Njihov sektor zapošljava 40.000 ljudi u Hrvatskoj. Studenti Petar, Ema i Natalija već su traženi na tržištu

“Većinu nas već čeka posao, samo se čeka da diplomiramo. Neki studenti su već i zaposleni unatoč tome što još nisu diplomirali, posebno na višim godinama, a imam i prijatelja koji je odlučio završiti samo preddiplomski studij jer je pronašao dobar posao”, objašnjava Petar Kozina (23), student druge godine diplomskog studija informatike, smjera Organizacija poslovnih sustava na Fakultetu organizacije i informatike u Varaždinu. Petar se nada da će nakon prakse koja ga čeka u jednoj ICT tvrtki dobiti priliku tamo ostati i raditi.

Njegova bivša kolegica s fakulteta, Natalija Jurčić (26), diplomirala je Informacijsko i programsko inženjerstvo te je baš na taj način dobila posao u istoj tvrtki, gdje trenutno radi kao savjetnik za SAP logistiku. U razgovoru nam se pridružuje i njihova kolegica Ema Baršić (22), koja je trenutno na trećoj godini preddiplomskog studija Ekonomike poduzetništva na FOI-ju. I nju čeka praksa u istoj tvrtki.

Tako otprilike izgleda prosječni ulazak na tržište rada studenata unutar jednog od najbrže rastućih sektora, tzv. ICT-ja (Information and Communications Technology). Samo u Hrvatskoj ovaj sektor, po nekim procjenama, raste brže od ukupnog gospodarstva, a zapošljava više od 40.000 ljudi. Prognoze za svijet jednako su optimistične.

IT u Hrvatskoj uprihodi 27 milijardi kuna

Prema podacima Svjetskog ekonomskog foruma, do 2025. godine u globalnoj poslovnoj industriji otvoriti će se 97 milijuna novih poslova, a više od trećine bit će vezano za IT. U Hrvatskoj će se u tom periodu otvoriti 127.000 novih poslova u IT sektoru. Prema podacima Hrvatske gospodarske komore, u 2019. godini ukupni prihod hrvatske IT industrije dosegao čak 27 milijardi kuna, uz godišnji rast od 12,4 posto.

Zbog toga se domaći IT sektor često naziva i perjanicom hrvatskog gospodarstva. No IT ne treba u potpunosti poistovjećivati s ranije spomenutim ICT-jem, iako se on može promatrati kao prošireni sinonim za IT. Naime, ICT je više usmjeren ka obrazovanju i pomoći pri rukovođenju digitalnim informacijama, a IT se odnosi na cijelu industriju koja koristi računala, umrežavanje, softver i drugu opremu za upravljanje informacijama.

Te razlike odlično oslikava i Natalijin primjer. Njezina službena titula je savjetnik za SAP logistiku. U prijevodu to znači da je ona most između krajnjeg klijenta, kojemu treba informacijsko-organizacijsko rješenje u poslovanju, te kolega programera koji će takvo rješenje na njezin prijedlog u konačnici i kreirati. Petar, Ema i Natalija govore da se često pogrešno vjeruje da je FOI sinonim za programiranje, dok njihov fakultet ustvari nudi široku lepezu znanja i vještina iz šireg informacijskog sektora.

“Kad završiš FOI, vrlo se brzo možeš naći u nekoj novoj tehnologiji ili području. Jer sve si to pomalo već zagrebao tijekom studija. IT je jako širok pojam, ne odnosi se samo programiranje ili umjetnu inteligenciju. Puno je više, a FOI ti pruža uvid u sve to pomalo, tako da se kasnije možeš opredijeliti za točno ono što želiš”, govori Natalija.

S fakulteta na posao

“Diplomirala sam prošle akademske godine u devetom mjesecu. U zimskom semestru smo imali kolegij ERP sustavi, na kojem su gostovali Marko i Mihael iz tvrtke KING ICT. Predstavili su nam ERP SIM radionicu, koja se meni poprilično svidjela. Nakon te radionice, imali smo kratke intervjue s njima na kojima smo im imali priliku dati feedback. Zatim sam im poslala svoj CV, a oni su me pozvali da dođem raditi praksu. Po završetku jednomjesečne prakse su me pitali želim li i ostati i bez dileme sam prihvatila”, govori Natalija, koja je oduševljena svojim radnim mjestom.

“Zaista, radna atmosfera je super. Nema glupih pitanja, ne očekuju da znaš sve prvi dan nakon što si izašao s faksa. Normalno je da ne znaš sve i u redu je pitati. Osim nas pripravnika, postoje juniori, samostalni konzultanti, seniori i experti. Tvrtka je takva da se i expert druži s pripravnicima. Sve je opušteno i lagano krećemo u radni dan. Imam dva mentora, iz dva različita područja, uz njih, ali i ostale kolege, motivacije za rad ne nedostaje”, govori Natalija.

Savjetnik za SAP logistiku, posao koji radi, samo je jedno od novih zanimanja koja prije pet do deset godina nisu ni postojala. Data analitičari, specijalisti za AI i strojno učenje, inovacijski stručnjaci, analitičari informacijske sigurnosti, specijalisti za digitalnu transformaciju, dizajneri korisničkog iskustva i interakcije između čovjeka i stroja – samo su neki od primjera.

Natalija, Ema i Petar govore kako imaju podršku svojih obitelji u svemu što rade, ali, priznaju, nisu baš sigurni da obitelj u potpunosti razumije čime se bave. Petar govori da je veći problem od toga činjenica da je u Hrvatskoj još uvijek dosta poslodavaca u čijim tvrtkama je poslovnom menadžmentu prioritet zarada, a manje učinkovitost ICT ulaganja. “Ne gledaju toliko da ulože u sustave, norme ili optimizaciju poslovanja nego im je i dalje u primarnom fokusu zarada. A sad, pitanje je koliko dugo na tržištu možete bez da ulažete u ICT”, s pravom se pita Petar.

Što su uopće ERP sustavi?

Petar je trenutno na drugoj godini diplomskog studija informatike, smjer Organizacija poslovnih sustava. Za vrijeme studija je radio sve vrste studentskih poslova, od ugostiteljstva, fizičkog rada u skladištu pa do IT-ja u banci. Stručno ga najviše zanima poslovni dio informatike i informacijskih sustava, poput ERP sustava, poslovne analize, planiranja i modeliranja poslovnih procesa, upravljanja i kontrole kvalitete softverskih proizvoda i sl.

Njegova kolegica Ema je na posljednjoj godini preddiplomskog studija Ekonomike poduzetništva, no još razmišlja hoće li upisivati diplomski studij. Razlog? Nastavak njezinog studijskog programa donijet će joj diplomku iz ekonomije, a Emu je tijekom studija najviše zaintrigirao infromatički dio, točnije ERP sustavi, a dugoročno bi htjela otvoriti i svoju digitalnu agenciju. Tako se Ema zbog svoje svestranosti, ali i prilika koje joj se nude, našla u slatkim mukama.

I nakon što su svi s puno entuzijazma u više navrata spomenuli čuvene ERP sustave, došlo je vrijeme da i nama netko objasni o čemu je riječ. Atmosfera u prostoriji se nakon postavljenog pitanja podiže, a Ema, Natalija i Petar, od želje da dočaraju kako su ERP sustavi sjajni, pomalo si i upadaju u riječ. Petar se uspijeva vratiti na početak pa objašnjava:

“ERP su poslovni informacijski sustavi koji objedinjuju sve poslovne procese nekog poduzeća u jednan informacijski sustav. To poduzeću omogućuje smanjenje troškova, uvid u poslovne procese, rast na tržištu i slično.” Tu se ubacuje Natalija pa na primjeru dodatno pojašnjava:

“Na primijer, imaš XY tvrtku koja nešto proizvodi i prodaje. U ERP sustavu ćeš imati sve od prodaje do materijala, cijeli životni ciklus proizvoda od početka do kraja. No svaki ERP sustav ima module, na primjer modul prodaje, nabave i sl., što znači da jedno poduzeće ne mora imati sve module nego se oni prilagođavaju tvrtki. Tu je uloga IT konzultanata da procijeni što je sve nekoj tvrtki potrebno za uspješno poslovanje.”

Iako su ERP najviše namijenjeni za proizvodne tvrtke, moduli unutar njih pokrivaju i potrebe, primjerice, HR odjela pa se kroz sustav može voditi obračun plaća, evidencija godišnjih odmora i sl. S obzirom na to da se sve vodi u jednom sustavu, poslodavac ima uvid i u cjelokupnu analitiku poslovanja. Petar opet ističe kako u Hrvatskoj još uvijek ima dosta poduzeća koji ne koriste ovakve sustave, no s vremenom će morati preći na njih ili će propasti, smatra.

Radionica ih je oduševila

Iako su najprije na fakultetu učili o ERP sustavima, prava ljubav prema njima zaiskrila je nakon što su Natalija, Ema i Petar imali priliku sudjelovati na SAP ERP radionici koju je organizirala tvrtka KING ICT za studente njihovog fakulteta. “Imali smo odgovornost voditi cijelo poduzeće, od početka do kraja, znači sve. Nabavljati, proizvoditi, stavljati marketing na određene regije. Mi smo radili na području Njemačke. Zatim gledaš kako ide prodaja po regiji i na osnovu toga ulažeš, naručuješ proizvode i slično”, objašnjava Ema.

“Radionica je zapravo bila simulacija, koja je imala tri runde po 20 minuta. Svaka je minuta predstavljala jedan dan, zbog čega je bilo vrlo dinamično. Ja sam bio na u prodaji, kolegica u nabavi, netko u financijama. Ja sam morao gledati kako dižem ili spuštam cijene. Netko tko je u financijama vodi računa o cijenama kod konkurencije i slično”, govori entuzijastično Petar.

“Radionica je bila bomba. Bila je toliko dinamična i stvarno prije nisam imala percepciju da ću toliko naučiti u četiri sata koliko je trajala”, govori oduševljena Ema, a Petar dodaje da mu nikad u životu nisu brže prošla četiri i pol sata.

Za kraj provjeravamo koji su ciljevi za budućnost. Natalija je tek počela u KING ICT-ju pa bi se voljela ondje još neko vrijeme usavršavati. Petar i Ema priželjkuju da i oni dobiju priliku za zaposlenje u tvrtki nakon što početkom sljedeće godine odrade stručne prakse. Ema bi voljela krenuti s ERP sustavima pa kasnije otvoriti digitalnu agenciju, no to su trenutno samo želje, kaže da će još razmisliti i uzeti u obzir to kako će se tržište ponašati.

Sadržaj nastao u suradnji s KING ICT.