Sporazumni raskid ugovora o radu: Bitne stvari na koje je potrebno obratiti pozornost
Osobe koje mijenjaju poslove svake 2 godine u prosjeku imaju veću plaću
U današnje vrijeme, davanje otkaza na radnom mjestu više i nije tako neuobičajena pojava. Indeed navodi da oni koji mijenjaju poslove mogu očekivati plaću koja je u prosjeku veća za 9.5% u odnosu na prethodno radno mjesto. Zastarjele priče naših roditelja ili baka i djedova o tome kako se ne smije davati otkaz tako ćemo vrlo rado ostaviti u ropotarnici povijesti. Danas je uvriježeno mišljenje kako u davanju otkaza nema ništa loše, ali svakako je važno dobro se pripremiti prije otkaza kako ne bi došlo do neugodnih financijskih ili pravnih posljedica. Postoje različite vrste otkaza, a među njima je i takozvani sporazumni otkaz, koji je jedan od najugodnijih opcija od svih vrsta raskidanja ugovora za sve uključene.
Postoji nekoliko vrsta otkaza
Kao i kod većine stvari, i kod otkaza postoje različite vrste koje možemo razlikovati po nekim elementima poput uvjeta odlaska i pravnih posljedica.
Sporazumni raskid ugovora o radu
Prema Zakonu o radu 2023., za ostvarivanje sporazumnog otkaza treba postojati suglasnost zaposlenika i poslodavca oko raskidanja ugovora. Prijedlog u pisanom obliku može podnijeti i zaposlenik i poslodavac, ali nitko nije obvezan ni na kakvo potpisivanje sporazuma ukoliko mu to ne odgovara. Iako je fraza “sporazumni otkaz” ustaljena, ona nije potpuno točna već je kolokvijalna, budući da se sporazum o prestanku ugovora o radu ne gleda kao otkaz, već kao sporazum ili dogovor.
Važno je istaknuti da ako poslodavac predlaže sporazumni raskid ugovora o radu, zaposlenik nema pravo na otpremninu niti na naknade s burze. Sporazumni raskid ugovora o radu trebao bi, uz potpise svih uključenih strana, sadržavati i izražavanje volje za prestankom radnog odnosa te definiran datum prestanka radnog odnosa. U sporazumu se također mogu odrediti i drugi parametri poput prava na otpremninu, prava na neiskorišteni godišnji odmor te obvezi čuvanja poslovne tajne.
Poslovno uvjetovani otkaz
Poslovno uvjetovani otkaz još je poznatiji pod frazom tehnološki višak. Ukoliko dođe do ove vrste otkaza, to označava da poslodavac više nije u mogućnosti financirati poziciju zaposlenika. Može se također dogoditi i to da su se na tržištu rada pojavile određene promjene pa tako za tom pozicijom više nema nikakve potrebe. Ovu vrstu otkaza daje isključivo poslodavac. Ako se poslovno uvjetovani otkaz i ostvari, poslodavac više ne smije zaposliti osobu u svom poduzeću na istoj poziciji idućih 6 mjeseci. Ukoliko zaposlenik dobije ovakvu vrstu otkaza, tada mora odraditi i otkazni rok, koji može trajati od dva tjedna pa do čak tri mjeseca. A ukoliko je zaposlenik radio u istom poduzeću na neodređeno više od 2 godine, tada ima pravo i na otpremninu. Oni koju su u zadnjih godinu dana radili više od 9 mjeseci prije otkaza imaju pravo i na naknadu sa Zavoda za zapošljavanje.
Osobno uvjetovani otkaz
Osobno uvjetovani otkaz događa se kada zaposlenik nije u mogućnosti obavljati posao zbog ozljede ili nije zadovoljio poslodavca na radnom mjestu. Ovu vrstu otkaza daje poslodavac, a nije toliko česta budući da se njime gradi loša slika o samom poslodavcu. Ako dođe do suda, poslodavac mora dokazati da zaposlenik nije obavio svoje ugovorne obveze, što je dosta teško i ne prolazi bez prepreka. Kod ove vrste otkaza također se mora odraditi otkazni rok, a zaposlenik ima i pravo na naknadu s burze i otpremninu.
Otkaz uvjetovan skrivljenim ponašanjem zaposlenika
Kod otkaza uvjetovanog skrivljenim ponašanjem zaposlenika, poslodavac može zaposleniku dati otkaz ako vidi da zaposlenik krši obveze iz ugovora o radnom odnosu, u što spada kašnjenje, dolazak na posao pod utjecajem alkohola ili droge i slično. U ovom slučaju poslodavac je dužan zaposlenika pisanim putem upozoriti prije davanja otkaza.
Otkaz zbog nezadovoljenja na probnom roku
Na probnom roku, koji traje najduže šest mjeseci, poslodavac može dati otkaz zaposleniku koji ne zadovoljava uvjete rada, a otkazni rok traje minimalno tjedan dana.
Izvanredni otkaz
Pri davanju izvanrednog otkaza (mogu ga dati i poslodavac i zaposlenik) mora se dokazati povreda ugovorenih obveza, a iste se tvrdnje dokazuju na nadležnom sudu. Ukoliko se ustanovi da je kriv poslodavac, zaposlenik ima pravo na otpremninu i naknadu s burze.
Redovni otkaz
Redovni otkaz se daje iz bilo kojeg razloga. Zaposlenik pisanim putem poslodavcu obznani da je dao otkaz, ali onda ne može dobiti otpremninu ni naknade s burze.
Osim ovih vrsta otkaza, bilo bi dobro znati i razliku između otkaza i sporazumnog raskida ugovora o radu, stoga donosimo i taj važan dio.
Koja je razlika između otkaza i sporazumnog raskida ugovora o radu?
Otkaz ugovora o radu je jednostran i obje strane mogu ga podnijeti, tj. otkazati. On može biti redoviti ili izvanredni, pri čemu je zaposlenik dužan odraditi otkazni rok kod redovitog otkaza, a kod izvanrednog otkaza otkazni rok se ne mora odraditi. S druge strane, sporazumni raskid ugovora o radu nastaje kad se obje strane sporazume oko prestanka radnog odnosa i o tome sklope sporazum pisanim putem. Međutim, kod sporazuma poslodavac ne ostvaruje pravo na naknadu s burze kao ni otpremninu.