Intervju s uglednom nutricionisticom: Zašto sve više ljudi bira proizvode na bazi biljaka
Neosporiva je znanstvena činjenica da pojedina zdravstvena stanja zahtijevaju prehranu koja se bazira na proteinima biljnog izvora, kaže
Biljna prehrana poznata i pod nazivom plant-based, temelji se na namirnicama biljnog podrijetla, što uključuje voće i povrće, mahunarke, orašaste plodove, ali i sjemenke, ulja te cjelovite žitarice. Teži se da namirnice budu što manje procesuirane, kako bi zadržale maksimalnu količinu nutrijenata iz svog izvornog oblika.
Ovakav način prehrane temelji se prije svega na unosu zdravih namirnica, ali i usvajanju zdravih životnih navika. A o tome je li plant-based samo još jedan od prolaznih trendova ili potreba za osiguranje zdravijeg života, razgovarali smo s nutricionisticom Ivanom Barišić.
Unos kvalitetnih namirnica
Kako tvrdi, plant-based prehrana nije samo dijeta ili način prehrane nego i životni stil. “Osnovni principi su unos cjelovitih i minimalno prerađenih namirnica te biranje onih kvalitetnih”, ističe nutricionistica dodajući da ovakav životni stil uključuje i potpuno izbjegavanje ili ograničavanje unosa mesa i životinjskih proizvoda, rafiniranih šećera i bijelog brašna.
Kao neke od pozitivnih učinaka plant-based prehrane, naša sugovornica prvenstveno ističe rasterećenje crijevne mikroflore. Uz to, može doprinijeti osiguranju svakodnevnog unosa velike količine nutrijenata i antioksidansa koji su tijelu potrebni za pravilno funkcioniranje.
Pravilno funkcioniranje crijeva
Kako kaže nutricionistica Barišić, biljna prehrana povoljno utječe na raznovrsnost i funkciju dobrih bakterija u crijevima, ponajprije zbog velike količine biljnih namirnica i plodova bogatih vlaknima, vitaminima, mineralima i antioksidansima. Takva prehrana bogata je magnezijem, folatima te vitaminima A, C i E.
“Oko 80 posto našeg imuniteta nalazi se upravo u crijevima. Da bi crijeva pravilno funkcionirala potrebno je jesti hranu bogatu vlaknima – cjelovite žitarice, voće, agrume, jagode, kruške, povrće, mahunarke, orašaste plodove i sjemenke”, govori te dodaje da je preporučeni dnevni unos vlakana za muškarce oko 30 grama, a za žene oko 25 grama.
Sniženje kolesterola u krvi
Unošenjem što više proizvoda biljnog podrijetla te smanjenjem onih životinjskog podrijetla, smanjuje se i rizik od pojave raznih bolesti. S obzirom na to, biljna vlakna izuzetno su važna za zdravlje. “Prehrana bogata biljnim vlaknima utječe na smanjenu potrebu inzulina i poboljšanje regulacije glukoze kod osoba s dijabetesom, a utječe i na sniženje lipida i kolesterola u krvi”, kaže Barišić.
Ujedno dodaje da je prehrana koja sadrži namirnice bogate biljnim vlaknima, s malim udjelom masnoća, djelotvorna i u liječenju srčanih bolesti i dijabetesa.
Dakle, može se reći da biljna prehrana nije samo trend već je ponekad zaista i potreba. “Neosporiva je znanstvena činjenica da pojedina zdravstvena stanja i dijetoterapije zahtijevaju prehranu koja se bazira na proteinima biljnog izvora. Kao na primjer Parkinsova bolest, dijabetes ili bolesti kardiovaskularnog sustava”, napominje.
100 posto biljnog podrijetla
Brojne pozitivne učinke plant-based prehrane prepoznao je i prvi hrvatski 100 posto plant-based brend Planet of Plants. Tako se potrošačima na izbor nude raznoliki proizvodi koji su biljnog podrijetla. Svi proizvodi dolaze isključivo iz biljaka te ne sadrže sastojke kao što su meso, mlijeko ili jaja.
U ponudi se mogu pronaći ulje konoplje i suncokreta, salama od proteina suncokreta, okruglice s proteinom graška, namaz od ulja i sjemenki konoplje, biljno mljeveno bez soje i glutena, a koje je bogato proteinima graška, kokosova mast, biljni burger i slično.
Uravnoteženom prehranom do zdravlja
Pravilna i balansirana prehrana ključ je održivog zdravlja. Važno je imati uravnotežene obroke i biti dovoljno hidriran, a nutricionistička dijagnostika i stručno savjetovanje nutricionista tu je od velike pomoći. “Općenite preporuke više nisu toliko učinkovite, ali su polazišna točka od kuda krećemo”, govori Barišić.
Kao ključ postizanja balansirane prehrane izdvaja planiranje i nabavku namirnica. Ujedno navodi i da je tijekom svakog dana potrebno jesti raznovrsno, odnosno birati namirnice iz svih prehrambenih grupa, što uključuje proteine, voće, povrće, žitarice i masti.
Individualizirani pristup prehrani
Također ističe i da unos makro i mikro nutrijenata ovisi o životnom stilu pojedinca te je zbog toga prehrani potrebno pristupati individualno. “Najvažnije od svega je pokušati ne preskakati obroke te piti dovoljno vode jer tako osiguravamo pravilno odvijanje svih metaboličkih procesa u organizmu”, kaže.
“Ukoliko se osoba odluči za promjenu prehrane na plant-based, utoliko je važno u tom procesu pravilno kombinirati namirnice kako bi se zadovoljio ukupni dnevni unos svih potrebnih nutrijenata”, zaključuje nutricionistica Barišić.
Sadržaj nastao u suradnji s brendom Planet of Plants.