Kripto prijevare činile su više od 40 posto svih prijavljenih zločina u Engleskoj i Walesu prošle godine, a u prošloj su godini američke ulagače koštale gotovo četiri milijarde dolara.

Ni Hrvatska očigledno nije imuna na takvu vrstu digitalne krađe. Iako nisu poznate točne brojke koje pokazuju za koliko su naši građani oštećeni u kripto prijevarama, dokaz da se to svakodnevno događa je upozorenje koje je poslala Hrvatska udruga banaka.

Naime, zabilježili su povećan broj poziva prema klijentima banaka u vezi ulaganja u kriptovalute s velikim povratom. Riječ je, naravno, o kartičnim prijevarama, a budući da se to i kod nas događa sve češće, razgovarali smo o toj temi s ekonomisticom Anitom Tadić koja radi kao viša stručna suradnica za kartičnu sigurnost u Erste banci.

Klijenti se jave kad je prekasno

Anita nam kaže da su u banci u kojoj ona radi zasad primili manji broj pritužbi.

“Svjesni smo da se jedan dio klijenata u slučaju prijevara ne javi banci. Stoga kontinuirano radimo na edukaciji naših klijenata s ciljem prevencije kartičnih prijevara te prilagođenim sadržajima pokušavamo klijente upozoriti na moguće posljedice koje proizlaze u slučaju nasjedanja na moguće prijevarne aktivnosti kojima smo svi izloženi”, ističe.

Dodaje da se u radu na tjednoj razini susreće s upitima klijenata koji sumnjaju da su se susreli s prijevarama. Nažalost, prečesto se događa da im se klijenti jave kada je prekasno.

“Pokušavamo ih upozoriti te im, prije samog provođenja transakcije, skrenuti pažnju na činjenice i rizike povezane s transakcijama učinjenima u prividno sigurnom okruženju. Ako su oni samostalno transakciju inicirali i potvrdili te je došlo do terećenja njihova računa, banka nažalost nema osnove za pokretanje reklamacijskog postupka”, govori.

Uvod u kripto prijevaru

Najčešće se klijenti, nastavlja Anita, razočaraju kada shvate da neće dobiti obećane iznose povrata na svoje uloge i onda se obraćaju banci sa zahtjevima za povratom.

“Prijevare najčešće izgledaju tako da klijenti zaprime poziv u kojem ih nepoznati pozivatelji obavještavaju o jedinstvenoj prilici za ulaganje u kriptovalute s velikim povratom za vrlo mali ulog”, govori.

Nakon toga prevarant često najavljuje potencijalnoj žrtvi da će joj dostaviti elektroničku poštu s poveznicom na kojoj su instrukcije za instalaciju aplikacije, a u kojoj je potrebno unijeti svoje korisničke podatke, kopiju osobne iskaznice, IBAN i pristupne podatke s tokena te kartične podatke.

“Vrlo često pozivatelj traži od potencijalne žrtve i uplatu dodatnog iznosa uz obećanje da će nakon toga dobiti isplatu većeg iznosa novca. Nažalost, ovo nije uvod u pametno ulaganje, već je najčešće početak sofisticirane investicijske prijevare”, kaže naša sugovornica.

KAKO SE ZAŠTITITI OD KARTIČNIH PRIJEVARA PROVJERI NA SPECIJALU ‘SIGURNOST KARTIČNOG PLAĆANJA’.

Oprezno sa sumnjivim pozivima i e-mailovima

U Erste banci klijente kontinuirano upozoravaju da ne odaju nepoznatim osobama svoje korisničke podatke, a u slučaju da su već zaprimili sumnjivi e-mail, da ne otvaraju poveznice ili privitke te da ih odmah izbrišu iz svojih pretinaca.

“Odavanjem financijskih, osobnih ili pristupnih podataka trećim osobama, klijenti se izlažu riziku pa u tom slučaju i omogućavaju nepoznatim osobama da neovlašteno pristupe njihovom internetskom i mobilnom bankarstvu te im nanesu financijsku štetu”, kaže stručnjakinja za kartičnu sigurnost.

Prvi znak uzbune kod kibernetičkih prijevara, odnosno lažnih oglasa i ponuda za kripto ulaganja jest kad osoba zaprimi e-mail ili poziv od nepoznatog kontakta. Iako to ne mora uvijek rezultirati nečim alarmantnim, pozivu treba pristupiti s dozom opreza.

“Ako im netko obećava jedinstvenu priliku za ulaganje u kriptovalute s velikim povratom za vrlo mali ulog, neka razmisle i ne započinju s ulaganjem ukoliko im ponuda zvuči sumnjivo”, govori.

Edukacija je jedan od koraka prevencije prijevara

Budući da se većina internetskih prijevara općenito, pokazuje studija IBM-a, dogodi zbog ljudske pogreške i nedovoljne informiranosti, zanimalo nas je provode li u Erste banci edukaciju zaposlenika i klijenata u vezi kartičnih prijevara, ali i općenito internetskih smicalica.

Anita nam odgovora da je to must have u njihovoj banci, a najveći naglasak u edukaciji stavljaju na ono na što treba obratiti pažnju prilikom kupovine na internetu.

“Svakako klijentima sugeriramo da ne otkivaju svoje financijske i osobne podatke ili kodove koje generira token trećim osobama jer u tom slučaju omogućavaju nepoznatim osobama neovlašteni pristup njihovom internetskom i mobilnom bankarstvu te nanošenje financijske štete”, kaže.

“Klijenti moraju biti svjesni činjenice da, upuštanjem u kupoprodaju kriptoimovine, nemaju jednaku razinu pravne zaštite kao u slučaju kupoprodaje službenih valuta ili pri korištenju reguliranih financijskih, odnosno platnih instrumenata”, naglašava naša sugovornica. Dodaje da je inače kriptoimovina djelomično regulirana hrvatskim i europskim pravnim propisima i to u dijelu sprječavanja pranja novca te financiranja terorizma.

Unaprjeđenje sustava za nadzor transakcija

Za kraj je istaknula da se klijenti njihove banke ne trebaju bojati ako slijede sigurnosne upute i protokole.

Također, banka kontinuirano radi na unaprjeđenju sustava za nadzor transakcija i uvodi razna sigurnosna pravila upravo da bi se prevenirale moguće neželjene situacije.

“Vezano za samu sigurnost korištenja platnih kartica, Erste banka svakodnevno nadzire i kontrolira svaki segment kartičnog poslovanja što podrazumijeva sigurnost poslovanja platnim karticama te sigurnost poslovanja bankomatske mreže”, poručuje.

Sadržaj nastao u suradnji s Erste bankom.