Globalno gubimo 675 milijardi radnih sati zbog klimatskih promjena. Evo što možete napraviti da spasite produktivnost
U pitanju je gubitak sati koji odgovara otprilike 1,7 posto globalnog BDP-a
Temperature koje redovito prelaze 20 stupnjeva u listopadu u Zagrebu postale su novo normalno, što ne čudi s obzirom na to da je u srpnju ove godine zabilježena najviša temperatura Zemlje ikada i iznosila je na globalnoj razini čak 17,23°C.
Usporedbe radi, 2000. godine je prosječna godišnja temperatura na globalnoj razini iznosila 12°C. Osim što je potrebno poduzeti drastične mjere kako bi se utjecalo na klimatske promjene, čini se da je potrebno i prilagoditi se novim uvjetima.
World Economic Forum ističe da ekstremne vrućine imaju i svoj odjek u poslovnom svijetu. Najnoviji podaci ukazuju na gubitak od 675 milijardi radnih sati godišnje zbog toplih i vlažnih vremenskih prigoda, što bi otprilike odgovaralo 1,7 posto globalnog BDP-a.
Negativan utjecaj na radnike
O negativnom utjecaju visokih temperatura na radnike je prvi pisao talijanski liječnik Bernardino Ramazzini već u 17. stoljeću, u njegovoj knjizi De Morbis Artificum Diatriba.
Ramazzini kao posebno problematične ističe poslove pekara i proizvođača sapuna, koji su cijelo vrijeme izloženi visokim temperaturama. Primijetio je da su oni u prosjeku češće bolesni upravo zbog uvjeta u kojima rade, zbog čega će najviše na udaru biti poljoprivredni zaposlenici kojih u svijetu ima 940 milijuna.
Istraživanje provedeno 2023. godine upozorava da ekstremno visoke temperature su povezane s iritabilnošću, ali i simptomima depresije i povećanom stopom samoubojstava.
Isto istraživanje je pronašlo poveznicu između visokih temperatura s problemima pamćenja, održavanjem pozornosti i vremenom reakcije. Uz to, visoke temperature donose probleme sa spavanjem što dodatno pogoršava sve navedene simptome.
Promjene u Hrvatskoj
U pitanju je globalan problem koji će s vremenom postajati sve veći i ozbiljniji, a dokaz tome je i činjenica da je su 2022. godini samo u Europi preminulo oko 62 tisuće ljudi zbog ekstremnih vrućina.
Hrvatska je prema svom geografskom položaju dio Mediteranskog bazena, gdje je već sada zabilježen prosječan porast temperature od 1,54 °C, a do 2040. godine će iznositi 2,2 °C. Zbog toga je već u kolovozu 2003. godine stopa smrtnosti narasla za četiri posto zbog dugotrajnog toplinskog vala.
Klima u Hrvatskoj se već promijenila, čemu svjedoči i analiza podataka dostupnih od 1961. do 2010. godine – zabilježeno je značajno zatopljenje u cijeloj Hrvatskoj, s naglaskom na kontinentalan dio zemlje.
Uz promjene temperature, povećana je i učestalost oborinskih ekstrema kao što su ekstremno kišna razdoblja, ali i suša. Zabilježeno je i povećanje nestabilnosti atmosfere, zbog čega imamo sve češće ekstremno jake vjetrove, grmljavinske ekstreme i tuču.
Obveze poslodavaca
Sve su to vremenske prilike koje utječu na uvjete rada pa samim time i produktivnost radnika. Poslodavci stoga moraju reagirati i zaštiti prava svojih radnika, ali i vlastite interese. World Economic Forum ponudio je nekoliko savjeta za poslodavce.
Primjerice, kratkoročno mogu prilagoditi radno vrijeme, odnosno prebaciti dio poslova u noćne ili ranojutarnje sate. Drugi mogući potez jest omogućavanje fleksibilnosti u radu kroz kraće radne sate i dulje vrijeme odmora uz dodatna zapošljavanja.
Treća opcija jest urediti radno okruženje kako se vrućine ne bi osjetile. Ovisno o ulaganjima na koja su moguća, poslodavci mogu postaviti tehnološke sustave za potpomognuto praćenje toplinskog stresa. Moguće je i postavljanje klima ili ostalih sustava za hlađenje.
Dugoročna ulaganja
Ekološki najprihvatljivije rješenje je rad u prostoru koji je izgrađen pristupom pasivnog hlađenja, gdje se postavljaju paneli koji rashlađuju prostor u podove ili u stropove zgrada. U tom slučaju je potrebno razmišljati unaprijed.
Dugoročno, poslodavci bi se trebali pripremiti na promjene u poslovanju koje bi ih mogle ograničiti na to u kojim sve uvjetima je uopće moguće raditi. U pitanju će biti teška prilagodba jer većina politika koja štiti poslodavce direktno utječe na njihovu produktivnost, pa samim time i zaradu.
Neke od politika koje bi mogle biti pozitivne i za poslodavce i za radnike su izgradnja natkrivenih šetnica, dodatno ozelenjavanje površina i pojačana ventilacija. Samo neki od pozitivnih učinaka su poboljšano mentalno zdravlje, smanjene razine stresa i bolja kvaliteta zraka, ističe World Economic Forum.