FOTO: Sandro Lendler

Telegram partner

Luda priča iz Hrvatske: Harvardu su radili platformu, a sada održavaju cijelu gaming platformu za Call of Duty

Za uspjeh Ars Future krivi su jedan ujak i jedan stric, upornost i mantra "Do good work with good people"

Telegram partner

Luda priča iz Hrvatske: Harvardu su radili platformu, a sada održavaju cijelu gaming platformu za Call of Duty

Za uspjeh Ars Future krivi su jedan ujak i jedan stric, upornost i mantra "Do good work with good people"

FOTO: Sandro Lendler

Ovu priču donosi Openspace.hr, nezaobilazno mjesto za sve koji razmišljaju o promjeni profesije, novom poslu, poslovnom usavršavanju ili traže poslovnu inspiraciju

“Kao svi klinci kroz osnovnu sam se bavio raznim sportovima. No, često sam odlazio stricu u goste. Nije bio informatičar, radio je u HŽ-u, ali su ga kompjuteri zanimali. Kako bi kojeg kupio, tako bi ga slagao iz temelja. Doslovno nije znao engleski, naučio ga je na kompjuterima. I tako bi u tom slaganju i preslagivanju on nešto pokvario, pa opet kretao iz nule, a ja sam uvijek bio tu negdje. No, onda sam u sedmom osnovne dobio prvi kompjuter i odustao od sporta. Zaokupiralo me programiranje i već krajem osnovne i kroz cijelu srednju radio sam razne stranice. Jedna od prvih javno dostupnih bila je Star Trek stranica koju sam napravio u ljeto između osnovne i srednje škole. To je bila baza brodova iz Zvjezdanih staza. Imao sam animacije i mali counter koji mi je pokazao da je stranicu posjetilo 350 ljudi “, priča nam Ivan Božić, direktor i suosnivač Ars Future, a njegov kolega Nikola Jakić se nadovezuje šalom:

“Ni ja nisam bio onaj klasični stereotip štrebera. Zapravo, nitko od nas nema nikakve sličnosti s likovima iz Teorije velikog praska. I ja sam se kao klinac bavio sportom, točnije rukometom. Općenito sam s ekipom išao i na košarku i na nogomet, ali sam često bio za kompjuterom. Prvi put sam kompjuter vidio s nekih pet, šest godina. Bio sam u posjeti kod ujaka i to je bilo to. Ujak je bio profesor na faksu i računalo je koristio uglavnom za pisanje radova. Odmah sam znao da ću se baviti s tim, i onda sam bio jako dosadan sve dok mi ga roditelji tamo negdje u trećem osnovne nisu kupili.”

Snaga osobnog entuzijazma

Kako je informatika devedesetih bila još u povojima, kažu da su većinom sve sami naučili. Bilo je nešto podrške profesora informatike kroz osnovnu i srednju školu, no sve se svodilo na osobni entuzijazam. “To je takva struka, sve ti je na dodir, na dva klika, kad nešto napraviš odmah je tu. Tako te vuče da ideš dalje i istražuješ”, govori Nikola, a Ivan dodaje: “Kratak je feedback loop, ne znam je li takav u bilo kojoj drugoj industriji. Doslovno, sada u 15 minuta možeš napraviti nešto i vidjeti kako to izgleda, kako se ponaša.”

Na to su se složili kako pripadaju generaciji koja je svjedočila razvoju kompjutera. Dok su bili klinci rijetko koja kuća je imala računalo, a onda se to počelo širiti nakon čega su stigli laptopi, pametni telefoni… i tako su se širile njihove sfere zanimanja. “Prvu stranicu koju sam radio nisam imao gdje hostati, nije bilo servera i sve je bilo preskupo. Sada sve možeš u tri minute kroz par alata podići na servere koji su prejeftini”, govori Ivan dodajući kako je cijela generacija imala zadovoljstvo iskusiti cijeli taj tehnološki razvoj.

Obojica su išli u matematičku gimnaziju u Splitu, no Ivan je već u srednjoj imao klijente i ušao u taj neki profesionalniji svijet. U to ga je vrijeme zanimao dizajn, ali i programiranje.

Umjesto na predavanje otišao na kavu

“Praktički sam samostalno obavljao sav dio posla i dizajn i development, dakle i taj neki frontend i backend, dakle cijeli paket usluga”, prisjeća se Ivan dodajući da je Nikolu upoznao na prvi dan faksa. “S jednim susjedom iz Kaštela s kojim sam išao u gimnaziju umjesto na predavanja otišao sam na kavu i tu sam upoznao Nikolu”, govori dodajući u šali kako je on jedan od onih koji su odustali od faksa. Naime, kroz te godine studiranja poslovi su se nizali jedan za drugim.

“Iako su to bili studentski poslovi, praktički sam radio full-time. Neke sam projekte radio i s Nikolom, poslove smo dobivali na preporuke i često smo razgovarali kako bismo mogli nešto zajedno pokrenuti”, govori, a Nikola dodaje:

“Jedna od prvih stvari koje smo radili bio je studentski.hr, no bilo je projekata koje Ivan nije nikako mogao sam odraditi i onda smo u vrijeme kad sam ja taman završavao faks odlučili pokrenuti svoj biznis. Tako smo 2013. osnovali firmu i radili od doma. Uglavnom smo bili kod mene. Prvih iks godina radilo se po cijele dane, kako je posao zahtijevao. Imali smo par klijenata iz Hrvatske i onda smo se preko preporuka okrenuli vanjskom tržištu. I već godinu dana nakon pokretanja Ars Future pridružili su nam se Tomo i Luka, oni su Ivanova generacija s faksa. S nama su praktički od samih početaka i prije dvije godine službeno su postali dio menadžmenta firme.”

Njih su dvojica oličenje naše firme u svakom smislu, govori Ivan. “Prvo su bili zaposlenici, pa voditelji timova, pa su preuzimanjem sve više uloga došli do tih pozicija. Oni su oličenje kulture naše firme. Kad kažem kultura firme onda mislim na jedan cijeli sklop stvari, od odnosa prema klijentima, odnosno projektu, do odnosa sa zaposlenicima. Važan nam je odnos prema klijentima jer s mnogima sada radimo već pet, šest godina. Relationship nam je izuzetno važan”, dodaje Božić.

Nikola Jakić, suosnivač Ars Future Sandro Lendler

U početku je sve više bilo preživljavanje nego življenje

Prekretnica u poslovanju bila je spajanje s Major League Gaming, profesionalnom ligom računalnih igara. “To nam je bio prvi ozbiljniji projekt. Taman kad smo počeli raditi s njima počeo ih je preuzimati Activision Blizzard te od tada radimo s njima. I taj je projekt također oličenje svega što radimo, tog relationshipa prema klijentima i projektima koje njegujemo”, govori Ivan dodajući kako nije sve išlo kao u holivudskom filmu, bilo je uspona i padova.

U samim počecima radili su mobilne aplikacije, dizajn i web. Dizajn im je bio as u rukavu, dobar način da privuku klijente. Pazilo se na sve, ponajviše na korisničko iskustvo i dizajn aplikacije, pa su masu projekata dobivali jer su imali cijeli paket. “Tada je sve bilo više preživljavanje nego življenje. Samo par mjeseci prije nego što ćemo početi raditi s Major League Gamingom imali smo klijenta od kojeg smo čekali isplatu za masu projekata. Nije su to bile neke basnoslovne cifre, ali su nama značile jako puno. Nikola je morao dignuti plaću i vratiti plaću na račun”, kaže Ivan, a Nikola dodaje: “Tada nas je u firmi bilo šestero. Situacija je bila ozbiljna. To više nije bilo ono klasično freelanceanje, trebalo je isplatiti šest plaća. No, sve je to dio rasta firme, to je normalno u početku. Znali smo što želimo, imali smo viziju kako želimo da firma izgleda i bacili smo se u to.”

U trećoj godini firme, s tim prvim većim projektom sve se stabiliziralo. Trenutno ih je u firmi 40, imaju klijente s kojima rade još tamo od 2015. godine. Često se dogodi, kaže Nikola, da se vežu za neke projekte.

Predanost projektu često ih povuče još više unutra

“Klijent s kojim radimo već pet godina, Elemental Machines iz Bostona, meni je posebno drag. Oni su biotech kompanija koja radi custom-made uređaje sa senzorima koji se mogu koristiti za mjerenje svjetlosti, vlage i temperature, a najčešće se koriste u laboratorijima farmaceutskih kompanija kojima je jako važno da su uvjeti okoliša stabilni i kvalitetni. S njima smo dosta stvari radili. Oni su u početku naše suradnje imali svoj mali engineering tim, a onda smo im se mi priključili. Zajedno smo rasli, u početku je u projekt bilo uključeno nekoliko ljudi s naše i nekoliko s njihove strane. Radili smo na cijelom njihovom webu i backendu za web, ali smo radili i na mobilnim aplikacijama te na komunikaciji bluetoothom s njihovim senzorskim uređajima”, priča Nikola.

Ono što je kod tog projekta s tehničke strane zanimljivo, kaže, je to što ima jako puno senzorskih podataka. “Danas se obrađuje oko 100 milijuna podataka dnevno koji se stalno šalju i koje treba brzo obraditi i sistematizirati. No, najvažniji je alert koji se pokreće kada vrijednosti odskaču te se onda ta informacija šalje SMS-om, notifikacijom ili pozivom onome kome je ona najpotrebnija”, pojašnjava.

Šaraju po industrijama, od farmacije do prava

No, kroz posao se stvorio snažan relationship. “S tim smo se ljudima već jako dobro upoznali, ali i povezali”, kaže napominjući kako im je upravo odnos s klijentom polazišna točka koja se bilda cijelo vrijeme. “Sjajna je situacija što nismo vezani uz specifičnu industriju ili nišu. Nikola sada zna masu stvari o senzorima i laboratorijima, dok sam ja s druge strane radio AI power legal intelligence, projekt u području prava u kojem se pomoću umjetne inteligencije ubrzavaju pravni procesi poput sklapanja i potpisivanja ugovora. Klijent je također iz SAD-a i njihovo je pravo specifično. Skoro tri godine smo razvijali softver za njih i puno sam naučio kako funkcioniraju stvari u pravnom svijetu poput klauzula i sitnih slova”, uz smijeh govori Ivan te onda ozbiljno dodaje kako ih priroda posla povuče da se duboko involviraju u sve što rade.

Nizali su se tako projekt za projektom, skupljali su znanja o raznim tehnologijama i raznim industrijama, otkrivali kako funkcioniraju različiti procesi te im je to najvažnija stavka u svakom projektu. Nepune tri godine radili su i sa Sveučilištem Harvard, za njih su radili custom relationship management (CRM), platformu pomoću koje administratori mogu pratiti aktivnosti studenata. Trenutno imaju desetak aktivnih projekata koje rade s američkim klijentima i kažu da im, iako se stalno šire, već sada nedostaje još barem deset ljudi.

Zapravo, dodaju, pandemija ih nije pokosila nego samo malo usporila njihov rast. Prošle su godine proglašeni i top poslodavcem, a kada su dosegnuli broj od 30 zaposlenih oformili su i službu za ljudske resurse. Točnije, voditeljica ljudskih resursa bila je 30. zaposlenica Ars Future. “Htjeli smo posložiti stvari oko interne kulture, htjeli smo raditi na procesima koje imamo i za koje znamo da funkcioniraju”, govori Ivan dodajući kako se kultura njihove tvrtke može sažeti u jednu rečenicu. “Do good work with good people. Tu izreku imamo i u našim internim vrijednostima. Sve se svodi da radiš dobar posao s ljudima s kojima ti je gušt raditi”, kaže.

Ivan Božić, suosnivač Ars Future Sandro Lendler

Proizvod na prvom mjestu

Njihova najveća vrijednost, i kako se popularno voli reći, ključ uspjeha je ne samo odnos prema klijentu, nego odnos prema proizvodu. “Kod nas vrijedi ona da mi ne radimo za klijenta, mi radimo za njegov proizvod. Tu smo jako transparentni. Kad nam klijent dođe i kaže što mu treba, ne idemo linijom manjeg otpora i ne kažemo ‘Ok, mi ćemo to napraviti’. Uvijek ćemo sugerirati bolju opciju ako ona postoji. Ideja nam je uvijek pronaći najbolje rješenje za njihov proizvod. Nastojimo uskladiti njihove želje i onda ih transferirati u konačan proizvod”, ističe Ivan te napominje da zbog tog pristupa s većinom klijenata rade već godinama.

Surađujući s Major League Gamingom ušli su u svijet gaming industrije. S njima su radili na GameBattles platformi za organizaciju online liga i turnira. No nakon što ih je kupio Activision Blizzard, s vremenom su počeli raditi za lige koje vodi ova velika gaming kompanija, a to su Call of Duty i Overwatch liga. “Zadnjih par godina radimo na tome da im postanemo službeni vendor, odnosno dobavljač za Activision Blizzard Esports, kompaniju koja se bavi svime što je vezano za njihovu e-sport diviziju. Za deset godina će e-sport biti jak kao NFL i NBA lige koje se temelje na fizičkim sportovima”, priča Ivan te nastavlja:

“Activision Blizzard je za svoje igre poput Call of Duty i Overwatch osnovao lige u kojima se natječu službeni profesionalni timovi. Te su lige strašno popularne. Bili smo na jednom Overwatch turniru gdje u samoj dvorani ligu prati po nekoliko tisuća ljudi, dok ih online prati po nekoliko milijuna gledatelja. Obje te njihove lige imaju svoj web i aplikacije, hrpu servisa koji obrađuju informacije iz tih igara i šalju ih na treće platforme. To je za Activision Blizzard radio jedan vanjski tim, a mi bismo početkom iduće godine trebali preuzeti taj dio posla”, otkriva nam Ivan.

Radili su četiri eventa za Call of Duty ligu

“S njima smo do sada radili jako puno stvari. Baš smo nedavno jedan manji dio te Call of Duty lige dizajnirali i programirali s njima i to je bilo jako popularno. Dobili su masu nagrada za to, Call of Duty liga proglašena je za najbolju e-sports ligu ove godine. Taj cijeli launch bio je popraćen nizom evenata, a mi smo radili na četiri eventa”, govori Nikola.

Prvi event za Call of Duty ligu događao se oko 21 sat po našem vremenu. Sve je bilo spremno, a u uredima Ars Future u zagrebačkoj Savskoj ulici okupilo se desetak ljudi koji su radili na tom eventu. “Malo je bila nervoze, to je zapravo bio ključni moment u kojem će se pokazati radi li sve. I sve je prošlo u savršenom redu. Nije bilo bugova na aplikaciji, to smo sve ispeglali prije launcha. Najteži dio tog posla je održavanje servera, za što smo mi bili zaduženi. Sve je bilo hostano u našem cloudu”, pojašnjava Nikola.

Da bi sve prošlo kao po špagi, odradili su stres testove. “Oni su nam dali okvirne brojke, a mi smo napravili proces koji će pratiti opterećenost servera te uključivati nove servere kako bi se sve moglo izbalansirati. Složili smo sve tako da ta platforma raste od četiri servera do 50 ako zatreba”, priča Ivan te dodaje da su sve cijelo vrijeme pratili live s klijentima te s njima na kraju i nazdravili kada je sve prošlo kako treba.

Sve je isprogramirano, pa i to da Doris pjeva u četiri ujutro

I upravo je taj relationship prema proizvodu i klijentima Ars Futuri donio još jedan mega projekt. Sada se pripremaju za taj veći korak preuzimanja Activision Blizzard e-sports liga za Call of Duty i Overwatch te okupljaju nove snage u svom timu.

No ne zaboravljaju u Ars Futuri ni na odnos prema zaposlenicima. Uz cijeli paket benefita i dodataka na plaće, tu se i dobro tulumari. U konferencijskoj sali čuva se uokvirena rukom pisana poruka koju su od susjeda dobili nakon jednog malo žešćeg tuluma. “Mami svojoj na uho pjevaj iz svega glasa u četiri ujutro Željo moja, tugo moja”. Od tada im na svakom timskom tulumu u četiri ujutro stiže notifikacija – Pali Doris.


Producirano u radionici TG Studija, Telegramove in-house agencije za nativni marketing, u suradnji s Ars Futurom i prema najvišim uredničkim standardima Telegram Media Grupe.

Bespoštedno novinarstvo koje gura društvo naprijed.

Za neograničeno čitanje Telegrama i podršku istraživačkim serijalima, odaberite jedan od paketa.

Pretplatite se
Već imam pretplatu