvantne tajne američkog fizičara Richarda Feynmana.

Držićem nagrađena drama „Nestajanje“ Tomislava Zajeca, govori o bolnoj temi zlostavljanja djece kao najranjivijih članova našeg zlostavljačkog društva. Redateljica Dora Ruždjak Podolski, itekako je tankoćutna za tankoćutnost Zajecovih borbi za potlačene, tako da nas očekuje snažno teatarsko događanje. Ivan Plazibat suptilno će dekonstruirati i rekonstruirati Shakespeareovu dramu „Mjera za mjeru“, a Marina Pejnović radit će „Nebeski svod“ engleske dramatičarke Lucy Kirkwood.

Svojedobno je, u osvit olovnih 90-ih, Delmestre u Splitu radila fantastičnu verziju „Pustolova pred vratima“ Milana Begovića, ovoga puta u istu avanturu pozvala je redateljicu Helenu Petković, jer Begović je aktualniji no ikad sa svojim okrutnim surogatom sreće. Prema prozama Đurđice Čilić, dramaturginja Mirna Rustemović i redatelj Ivan Planinić radit će „Fafarikul“ – još jedan odvažni eksperiment. Zaigrat će Darija Lorenci Flatz, praćena postdramskim glazbenim bendom. Elem, po svemu sudeći, bit će obilje razloga da svraćamo u žuto haenkaovsko zdanje. Na radost tamošnjih izvedbenih neimara i nas u gledalištu.