Iznenađujuće dobri podaci: Hrvatska ima umjerenu potrošnju plastike i relativno dobro upravlja otpadom

Međunarodni dan prekoračenja plastike, poznatiji kao Plastic Overshoot Day označava dan u kojem se u svijetu proizvelo više plastike no što se može zbrinuti. Globalno smo taj prag prešli 28. srpnja, no postoji i određeni datum za svaku zemlju zasebno. Hrvatsku pak očekuje 11. listopada.

Godišnje po stanovniku proizvedemo 24,7 kg plastičnog otpada, što je ipak manje od prosjeka, a indeks loše gospodarenog otpada nam je nizak, govore podaci ovogodišnjeg izvještaja neprofitne organizacije Environmental Action (EA). Zahvaljujući tome, ubrajamo se u kategoriju zemalja ‘spasitelja otpada’.

Imamo umjerenu potrošnju plastike i relativno dobro upravljamo otpadom te sveukupno pozitivno utječemo na globalnu krizu otpada. Uz nas su tu još i Kostarika, Estonija, Mađarska, Latvija, Litva, Novi Zeland, Slovačka i Švedska.

U nastavku smo istražili kakvo je stanje u drugim zemljama te što možemo učiniti kako bismo riješili gorući problem plastičnog otpada.

Najviše zemalja pripada tipu ‘otpadnih spužvi’

Uz kategoriju ‘spasitelja otpada’ ustanovljeno je još devet tipova zemalja, a pri čemu su se gledali parametri kao što su količina plastike koju stanovništvo proizvodi i koristi, koliko se dobro upravlja plastičnim otpadom te koliko ga zemlja uvozi ili izvozi.

Statistički gledano, najviše zemalja, 25 posto njih, pripada kategoriji ‘otpadnih spužvi’. Njih karakterizira niska do umjerena potrošnja plastike, ali visoka razina plastičnog onečišćenja.

Ove zemlje ulažu napore u rješavanje globalne krize otpada uvozeći otpad iz drugih zemalja, ali nedovoljno dobro upravljaju i njime i vlastitim otpadom. To su, primjerice, Afganistan, Bugarska, Grčka, Indija, Pakistan, Rusija, Turska, Meksiko, Rumunjska i još brojne druge.

Najgora je kategorija ‘toksičnih izvoznika’

Najmanje je pak onih koji pripadaju kategoriji ‘selektivni izvoznici’, tek njih dva posto, a tu su Bahrein, Japan, Mauricijus i mala otočna država Dominika.

Ove zemlje imaju nisku ili srednju potrošnju plastike, dio izvoze u inozemstvo, a ostatak zbrinjavaju lokalno, uz prosječnu do dobru praksu gospodarenja otpadom.

Gledajući utjecaj na okoliš, najgora je kategorija ‘toksičnih izvoznika’ u koju se, između ostalih, ubrajaju i Ujedinjeni Arapski Emirati, Tajland, Saudijska Arabija i Bjelorusija.

Karakterizira ih velika potrošnja plastike te loše upravljanje velikom količinom plastičnog otpada. Značajni su sudionici u globalnoj trgovini otpadom te česti izvoznici toksičnih tvari na mjesta koja nemaju odgovarajuću infrastrukturu za gospodarenje.

Tek devet posto plastike se reciklira

Problem plastičnog otpada tako je zastupljen u cijelom svijetu, a predviđa se da će do kraja ove godine biti stvoreno 158.943.925 tona plastičnog otpada diljem svijeta, od čega će 43 posto biti nepravilno zbrinuto.

Poražavajući podatak je i to da se tek devet posto ukupnog globalnog plastičnog otpada pravilno reciklira, dok 22 posto završi na nekontroliranim odlagalištima što često obuhvaća mora, oceane i šume.

Kako bi Hrvatska ublažila onečišćenje plastikom, EA ističe da je primarni način smanjenje količine plastike koju stanovništvo koristi, a kao sekundarni savjet ističe važnost uvođenja kružnog gospodarenja otpadom koji se temelji na ponovnoj uporabi i prenamjeni.

Potrebno je slijediti dobre primjere iz prakse

Ujedno je potrebno pratiti međunarodne, europske i nacionalne regulative, kao i dobre primjere iz prakse, a jedan od njih je i EU Direktiva o smanjenju utjecaja određenih plastičnih proizvoda na okoliš.

Tako, primjerice, sve plastične boce i slični plastični spremnici za napitke do 2024. moraju imati pričvršćene, neodvojive čepove i poklopce. Ovu inicijativu prije zadanog roka podržala je i Fortenova grupa koja ju provodi u svojim kompanijama Grupe Pića.

Nakon Jamnice i Jane, spojene čepove sada imaju i PET pakiranja Sarajevskog kiseljaka, Sensationa i Sky Cole. Zahvaljujući tome, procjenjuje se da će u narednih godinu dana oko 300 tona plastičnih čepova završiti na recikliranju umjesto u okolišu.

Nadalje, Jamnica je uvela i PET boce smanjene težine za gotovo sve brendove, dok su Jana boce volumena 0,5 l i 0,33 l napravljene od 100 posto recikliranog PET-a koji je jedan od temelja kružnog modela gospodarstva.

ESG ciljevi sve su važniji za uspješno poslovanje

S obzirom na to da poslovanje Fortenova grupe obuhvaća različite industrije, od maloprodaje i veleprodaje, pa do poljoprivrede i proizvodnje hrane, osim cilja smanjenja plastičnog otpada, kompanija je u svoj strateški okvir za upravljanje održivošću uključila i druge ESG teme.

Okolišne teme obuhvaćaju, primjerice, smanjenje stakleničkih plinova, upravljanje resursima i otpadom, održive proizvode i pozitivan utjecaj na zdravlje potrošača te održivu poljoprivredu, s naglaskom na održivom upravljanju vodom i zdravlju tla.

Ključne društvene teme su pak poboljšanje životnog standarda i raznolikost, ravnopravnost i uključivost, dok je najvažnija tema u području upravljanja usmjerena na ugrađivanje održivosti kao relevantnog kriterija u donošenje odluka.

Tijekom 2022. godine Fortenova grupa je u okviru svake od tih tema pokrenula i interne radne grupe s ciljem definiranja mjerljivih inicijativa za razdoblje od 2030. do 2050.

Sadržaj nastao u suradnji s HGK u sklopu konferencije ‘Podržimo održivo’.