Zanimljiv životni itinerar i osebujna djela koja žude za valorizacijom: 100 godina od rođenja Frane Missije

Uoči zagrebačke izložbe posvećene važnom, ali nedovoljno istraženom slikaru, porazgovarali smo s kustosom Daliborom Prančevićem

FOTO: Robert Matic

Nacionalni muzej moderne umjetnosti svoj izložbeni program u ovoj godini započinje izložbom “Frano Missia – slike i grafike 1956.-1960.” koja će svoja vrata otvoriti danas, 16. siječnja u Galeriji Josip Račić.

Izložba se otvara povodom stote godišnjice rođenja ovog umjetnika te se može pogledati sve do 11. veljače.

Publika će tako moći uživati u 15 Missijinih slika te u dvije grafike nastale između Pariza, New Yorka i Splita, a tim smo povodom kratko porazgovarali s kustosom izložbe, izvanrednim profesorom sa splitskog Filozofskog fakulteta Daliborom Prančevićem.

Osebujna i nemirna osoba

Iako je riječ o važnom umjetniku, naglašena je potreba za dubljim i širim propitkivanjem njegova lika i djela, kaže nam odmah Prančević.

“Izostaje povijesnoumjetničke obrade njegova velikog umjetničkog opusa. Pisali su se prigodni tekstovi u katalozima povremenih izložaba, no opsežnijih istraživanja nije bilo. To ne treba čuditi jer je Frano Missia imao tri adrese na kojima je boravio – u Splitu, Parizu i New Yorku a opus mu je, doslovce, raštrkan na dva kontinenta. Ipak, dostatno je radova sačuvano i u njegovom rodnom Splitu i oni su sačinjavali bazu mojih istraživanja”, prepričava Prančević.

Frano Missia rodio se 1924. u Splitu, a studij slikarstva i scenografije završio je 1973. na Hunter Collegeu na Sveučilištu New York City. Na istom je mjestu dvadesetak godina poslije na Odsjeku za likovne umjetnosti predavao deskriptivnu geometriju i perspektivu.

Frano Missia, Stinice, 1962.

1993. godine doktorira na Teachers Collegeu Sveučilišta Columbia s temom koja se bavila slikanjem akata od strane muških umjetnika u Zapadnoj umjetnosti.

Naš povjesničar umjetnosti Duško Kečkemet opisao ga je kao osebujnu i nemirnu osobu, ali i jednako osebujnog slikara.

Eksperiment enformel provenijencije

Sva djela koja će biti izložena u Galeriji Josip Račić u vlasništvu su umjetnikove supruge Jelene Missia koja živi u Splitu.

Prančević je, u dogovoru s ravnateljem NMMU-a Brankom Franceschijem, odabrao ranije radove apstraktne likovne sintakse, tj. one koji su nastajali od 1956. i koji predstavljaju jedan zaokruženi Missijin slikarski eksperiment enformel provenijencije.

“Njima smo, potom, pridružili i dvije grafike s početka 1980-ih, na kojima umjetnik primjenjuje tehniku direktnog otiska realnog predmeta na grafički list. Te se grafike, na svojevrstan način, naslanjaju na njegovo ranije umjetničko razmišljanje”, kazuje nam Prančević kojemu je ovo četvrta izložba Frane Missije koju kurira.

Prva se održala u prostoru Stare gradske vijećnice u Splitu 2015. godine, druga u galeriji “Emanuel Vidović” također u Splitu 2019., a treća u Francuskoj čitaonici – Medijateci 2020. godine.

Rekonstrukcija životnog itinerara

Prančević je i autor opširne dvojezične monografije “Frano Missia, Lutajući slikar: kronopis jednog umjetničkog puta” koja je 2019. objavljena u nakladi Filozofskog fakulteta u Splitu i Muzeja grada Splita.

“Jako sam sklon njegovu ranijem opusu. Mislim da Franu Missiju treba promatrati u okviru enformelnih tendencija s kraja 1950-ih godina što je djelomice i učinjeno jer je prošle godine obranjen doktorski rad kolegice Barbare Gaj Ristić o radikalnom enformelu u kojem je cijelo poglavlje posvećeno upravo Missijinim, za tu temu, relevantnim djelima“.

Frano Missia, Bojene zgnječene limenke piva (Coloured Squashed Beer Cans), 1980. Zoran Alajbeg

Naš je sugovornik poznavao Franu Missiju pa su se tako, radeći na prvoj izložbi i knjizi, intenzivno družili i razgovarali. Prančević je, zahvaljujući umjetnikovim sjećanjima i sačuvanim dokumentima, uspio rekonstruirati zanimljiv životni itinerar i valorizirati djela koja su bila zapostavljena.

Opčinjen glazbom

“Nažalost nije doživio objavljivanje knjige. Bio je izrazito zanimljiv sugovornik, opčinjen glazbom – osobito jazzom i Richardom Wagnerom. Moram priznati da bez velikog entuzijazma i zalaganja njegove supruge Jelene, ne bi bilo ni knjige niti izložaba. Nadalje, volio bih naglasiti kako u rujnu u Splitu u organizaciji Muzeja grada Splita i ravnateljice Vesne Bulić Baketić pripremamo veliku retrospektivu kojom ćemo proslaviti stotu obljetnicu umjetnikova rođenja”, otkriva Prančević.

Frano Missia, Kolaž na papiru 2, 1963. Zoran Alajbeg

Izložba kojom se obilježava stota godišnjica rođenja Frane Missije, naglašava njen kustos, prikazuje njegov opus kroz svojevrsnu dihotomiju apstraktnih i figurativnih načina slikarskog angažmana i to ne iz rakursa njihova antagonizma nego međusobne prožetosti i supostojanja.

Pritom su odabrana ponajbolja djela nastajala na različitim geografskim širinama i dužinama prateći – i skicirajući – životni put njihova umnogome neobičnog tvorca.