Umro je Danijel Dragojević
Pored poezije, pisao je i pjesničku prozu, prozu, eseje, likovne prikaze, studije i monografije. Iz javnosti se povukao devedesetih godina prošlog stoljeća
U 91. godini umro je Danijel Dragojević, slavni hrvatski pjesnik, javlja Jutarnji list. Telegram je prije nešto više od tri tjedna, na njegov 90. rođendan objavio veliku priču o ovom pjesniku koji je godinama odbijao bilo kakvu komunikaciju s javnosti još od devedesetih godina prošloga stoljeća.
Rođen 28. siječnja 1934. u Veloj Luci, Dragojević je u Dubrovniku završio gimnaziju, a povijest umjetnosti na zagrebačkom Filozofskom fakultetu. Od 1959. pa do 1967. živio je u Splitu kao profesionalni književnik, a potom se u Zagrebu zapošljava na Trećem programu Hrvatskoga radija, na kojem ostaje do preuranjene mirovine 2000. godine.
“Poezija naglas”, “Razgovori u ateljeu”, “Dnevnici i pisma” i “Bibliovizor” samo su neke od kultnih i rado slušanih emisija Hrvatskoga radija kojima je Dragojević ravnao. Najpoznatija pjesnikova snimka jest ona kada je u Društvu hrvatskih književnika 1992. primio Goranov vijenac za cjelokupan pjesnički opus. Jedanaest godina ranije primio je godišnjeg Nazora, ali životnog je 2018. rezolutno odbio.
Tajna hrvatske književnosti
Pjesme je započeo objavljivati 1956. te je u pjesništvo krenuo zajedno s naraštajem “razlogovaca”, autora okupljenih oko časopisa Razlog, a prvu zbirku “Kornjača i drugi predjeli” objavio je u Splitu 1961. te je od tada objavio dvadesetak knjiga – “Nevrijeme i drugo”, “Prirodopis”, “Razdoblje karbona”, “Rasuti teret”, “Cvjetni trg”, “Žamor” i “Negdje”, samo su neki od naslova.
Pored poezije, pisao je i pjesničku prozu, prozu, eseje, likovne prikaze, studije i monografije. Iz javnosti se povukao devedesetih godina prošlog stoljeća i tim činom stvorio mit najbolje skrivene tajne hrvatske književnosti.
‘Jedno veliko čudo’
U tekstu koji smo objavili u povodu 90. rođendana Danijela Dragojevića, Rade Šerbedžija nam je ispričao svoje dojmove o velikom pjesniku.
“Danijel Dragojević za mene je jedno veliko čudo. Svojim stihovima prometnuo se u jednog od najsjajnijih pjesnika bivše države. Ali, malo je to reći na takav način. Dragojević je, jednostavno, van svih okvira”, rekao je Šerbedžija.
Prof. emeritus Joško Božanić u znanstvenom radu “Stilističke interpretacije: Danijel Dragojević – Mak Dizdar” primjećuje kako je o Dragojeviću kao pjesniku mnogo napisano, ali u nečemu se svi slažu, a to je “da je riječ o osebujnom hrvatskom pjesniku čija poetika nije uklopiva ni u koju pjesničku školu”. “Dragojevićev pjesnički glas jedinstven je u novijem hrvatskom pjesništvu te zaslužuje interpretatorovu inventivnost po mjeri svoje poetike”.
Najznačajniji suvremeni pjesnik
Pjesnik Marko Pogačar, aktualni predsjednik SKUD-a Ivan Goran Kovačić koji dodjeljuje nagrade Goranov vijenac i Goran za mlade pjesnike, rekao je kako je Dragojević svakako najvažniji naš suvremeni pjesnik.
“Uzevši u obzir čitav autorov opus, od prvijenca pa sve do posljednje knjige, uz Ujevića je on i najznačajniji naš pjesnik uopće”, dodaje. U tih pola stoljeća pisanja, Dragojevićev je pjesnički rukopis meandrirao različitim svojim izrazima i artikulacijama, prepričava Pogačar, ostajući uvijek “idiosinkratičan, nepogrešivo prepoznatljiv”.