Portal za društvena i kulturna pitanja. I svijet koji dolazi.

Kultura

Pričali smo s domaćim književnim uglednicima koji ne vjeruju da Pajo Kanižaj ima dostojnog nasljednika

Njegova djela prevedena su na 12 jezika, a bio je nagrađen čak i u Tokiju

09.09.2013. Krapina - Pod pokrivetljstvom ministarstva kulture, Grada Krapine i Krapinsko-zagorske zupanije odrzan je 12.znanstveni skup "Kajkavski jezik, knjizevnost i kultura kroz stoljeca" u organizaciji Muza zagorskog srca. Na skupu je kao gost sudjelovao i poznati hrvatski spisatelj Pajo Kanizaj. Photo: Matija Topolovec/PIXSELL
FOTO: PIXSELL/PIXSELL

Hrvatski pjesnik, humorist, autor za djecu i kolekcionar slika Pajo Kanižaj preminuo je danas, 4. studenog u Krapinskim toplicama. Bio je jedan od istaknutijih domaćih književnika koji je je pisao poeziju na kajkavštini s primjesama gradskoga žargona, te prozu i drame za djecu i odrasle.

Kanižaj je sam govorio kako je Đelekovec njegovo rodno selo, a Koprivnica rodni grad u kojem je živio od pete godine i gdje je završio školu i gimnaziju. Na Filozofskom fakultetu u Zagrebu 1967. je završio studij južnoslavenskih jezika i književnosti, a već za vrijeme studiranja počeo je raditi kao vanjski suradnik na Televiziji Zagreb na kojoj se zadržao gotovo četiri desetljeća. Kasnijih godina obnašao je funkciju urednika zabavnih, humorističnih i dječjih emisija, a do 2000. godine radio je kao urednik umjetničkog programa HRT-a.

Duhoviti komentator društvene zbilje

Njegove prve stihove objavio je list Osvit 1957. Kanižaj je pisao pretežno satirično-humorističnu prozu i poeziju koja je izlazila u Glasu Podravine, Poletu, Pavlihi, Ježu, Republici, Forumu i brojnim drugim tiskanim izdanjima. Pisao je i uređivao humoristične rubrike u više listova i tjednika kao što su Studentski list, Studio, Vjesnik, Večernji list i Slobodna Dalmacija, a bio je i glavni urednik časopisa Paradoks i Žalac. Kao satiričar i aforističar bio je poznat kao vrlo duhovit komentator društvene zbilje, a u kajkavskom pjesničkom opusu pokazao se kao vrstan humorist.

Đuro Vidmarović
Đuro Vidmarović www.hkv.hr

Đuro Vidmarović, hrvatski književnik i povjesničar, smatra kako je Kanižajev književni opus žanr sam za sebe. “On je bio jedna izuzetna stvaralačka individua. Nitko nije znao pisati toliko duhovito poput njega, ali istovremeno nitko nije bio niti blizu razine njegove hipersenzibilnosti. U Društvu književnika smo se družili vrlo često, i pamtim ga po tome što je kao iz rukava svakodnevno sipao viceve. Jako je mali broj pisaca koji se bave tim žanrom i zbog toga je Kanižajevo stvaralaštvo još dragocjenije. Bojim se da pisac poput njega nema nasljednika. Njegov angažman na televiziji je posebna priča, on je kao tadašnji urednik zapravo otac serije ‘Gruntovčani’, jednog od najpoznatijih klasika hrvatskog dramskog programa”, rekao nam je Vidmarović.

Poznat po eksperimentiranju s jezikom

Igra, vedrina i humor bile su značajke Kanižajeva stvaralaštva za djecu. Napisao je tekstove za četerdesetak slikovnica, objavio je više zbirki pjesama i priča za djecu, a bio je i suradnik najpoznatijih dječjih časopisa kao što su Modra lasta, Smib, Radost i Prvi izbor.

Bio je poznat po svojem eksperimentiranju s jezikom, formom i sadržajem. Takvim pisanjem je radikalno promijenio tradicionalni pjesnički izraz te je svojim djelima, koja su u književnosti postala odličan primjer dječjega humora, uvršten u dječje hrvatske klasike i ocijenjen kao jedan od najvećih eksperimentatora u hrvatskoj dječjoj poeziji. Odmak od ustaljene i normirane poetike pokazivao je i u komično-satiričnoj prozi “Zapisi odraslog limača”, te u zbirkama duhovitih priča “Kad sam bio odrastao” i “Prozor u prozu”.

Često provocirao kolege

Književnica Branka Primorac pamti Kanižaja kao vrlo vedru osobu. “Upoznala sam ga kad smo zajedno objavljivali u jednoj biblioteci, i već tad je na mene ostavio dojam osobe koja je izuzetno sklona humoru i zafrkanciji. Mogla bi reći da je njegova jedinstvena narav zapravo bila vrlo slična poeziji koju je pisao, odnosno da se kroz čitanje njegovih pjesama može spoznati puno toga o autoru” izjavila je Primorac.

branka primorac
branka primorac PIXSELL

Rekla nam je i kako je pokojni pisac vrlo često kolegama recitirao svoje uratke. “Djela kao što su ‘3čave pjesme’ i ‘I onda neš pil’ nam je nebrojeno puta recitirao na druženjima u Društvu književnika, i svi smo ga uvijek s radošću slušali. Puno vremena je provodio s djecom, često je gostovao na raznim književnim susretima, i vjerujem da je zbog toga bio toliko dobar autor za djecu. No imao je i svoju provokativnu stranu, koja je naravno uvijek bila u dobroj namjeri i prožeta humorom. Tako je često znao prisustvovati književnim večerima i tamo piscima postavljati dosta škakljiva i neočekivana pitanja”, dodala je.

Napisao scenarij za Šegrta Hlapića

Kanižaj je autor tekstova za dječje predstave te desetak radijskih i televizijskih komedija za djecu i odrasle kao što su “Guske koje nisu spasile Rim”, “Brašnasta poplava” i “Psihijatar za ure”. Napisao je i scenarij za cjelovečernji crtani film “Šegrt Hlapić” iz 2002. koji je nastao prema romanu Ivane Brlić-Mažuranić. Mnoge su mu pjesme uglazbljene te izvođene i nagrađivane na festivalima, te snimljene na pločama, kazetama i CD-ima.

Kanižajevi aforizmi su uvršteni u Veliku Epohinu enciklopediju aforizama, a zastupljen je i u više od deset različitih antologija. Dobitnik je mnogih domaćih nagrada za humorističko-satiričko stvaralaštvo kao što su Zlatno Kerempuhovo pero i Zlatna sirena, prve nagrade na Međunarodnom festivalu humora u Italiji, a u Tokiju je dobio nagradu za haiku. Njegova djela prevedena su na slovenski, makedonski, slovački, češki, poljski, ruski, bugarski, talijanski, španjolski, engleski, njemački i japanski jezik.

Telegram Klub kolaž Telegram Klub kolaž
Telegram Klub logo

Klub ekskluzivnih ponuda, pogodnosti i popusta,
samo za pretplatnike Telegrama.

Saznajte više