Budući menadžeri trebali bi prvo znati nositi kofer gostu. Stručnjak nam je otkrio izazove mladih u hotelijerstvu

Da Hrvatska unatrag nekoliko godina pati od manjka radnika u sektoru turizma i ugostiteljstva, nije neka novost. Štoviše, iznenadio bi nas da netko ne zna za ovu informaciju. Primjerice, ove je godine tijekom sezone nedostajalo od 10.000 do 15.000 radnika, govore podaci Sindikata turizma.

Svi znamo da nema dovoljno konobara i kuhara, no ono o čemu se manje priča jest kroničan nedostatak zaposlenika u menadžmentu. Branimir Blajić, koji je uz partnere Kristijana Mihajlinovića i Janeza Jagera osnivač hotel menadžment kompanije Best Hospitality Solutions te ujedno i profesor na studiju turizma na Edward Bernays University Collegeu, smatra kako su razlozi nedostatka radne snage višeslojni.

“Novonastali poslovni trendovi, povećanje inozemne potražnje za našim zaposlenicima, neadekvatan odnos prema zaposlenicima u pred kriznim razdobljima, te pojava raznih fleksibilnih oblika rada neminovno su utjecali na nedostatak zaposlenika u hotelijerstvu”, kaže.

Raste potražnja za kvalitetnim radnicima

Među poslovima koji su “pred gostom” svakako se najviše, kao što smo ustanovili, traže operativna ugostiteljska zanimanja kao što su kuhari, konobari, barmeni, sobarice i slično.

“S druge strane, povećava se potražnja za kvalitetnim osobljem u kontrolingu, online prodaji, marketingu i ICT-u te ostalim službama podrške”, govori Blajić koji je u hotelijerstvu prošao od rada na recepciji, a s vremenom dogurao do predsjednika Uprave Termi Sveti Martin.

Digitalizacija je najveća promjena

U 20 godina rada u sektoru turizma, odnosno hotelijerstva, prošao je sve procese rada, ne bi li na kraju pokrenuo svoju vlastitu tvrtku. Upravo je to ono što smatra ključnim za napredak u karijeri – okušati se u svim sferama posla i u svakoj steći vrijedno znanje koje se kasnije samo nadograđuje.

“Brusio sam hotelijerski zanat u Milenij hotelima, Solarisu, Sunčanom Hvaru te naposljetku završio kao predsjednik Uprave. Najveći iskorak koji je napravljen u hotelijerstvu u moja dva desetljeća rada jest digitalizacija, način na koji se pristupa informacijama o preferencijama gostiju i slična aplikativna rješenja”, govori Blajić.

Važno je pratiti trendove

Ovaj predavač s Bernaysove katedre za menadžment i marketing dodaje kako je u njegovim počecima karijere bilo mnogo lakše pronaći zaposlenike.

“Bilo je manje fluktuacije ljudi i više se uvažavala bazna struka. Naravno, danas imamo i ocjenjivanje usluge u realnom vremenu, razne booking aplikacije i slično čega u početku moje karijere nije bilo. Vjerujem da povratka unatrag nema”, kaže naš sugovornik.

Moramo se, dodaje, prilagođavati novim trendovima, ali da pritom ne zaboravimo neke osnove i temelje iz prošlosti kao što su ljubaznost, kvaliteta i nadmašivanje očekivanja gostiju.

Prilagoditi se tržištu

Blajić ističe kako je jedan od najvažnijih faktora za razvijanje turizma, odnosno hotelijerstva i ugostiteljstva, konstantno ulaganje u znanje i edukaciju, čak i prioritetnije od stjecanja iskustva u različitim sektorima i praćenja trendova.

“S obzirom da su kompetencijski setovi koji se traže od zaposlenika sve kompleksniji vjerujem da će visoko obrazovanje biti rasadnik novih zaposlenika, posebice jer je na tržištu sve više nišnih i specijaliziranih obrazovnih programa”, veli.

Nastavlja kako nam time visokoobrazovne institucije šalju poruku da prate trendove i da su spremne svoje programe prilagoditi novonastaloj situaciju na tržištu, ali unatoč novim trendovima i dalje vjeruje da budući menadžeri u hotelijerstvu prvo trebaju proučiti filozofiju radnih mjesta u hotelu. Primjerice, kako se nosi kofer gostu, a onda kada upoznaju sustav krenuti prema menadžerskim pozicijama.

Djelovati proaktivno i nuditi konkretne uvjete

Postoje razni načini da se radna snaga privuče, ali i zadrži u sektoru turizma koji je jedan od glavnih prihoda Hrvatske – ima udio od oko 11,4 posto u ukupnom BDP-u hrvatskog gospodarstva.

“Potreban je cjelogodišnji angažman, konkurentni radni uvjeti i korporativne kulture koje su proaktivne, prilagodljive i atraktivne sve mlađim posloprimcima. Dug je to put i puno je kvalitetnih primjera iz svakodnevice te vjerujem da će se situacija ipak stabilizirati u narednom periodu”, kaže naš sugovornik.

Mentorstvo je ključan segment

Razvoju djelatnosti uvelike bi pridonio i jači program praktične nastave, kako u srednjoj školi, tako i u daljnjem obrazovanju. “Svakako je praksa temelj naše djelatnosti i na njoj je potrebno inzistirati”, smatra Blajić.

Praksu definira kao najbrži prijenos znanja koji se odvija na razini mentor-učenik i upravo bi takvi mentorski modeli trebali biti sadašnjost i budućnost inkluzije mladih u hotelijersku i ugostiteljsku djelatnost.

“Važno je da su programi mentorstva, cross-tereninga, praktične nastave i slične formalne prirode kako bi ih odradili do kraja i pružili mladim ljudima cjeloviti uvid u poslovanje”, objašnjava.

Ulagati u obrazovanje ljudi

Svaka tvrtka koja ne ulaže u trening i edukaciju zaposlenika, dodaje, osuđena je na stagnaciju i neće moći pratiti tržišne trendove, što je naravno pogubno za poslovanje.

“Pojedinac osim teorijskog znanja struke, mora biti izložen pravim studijama slučaja, mora isprobati praktična rješenja i mora rasti uz svog mentora. Takvi integralni programi izobrazbe imaju budućnost. Visoko obrazovne institucije imaju infrastrukturu koja definitivno može biti odlična ulaznica u svijet rada”, kaže Blajić.

Studente treba profesionalno usmjeriti

Iz prve ruke kao predavač na Bernaysu govori kako studentima, sudeći prema pitanjima s kojima mu dolaze nakon predavanja, uvelike pomaže taj savjet mentora u vezi profesionalnog usmjerenja.

“Propitkuju vrstu posla za koju smatraju da imaju najviše kompetencija i stoga im ja pokušavam što detaljnije prezentirati sva radna mjesta kako bi dobili uvid u prednosti i nedostatke istih. Čini mi se da im je profesionalna orijentacija nešto što ih najviše tišti i za što nemaju točan odgovor kad upišu fakultet”, objašnjava.

Dodaje kako je zbog toga uloga predavača, mentora i profesora vrlo važna jer je njihov zadatak da buduće radnike još tijekom obrazovanja upućuju u tajne struke i otvaraju mogućnosti u kojima se oni mogu pronaći.

Isprobati rad u inozemstvu

Na odmet, naravno, ne bi bili ni pojačani stipendijski programi, što od strane poslodavca, što od strane države. Jedan dio studenata koristi razne vrste stipendija, no imaju potencijala da postanu i još veći poticaj.

“Mogu biti veliki mamac za usmjeravanje karijeri. Ja bih predložio svakom studentu da svakako isproba rad u inozemstvu kako bi dobili uvid i kako bi mogli komparirati sa stanjem u domovini. Mentorski bazeni, otvorena vrata i slični programi mogu snažno utjecati na mlade u smislu poticaja za ostvarivanje karijere u turizmu”, zaključuje Blajić.

Sadržaj nastao u suradnji s Visokom školom Edward Bernays.