Pročitao sam prvu veliku knjigu o povijesti kostimografije u hrvatskom kazalištu i potpuno se oduševio

Rad Martine Petranović mogao bi pokrenuti novu kazališnu revoluciju

Rijetko se kad jedan novinar nađe u prilici da poprati nešto što ga uistinu iskonski zanima. Kako je područje mojeg profesionalnog interesa primarno položeno u nekakvo teatrološko polje, onda vjerojatno nimalo ne čudi što s tolikim veseljem pristupam recenziji jedne iznenađujuće sveobuhvatne studije o povijesno-kulturnim, znanstvenim i umjetničkim aspektima hrvatske kostimografije.

Jedna od pripadnica najmlađe generacije hrvatske teatrologije, Martina Petranović, nedavno je objavila knjigu naslovljenu “Od kostima do kostimografije. Hrvatska kazališna kostimografija”. Čim pročitate uvodnu sekvencu ovog opsežnog tekstualnog tkiva shvatit ćete da je knjiga nastala kao svojevrsni derivat njezine doktorske radnje. Da, mnogi to čine, ali ova je simpatična znastvenica od toga napravila u nas dosad neviđeni pionirski projekt.

20150522_125839-2-2

Uvidjevši problem nepostojanja, ili u najboljem slučaju sustavne zanemarenosti, kostimografije kao samostalne znastvene discipline unutar domene povijesti kazališta, stvorila je kapitalno djelo u kojem je kostimografski diskurs opisala minuncioznom sistematičnošću. Hrvatskoj je čitateljskoj javnosti punudila tekst koji uvelike prelazi potrebe jednog isključivo akademskog konteksta i pretočila ga u kilometre kvalitetnih rečenica razumljivih i bilo kojem kazališnom početniku.

Tijelo teksta

Kad govorimo o Martini Petranović onda govorimo o autorici rijetke dvostruke darovitosti. Ona je teatrologinja s izraženim darom vizualnog zapažanja – rijedak je to dar u kazališnoj kulturi koja je obilježena antivizualnošću vizualno nepismenih konzumenata sadržaja kulturne scene. Dvostrukost analize (dramaturška i vizualna) kakvu nam nudi ova autorica važnost kostima u proizvodnji značenja predstave uspostvalja direktan odnos gledatelja prema tijelu izvođača.

Nina Vavra_Dolazak Hrvata
Nina Vavra – Dolazak Hrvata

Početni pregled teorijskih struja u čijem je fokusu kostimografija čitatelju nudi i više nego dovoljan uvid u tendencije tumačenja uloge kostima u predstavi. Autorica ne samo da je ovdje ponudila presjeke svih relevantnih teorija, nego je iskoristila i priliku objasniti različitosti njihovih pristupa ovoj šarolikoj materiji i tako pripremila teren za ono čime se u svojoj knjizi zapravo odlučila baviti – dijakronijom i sinkronijom dramaturgije kazališnog kostima.

Tomaz Pandur_Michelangelo (1)
Tomaž Pandur – Michelangelo Photo: Aljosa*Rebolj

Ona u narednim poglavljima, baš poput svakog drugog ozbiljnog istraživača, donosi kratki pregled dosada provedenih istraživanja na ovu temu i na taj način svoj teatrološki prikaz, koji tendira interdisciplinarnim zahvatima, smješta u regionalni kulturno-povijesni kontekst (treba napomenuti da je njezin projekt prvi takve vrste čak i kad se dotaknemo nekakvih globalnijih razina kostimografije).

Pero Budak_Mecava
Pero Budak – Mećava

Povijest kostimografije

Naravno da je najveći dio svoje knjige posvetila detaljnom iščitavanju povijesti kostimografije. Krenula je od najranijih početaka korištenja prerušavanja u ritualnim mitskim činovima, protrčala je kroz razvoj stvarnih početaka kostimografije u srednjovjekovnom kazalištu kako bi se zaustavila i detaljan pogled usmjerila na ono što mi danas nazivamo kostimografijom.

Pierre Corneille_Cid
Pierre Corneille – Cid

Svojem je čitelju predstavila doista iscrpnu povijest domaće kostimografije koju je raščlanjivala od predilirskog doba pa sve do vremena koje je iznijedrilo postmodernu umjetnost pritom neumorno ukazivajući na potrebe adekvatne pohrane, znastvene analize i izlaganja ove vrijedne građe (problem nepostojanja kazališnog muzeja u nas danas je, naime, aktualniji no ikad prije). Na umu treba ipak zadržati činjenicu da govorimo o kreativnom impulsu stvaranja hrvatskog narodnog identiteta.

20150522_125934-2-2

Martina Petranović ovim se je djelom prometnula u teatrološko lice hrvatske kostimografije, to je sad već neupitno. No, da ima stvarnog dara za vizualno dokazala je i izrazito estetski pogođenim vizualnim identitetom knjige u izdanju ULUPUH-a koja niti najmanje ne oskudjeva toliko nužnim originalnim kostimografskim materijalom.

Škrabe Senker Mujicic Kalodjera_O'kaj
Škrabe Senker Mujicic Kalodjera – O’kaj

Dakle, zatreba li vam ikad podatak koji se tiče teme vezane uz hrvatsku kostimografiju djelo koje ćete uzeti u ruke svakako je knjiga “Od kostima do kostimografije” autorice Martine Petranović.

Giuseppe Verdi_Aida
Giuseppe Verdi – Aida