Zanimljiva teorija o slici ukradenoj u najvećoj pljački umjetnina u Istočnoj Njemačkoj: možda je Rembrandt
Teoriju da je riječ o slici čuvenog majstora iznio je kustos muzeja, još uvijek nije potvrđena
Jedne olujne noći u prosincu 1979. godine, lopovi su provalili u dvorac Friedenstein u Gothi u Njemačkoj i pobjegli sa spektakularnim ulovom. Ukradeno je pet slika europskih majstora, uključujući portrete njemačkog slikara Hansa Holbeina starijeg i nizozemskog umjetnika Fransa Halsa.
Krađa se smatra najvećom takve vrste koja se dogodila u komunističkoj Istočnoj Njemačkoj. Policija je bezuspješno obavljala razgovore s više od 1000 ljudi, ispitujući sve zaposlenike dvorca i njihove obitelji.
Pljačka uspoređena s čuvenom krađom iz Bostona
Neki su promatrači tu pljačku usporedili s čuvenom krađom iz Gardner muzeja u Bostonu, 1990. godine koja se smatra najgorom muzejskom pljačkom u modernoj povijesti. Za razliku od još uvijek neriješene priče iz Muzeja Gardner, priča o Friedensteinu ima sretan kraj. Nakon četiri desetljeća potrage, njemački policajci uspjeli su pronaći pet slika Starih majstora i vratiti ih u dvorac, pisao je Der Spiegel 2019. godine.
Detalji o slučaju ove pljačke i dalje izlaze u javnost. Ovoga mjeseca, u katalogu za novootvorenu izložbu o krađi, Friedensteinovi istražitelji iznijeli su provokativne ali nepotvrđene odgovore na dva dugogodišnja misterija oko pljačke, piše Art Newspaper.
Bol došao u posjed slike nakon Rembrandtovog bankrota?
Kustos Friedensteina Timo Truemper kazao je za Art Newspaper da ima razloga za sumnju da je jedno od pet ukradenih djela mnogo vrjednije nego se mislilo. Dugo se smatralo da je portret starijeg čovjeka, datiran između 1629. i 1632. godine, djelo Jana Lievensa ili Ferdinanda Bola, dvojice suvremenika slavnog Rembrandta. Nakon dovršetka analize slike, Truemper je došao do zaključka da je portret možda naslikao sam Rembrandt.
Bolov potpis na poleđini platna dugo se smatrao dokazom njegova autorstva. Bol je studirao u Rembrandtovom amsterdamskom studiju prije nego je 1642. godine osnovao vlastiti. Mnogi njegovi rani radovi snažno se pridržavaju Rembrandtova stila. Truemper misli da bi potpis mogao značiti samo da je Bol bio vlasnik slike.
Mlađi umjetnik mogao je doći u posjed slike nakon Rembrandtovog bankrota 1656. godine, sugerira kustos. Vješti pentimenti portreta i kvaliteta kompozicije ukazuju na to da je učitelj, a ne učenik autor slike, piše Artnet News.
Kustosove teorije su još nepotvrđene
Truemperove teorije tek trebaju biti potvrđene, a to će možda trajati i nekoliko godina. Muzej trenutno proučava sliku koja je u pripremi za planiranu Rembrandtovu izložbu 2027. godine. Harvard Art Museums u svojim zbirkama drži sličan portret koji se pripisuje Rembrandtu. “Ako se pokaže da je slika iz Gothe original to bi moglo značiti da je Harvardova kopija”, dodaje kustos. Galerija Harvarda bilježi se da je Rembrandt redovito stvarao takva umjetnička djela koja “nisu formalni portreti već studije generičkog tipa i emocionalnog izraza”.
“To je pitanje interpretacije”, smatra Truemper. “Možemo biti sigurni da je djelo nastalo u Rembrandtovom studiju, ali je pitanje koliko je to Rembrandt, a koliko njegovi učenici. Stručnjaci su podijeljeni, polovica kolega misli da to nije Rembrandt, nego jedan od njegovih učenika. Drugi kažu da je teorija zanimljiva i da je treba istražiti”.
Tko je izveo pljačku?
U eseju na kraju kataloga, skreće se i pozornost na misteriju tko je izveo ovu krađu. Policija nije nikada nikoga službeno optužila, piše Art News. A novinar von Hammerstein tvrdi da je pljačka djelo Rudija Bernhardta, istočnonjemačkog strojovođe koji je navodno prokrijumčario slike preko “željezne zavjese” bračnome paru u Zapadnoj Njemačkoj. Bernhardt je umro 2016. godine.
Deseci praznih okvira u muzeju dvorca simboliziraju više od 1700 predmeta koji još uvijek nedostaju iz kolekcije dvorca. “Posjetitelji mogu očekivati iznimno uzbudljive i raznolike priče o slavnim predmetima”, kaže Truemper. Muzej prikazuje i povijesne dokumente vezane uz pljačku. “Uz njih možete i sami istražiti tragove”, dodaje kustos.