Globalni prijelaz na biljnu prehranu mogao bi smanjiti stakleničke plinove za 70 posto do 2050. godine. Evo kako

Gotovo svaki restoran danas u ponudi ima veganska jela, police u trgovinama su prepune proizvoda biljnog porijekla, a čak i u bolnicama možete birati između mesnih i biljnih obroka. Neosporivo je prehrana bogata biljnim proteinima postala sve popularnija.

Zato smo, ususret Danu planete Zemlje, odlučili potražiti recentna istraživanja i vidjeti što ona kažu za biljne i životinjske proteine.

Gotovo sve novije studije imaju jedan zajednički nazivnik, a to je da biljna prehrana povoljno utječe na čovjekovo zdravlje i produljuje životni vijek. Pritom se čuva i okoliš jer, između ostalog, proizvodnja biljnih namirnica pridonosi smanjenju ugljičnog otiska.

Manja emisija stakleničkih plinova

Prednost biljnih proteina nije samo u nižem ugljičnom otisku, već i u zaštiti staništa, smanjenju krčenja šuma i konverzije zemljišta za uzgoj stoke i smanjenju korištenja pitke vode. Znanstvenici su utvrdili da prerađeno meso, u usporedbi s proizvodima biljnog porijekla, ima negativniji utjecaj na okoliš.

To je zato što se stvara veći udio emisije stakleničkih plinova i zahtijeva više štetnih gnojiva, pesticida i vode za navodnjavanje zemlje na kojoj su usjevi, kojima se prehranjuju životinje. Naime, biljna varijanta ‘mesa’ emitira od 30 do 90 posto manje štetnih plinova u usporedbi s konvencionalnim mesom.

Preporuke Svjetske zdravstvene organizacije

Uz to, izvješće Komisije EAT-Lancet pokazuje da bi globalni prijelaz na biljnu prehranu mogao smanjiti smrtnost i stakleničke plinove uzrokovane proizvodnjom hrane za 70 posto do 2050. godine.

Čak i u preporukama Svjetske zdravstvene organizacije stoji da bi smanjenje stoke za čovjekovu ishranu smanjilo emisije metana, što je drugi najveći uzročnik globalnog zatopljenja nakon ugljikovog dioksida.

Također, i Europska unija apostrofira da bi prelazak na prehranu bogatu biljnim proteinima ​​mogao pomoći u borbi protiv klimatskih promjena i gladi, a uz to bi povoljno djelovalo na gospodarstvo jer, primjerice, mahunarke imaju najnižu ekološku proizvodnu cijenu.

Proširenje asortimana

Lidl osluškuje ove trendove i želje svojih kupaca pa se zato ove godine obvezao intenzivnije posvetiti proširenju asortimana proizvodima na bazi biljnih proteina. Ovaj trgovački lanac misli na svoje kupce, ali i na budućnost Zemlje, kako navodi na svojoj korporativnoj stranici posvećenoj održivosti.

Do 2025. godine obvezao se asortiman proširiti biljnim izvorima proteina, prije svega mahunarkama, sjemenkama i orašastim plodovima. Već sada ovaj lanac u svom stalnom asortimanu ima više od 150 certificiranih veganskih proizvoda.

Najprepoznatljiva Lidlova robna marka veganskih i vegetarijanskih proizvoda je Vemondo, čija ponuda uključuje brojne alternative mesu i mliječnim proizvodima, na bazi bjelančevina graška, pšenice i certificirane europske soje.

Samo prošle godine Lidl je ponudu veganskih alternativa obogatio za više od 20 proizvoda, a cilj je nastaviti pratiti trendove i postupno širiti asortiman.

Bob je prepun biljnih proteina

Nova studija istraživača sa Sveučilišta Ohio State otkrila je da stanice u čovjekovom tijelu ne apsorbiraju istu količinu hranjivih tvari iz biljnih proteina kao što to čine iz mesa životinja. Jednako tako napominju kako su u istraživanju uspoređivani proteini piletine i proteini pšenice te soje.

Piletina, ako je uspoređujemo s drugim vrstama mesa, ima najviše proteina. No, soja i pšenica, ako ih uspoređujemo s drugim biljkama, nemaju najviše proteina. Da je u studiju umjesto toga uključen, primjerice, bob, rezultati bi bili potencijalno drugačiji jer pojedina istraživanja tvrde da su mahunarke najbogatije biljnim proteinima.

Mahunarke su, spomenimo, bogate bjelančevinama, vlaknima, rezistentnim škrobom i polifenolima koje imaju mnoge zdravstvene prednosti, a smatra ih se najadekvatnijom zamjenom za meso, odnosno životinjskim proteinima.

Nutritivno bogate aminokiselinama

Bilo kako bilo, studija Waltera Willetta, profesora epidemiologije i prehrane na Harvard School of Public Health, pak govori kako postotak iskorištenosti hranjivih sastojaka i dalje nije razlog da odaberemo govedinu umjesto graha.

Renomirani znanstvenik se referirao upravo na slične tvrdnje i govori da je razlika u apsorpciji tih proteina beznačajna za većinu ljudi. Poanta u toj priči jest mješavina aminokiselina koju čovjek dobije njihovom razgradnjom, a daleko su kvalitetnije i nutritivno korisnije za organizam one koje se dobiju konzumacijom biljaka.

Ne treba pretjerivati s crvenim mesom

Štoviše, jedan od Willettovih zaključaka jest da veća konzumacija biljnih proteina, u usporedbi sa životinjskim, blagotvornije utječe na čovjekovu dugovječnost. Profesor smatra da je najzdraviji i najodrživiji način prehrane onaj koji je bogat biljnim proteinima, ali istovremeno sadrži i životinjske koji su također važni za metabolizam.

Naravno, ne treba pretjerati s mesom, posebice crvenim koje je direktno povezano s kardiovaskularnim bolestima. Osim toga, biljna prehrana može smanjiti rizik od raka crijeva kod muškaraca za 22 posto.

Kako još biljni proteini utječu na zdravlje? U znanstvenim krugovima se sve više raspravlja o njihovom potencijalu, a vide ga, između ostalog, u tome da može doprinijeti smanjenju rizika od razvoja metaboličkog sindroma, krvnog tlaka, liječenju dijabetesa, prevenciji raka i kontroli tjelesne težine.

Dakle, zato je važno promisliti o onome što jedemo jer će se odluke koje donosimo danas reflektirati na naše zdravlje, kao i zdravlje planete.

Sadržaj nastao u suradnji s Lidlom.