Za prehranu temeljenu na biljnim namirnicama odlučuje se sve više ljudi
Moda i trendovi važan su faktor prehrane i prehrambenih navika populacije. Danas je popularno jesti zdravo. Što je izvrsno. Prehrana je od iznimne važnosti u kvaliteti života i zdravlju pojedinca. No neki od trendova su u posljednjih tridesetak bili su prilično neopravdani, unatoč svojoj razvikanosti. Pogledajmo samo deset godina unatrag. Iako su prehrana s niskim udjelom ugljikohidrata (tzv. LCHF) i paleo prehrana u svijetu svoj vrh popularnosti doživjeli u prvoj polovici 2010-ih, u drugoj polovici raste interes za veganskim načinom prehrane. U Hrvatskoj ti trendovi nešto kasne pa je veganski način prehrane postao popularan tek unazad nekoliko godina.
Je li takva popularnost neopravdana kao i kod prethodnih popularnih dijeta i načina prehrane? Da prehranu treba temeljiti na biljnim namirnicama nije ništa novo. Većina nutricionista ponavlja to već nekoliko desetljeća. Iako se trendovi u prehrani mijenjaju gotovo svakodnevno, znanstvene spoznaje i preporuke temeljene na dokazima ne mijenjaju se tako često. Koliki je značaj biljne prehrane pokazuje kako je čak i FAO – Organizacije za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih naroda (eng. Food and Agriculture Organization of the United Nations) proglasio 2021. godinu “Međunarodnom godinom voća i povrća”, kako bi se istaknula važnost voća i povrća u ljudskoj prehrani.
“Plant-based” prehrana – prolazni trend ili utemeljena preporuka?
Popularnost biljne prehrane raste ne samo zbog njenog nutritivnog značaja, već i zbog utjecaja prehrane na okoliš, ali i na etičke poglede. Druga dva utjecaja su teme za zasebne članke. Mi ćemo se pozabaviti efektom biljne prehrane na zdravlje. Preporučenim unosom voća i povrća možeš smanjiti rizik od pojave različitih vrsta karcinoma i kardiovaskularnih bolesti. Korištenje cjelovitih žitarica u svojoj prehrani štitit će te od pojave kardiovaskularnih bolesti. Orašasti plodovi svojim nutritivnim sastavom smanjuju faktore rizika kroničnih bolesti kao što su razina šećera te masnoća u krvi. Proteini soje i sojini proizvodi pozitivno će utjecati na smanjenje razine kolesterola u krvi.
Prehrana temeljena na biljnim namirnicama smanjuje rizik od pojave dijabetesa tipa 2, kardiovaskularnih bolesti te metaboličkog sindroma. No, treba biti oprezan u interpretaciji ovih (i bilo kojih drugih) opservacija. U opservacijskim istraživanjima koja uspoređuju načine prehrane nemoguće je razlikovati utjecaj biljne prehrane od utjecaja drugih navika koje se zajedno s njime pojavljuju. Vegani i vegetarijanci pridaju više pažnje zdravlju od nevegetarijanaca. Imaju nižu tjelesnu masu, češće pripremaju hranu kod kuće, manje puše, piju manje alkohola i tjelesno su aktivniji. Generalno, vode zdraviji način života.
No za razliku od Paleo i LCHF principa prehrane, ali i brojnih drugih popularnih dijeta, sve veća popularnost “plant-based” prehrane, odnosno prehrane bazirane na biljnim namirnicama je utemeljena. Biljne namirnice već godinama čine bazu mnogih nacionalnih prehrambenih preporuka. S obzirom na to da je pozitivan efekt konzumacije biljnih namirnica i više nego jasan, trebamo li zbog toga konzumirati isključivo biljne namirnice?
“Plant-based” ili “plant-only”, pitanje je sad
Gotovo svakome bih preporučio “plant-based” pristup. Gotovo svakome bih preporučio veći unos biljnih namirnica. Kada je riječ o zdravlju, gotovo nikome ne bih preporučio konzumirati isključivo biljne namirnice. Gotovo nikome ne bih preporučio “plant-only” pristup. Prelazak na vegetarijansku prehranu može imati pozitivan efekt na tvoje zdravlje. Ako na nju prelaziš s prosječne, odnosno nezdrave prehrane. Međutim, sam po sebi vam neće imati pozitivan utjecaj na zdravlje niti riješiti problem viška kilograma. Bilo koja prehrana koja se temelji na izbacivanju namirnica nije bez rizika od nutritivnih deficita, pa tako niti vegetarijanska ili veganska. “Plant-based” nije isključiv. Unatoč popularnom mišljenju, ne trebaš se deklarirati kao vegetarijanac ili vegan da bi uživao u blagodatima biljne prehrane.
Nije za očekivati, niti je potrebno u potpunosti izbaciti životinjske proizvode iz prehrane. Posebice ako je to hrana u kojoj uživaš. Bazirati prehranu na biljnim namirnicama znači da većinu tvojeg dnevnog unosa hrane čini povrće, voće, cjelovite žitarice, leguminoze, orašasti plodovi i sjemenke, uz dodatak mliječnih proizvoda (ili biljnih zamjena) te mesa, ribe i jaja. Promijeni postojeće navike tako što će tvoja prehrana biti temeljena na biljnim namirnicama. Povećaj unos kvalitetnih biljnih namirnica i proizvoda u odnosu na ranije. Već samim time učinit ćeš dobro sebi i svojem zdravlju. A možda te to potakne i na neke druge kvalitetnije životne navike.