Bullying u komentarima na društvenim mrežama je stvaran: Influenceri otkrili kako se nositi s njime
Čak 63 posto djece u Hrvatskoj u dobi od 11 do 13 godina smatra da je bullying najveći problem interneta
Društvene mreže sjajan su način komunikacije s nama bliskim ljudima, prostor za podijeliti osobne misli i mjesto na kojem možemo biti kreativni. Međutim, imaju i svoju mračnu stranu – cyberbullying.
Čak 63 posto djece u Hrvatskoj u dobi od 11 do 13 godina smatra da je, uz objavljivanje tuđih fotografija bez njihova znanja, upravo bullying najveći problem nan internetu. Rezultat je to istraživanja koje je agencija Kvaka provela za A1 Hrvatska 2022. godine.
Posebno su to zabrinjavajući podaci kad se uzme u obzir da 46 posto djece provodi više od četiri sata na internetu svakoga dana, odnosno, vikendom 74 posto.
Bullying, koji je i dalje problem među djecom i mladima, prelio se i u virtualan svijet, a anketa provedena u studenome 2022. godine pokazala je da 75 posto odraslih ispitanika smatra da je govor mržnje na društvenim mrežama premalo cenzuriran.
Centar za sigurniji internet
Potaknuti ovim zabrinjavajućim brojkama, A1 već godinama podržava rad Centra za sigurniji internet (CSI) i uspješno surađuje s njima. U Centru rade psiholozi, socijalni radnici i socijalni pedagozi, a njihove savjete svi mogu potražiti besplatnim pozivom na broj 0800/606-606. Uz to, na web stranici csi.hr mogu zatražiti termin za savjetovanje na dvije adrese.
Trenutno djeluju u Osijeku gdje ih možete pronaći na adresi Bana Josipa Jelačića 83, Višnjevac, i odnedavno u Zagrebu u A1 centru Gajeva, u Gajevoj 2/b. Međutim, u ostalim dijelovima Hrvatske nema dovoljno stručnjaka ni resursa za pružiti potrebnu podršku na ovu temu.
Zbog toga se trenutno skupljaju donacije za rad mobilnog tima Centra za sigurniji internet koji će po potrebi putovati u razne dijelove države, a svoj doprinos možete dati već sada, u samo nekoliko klikova.
Bullying se primarno događa u komentarima
Ovakve je inicijative potrebno podržati kako bismo osigurali da je internet sigurno mjesto za sve korisnike. Primjerice, nedavno je došlo do incidenta u kojem je na TikToku objavljen video u kojem se skupina djece izruguje kolegi koji radi u jednom lancu samoposlužne hrane.
Iako su takvi primjeri, srećom, rijetki, vrlo često se može naići na bullying upravo u komentarima ispod raznih objava. Već spomenuto istraživanje pokazalo je da se više od polovice ispitane djece slaže da se bullying događa primarno u komentarima.
Na takve napade nisu imune ni javne osobe – prije svega influenceri koji svoju svakodnevicu dijele s cijelim svijetom. Svoje su karijere izgradili na podršci ljudi, no to ne znači da i oni ne dobivaju hejterske komentare.
Marco Cuccurin jedan je od naših najuspješnijih domaćih influencera, a uz brdo pozitivnih komentara, često je i na meti hejtera. Jednostavno je to utvrditi brzim komentara ispod njegovih objava na TikToku.
Kreatori sadržaja otkrili kako se nose s porukama mržnje
“Onaj način na koji se ti šminkaš određuje spol. To je za cure”, “Trebaš ti pomoć” i “Zna li ti nona da si gej?”, samo su neki od primjera komentara s kojima se Cuccurin suočava svakoga dana. Stoga ne čudi što je i on odlučio podržati novu inicijativu A1 kroz Gen Z akademiju powered by A1.
Radi se o projektu kroz koji su poznati kreatori sadržaja otkrili kako se nositi s porukama mržnje na internetu. Uz Cuccurina, u prvom izdanju u Osnovnoj školi Središće sudjelovali su i Andrea Pacadi, Monika Žilavi i Sead Hrustanović.
Uslijedit će još devet predavanja u sklopu projekta, i to, redom u Molvama, Rijeci, Bjelovaru, Osijeku, Slavonskom Brodu, Zagrebu, Našicama, Biogradu i Zagrebu, gdje je održano i prvo predavanje.
Obrnuta psihologija kao najbolja taktika
Tom je prigodom Cuccurin otkrio da koristi obrnutu psihologiju i na hejterske komentare odgovara pozitivom, što često dovede do isprike komentatora. “Na taj način potaknem osobu da razmisli što je učinila i sama zaključi da kreator sadržaja nije zaslužio takve riječi jer odgovara pozitivno, a ne negativno.”
Upravo je to jedini ispravan pristup hejterskim komentarima. Njihovo brisanje, ili pak blokiranje komentatora, ne pridonosi rješavanju stvarnog problema te ne briše posljedice, već samo digitalan trag. Zbog toga je i Žilavi istaknula da je njezina strategija nošenja s time “Ljubav, a ne block”.
“Smatram da većina osoba koje ostavljaju ružne komentare nisu zadovoljne svojim životima, a tuđa sreća im izaziva frustraciju. Ali ako vidim da postoji tračak nade da osoba može promijeniti mišljenje, izrazim zahvalnost na komentaru i uputim neku toplu riječ pa ta osoba nema više što odgovoriti jer se osjeća posramljeno”, zaključila je.
Emocionalna podrška
Cuccurin je zajedno s kolegicom Nikom Pavičić pokrenuo izazov pod nazivom “Svako dijete je bitno, gdje god se nalazilo”, čiji je cilj prikupiti 40.000 eura za mobilni tim CSI-ja. Izazov se odvija na fundraising platformi Čini pravu stvar, a bilo tko može sudjelovati u njemu – i to s iznosom po odabiru.
O važnosti postojanja mobilnog centra govori i činjenica da je Centar za sigurniji internet u 2023. godini zaprimio 300 posto više poziva građana u odnosu na prethodnu godinu. Stručan tim Centra savjetuje žrtve cyberbullyinga te im pruža i emocionalnu podršku.
Uz to, mobilni tim Centra uspostavlja suradnju s drugim institucijama, kao što su škole, socijalne službe, policija i organizacije civilnog društva. Sve s ciljem zaštite najranjivijih skupina na internetu.
Sadržaj nastao u suradnji s A1 Hrvatska.