Znanstvenici tvrde da su pronašli način kako plastični otpad pretvoriti u aromu vanilije

Znanstvenici su pronašli posve inovativan pristup u borbi protiv globalne krize s plastičnim otpadom i malo “zasladili” proces. Kako bi se udovoljilo sve većim zahtjevima tržišta za okusom vanilije, primarne komponente ekstrakta zrna vanilije, i kako bi se smanjila količina plastičnog otpada, znanstvenici su počeli pretvarati plastiku u aromu vanilije koristeći bakterije dobivene genetskim inženjeringom, kaže nova studija objavljena u časopisu Green Chemistry.

Ova studija pokazuje da su po prvi put znanstvenici koji se bave plastičnim otpadom stvorili vrijedan kemijski spoj, izvještava Guardian. “Ovo je prvi primjer korištenja biološkog sustava za preradu plastičnog otpada za stvaranje vrijedne industrijske kemikalije, a to ima uzbudljive implikacije na kružno gospodarstvo”, kaže autorica studije Joanna Sadler, biokemičarka sa Sveučilišta u Edinburghu.

Potražnja za vanilijom se povećava

Kao začin, vanilija ima tržišnu vrijednost za koju se predviđa da će doseći 724,5 milijuna dolara do 2025. godine jer se potražnja brzo povećava, piše Independent. Vanilija ima slatkastu aromu i snažan okus. Obično se destilira iz zrna vanilije, ali se može napraviti i sintetički. Osamdeset i pet posto svjetske vanilije sintetizira se iz fosilnih goriva u dva koraka. Vanilija se proizvodi umjetno kako bi se udovoljilo zahtjevima koja zaliha zrna vanilije ne može pokriti, piše Live Science.

Trenutno plastika za jednokratnu upotrebu nakon upotrebe izgubi 95 posto vrijednosti, što na globalnim tržištima svake godine uzrokuje gubitak od 110 milijardi dolara, piše USA Today. Na svaki milijun plastičnih boca, prodanih svake minute globalno, samo se 14 posto reciklira, piše Guardian.

Znanstvenici su vaniliju dobivali i iz kiseline

Prethodne studije otkrile su da enzimi mogu razgraditi plastične boce načinjene od polietilen tereftalata, PET, u tereftalnu kiselinu, TA. Nadovezujući se na ovo otkriće, znanstvenici su iskoristili modificiranu verziju bakterije E.coli za pretvaranje kiseline u vaniliju. Kako su oba kemijska spoja slična, mikroorganizmi su mogli lako transformirati kiselinu u vaniliju.

Bakterije trebaju napraviti samo nekoliko promjena u broju atoma vodika i kisika povezanih s prstenom ugljične kiseline, piše Live Science. Buduće studije će istraživati kako bi se bakterije mogle iskoristiti da se poveća količina TA pretvorene u vaniliju i uveća postupak tako da se istovremeno mogu obraditi veće količine plastike.