Pitanja oko električnih vozila više je nego ikada, no njihov se broj na ulicama već godinama udvostručava

Skupa proizvodnja i skladištenje baterija, visoke nabavne cijene, isplativost, nedovoljno razrađena infrastruktura te nizak domet samo su neki od potencijalnih problema koji se vezuju uz električna vozila.

Unatoč njima, glavni zaključak izvješća Europske agencije za okoliš je da električni automobili ipak imaju prednost nad automobilima na benzinski i dizelski pogon, posebice kada je riječ o klimatskim promjenama i kvaliteti zraka.

Tako se trenutnim planovima o elektrifikaciji prometa u Europskoj uniji, predviđa smanjenje štetnih emisija u prometu od 35 posto do 2050. godine.

Aktivno se radi na e-mobilnosti

Električnih vozila je na cestama svake godine sve više, što potvrđuju i posljednji podaci. Tijekom 2010. godine bilo je registrirano tek njih 600, dok je do 2020. godine taj broj porastao na više od milijun, kada su električni automobili činili oko 11 posto novih registracija.

Najviše njih zabilježeno je u Norveškoj koja se ističe kao vodeća zemlja, a slijede ju Island, Švedska, Danska, Finska i Nizozemska. Na električnoj mobilnosti, uz Europu, aktivno rade i Kina te SAD.

Elektrifikacija prometa je nezaobilazna

No, usporedno s rastom popularnosti električnih vozila, nižu se i brojne polemike o tome koliko su zaista bolja i zdravija alternativa.

Budući da je Europski parlament prošle godine u lipnju podržao zakon kojim se zabranjuje prodaja novih vozila na benzin i dizel od 2035. godine, sve u sklopu cilja postizanja klimatski neutralne EU, nameće se i pitanje jesmo li uopće spremni na potpunu elektrifikaciju prometa.

Kako bismo djelomično odgovorili na to pitanje, istražili smo kakvo je stanje u Hrvatskoj, koji se problemi ističu kao ključni te na koji ih je način moguće riješiti.

U Hrvatskoj velik porast električnih vozila

Od 2017. broj električnih i hibridnih osobnih vozila gotovo se udvostručuje iz godine u godinu. Tako su 2020. godine na našim cestama bila 1.343 električna automobila i 8.080 hibridnih, a prošle je godine zabilježeno 3.054 vozila na električni pogon te 15.981 hibrida, kazuju podaci Centra za vozila Hrvatske.

Prema ukupnoj prodaji i dalje su na prvom mjestu automobili na benzinski pogon, no prema posljednjem izvještaju agencije Promocije Plus, na drugom su mjestu hibridi koje je tijekom 2022. godine odabralo oko 21 posto kupaca.

Novih automobila na plinski pogon prodano je oko četiri posto, dok je, od ukupno prodanih automobila, udio onih potpuno električnih iznosio oko tri posto.

Smanjenje štetnog utjecaja prometa na okoliš

No, cestovni promet i dalje je uzročnik velikih onečišćenja u urbanim sredinama, posebice zbog štetnih tvari poput dušikovih oksida, sitnih čestica, ugljikovog monoksida i prizemnog ozona.

Tako je, prema izvještaju Energetskog instituta Hrvoje Požar, tijekom 2020. godine, emisija ugljikovog dioksida – značajnog uzročnika globalnog zatopljenja i klimatskih promjena, samo u cestovnom prometu iznosila značajnih 38,4 posto.

Stoga se, zbog smanjene direktne emisije plinova, posebice CO2 i sitnih čestica, električna vozila postavljaju kao logično rješenje za smanjenje štetnog utjecaja prometa na okoliš. No, tu nailazimo na pitanje odakle dolazi električna energija za njihovo napajanje.

Napajanje iz obnovljivih izvora energije

Tako, primjerice, mogu zagađivati okoliš neizravno, posebice ako je struja kojom se napajaju proizvedena iz neobnovljivih izvora energije, poput ugljena, nafte ili plina, što i je najčešći slučaj.

Rješenju tog problema pridonijeti može osobni izbor svakog vozača električnog automobila, to jest, odluka da se za napajanje koristi struja iz isključivo obnovljivih izvora energije.

Na primjer, oni koji imaju mogućnost, mogu postaviti solarne elektrane na kuću i instalirati punionicu u garaži. Pravnim osobama pak u tome može pomoći HEP Opskrba putem svog proizvoda ZelEn kojim jamči da je sva električna energija proizvedena iz obnovljivih izvora.

Recikliranje i ponovna upotreba

Druga ključna stvar o kojoj se vode razne rasprave jest ekološka održivost proizvodnje baterija za električna vozila, a koje se izrađuju od litija, bakra, aluminija, kobalta i sličnih rijetkih sirovina. One se moraju iskopavati, a proces rudarenja izvor je velikih količina stakleničkih plinova te potrošnje vode, isto kao i proces rafiniranja prije završne upotrebe materijala. Tu je i pitanje skladištenja iskorištenih litij-ionskih baterija, a čije su stope recikliranja u svijetu vrlo niske. Primjerice, u SAD-u se reciklira tek oko pet posto baterija ovog tipa.

Stručnjaci ističu da istrošene baterije sadrže vrijedne materijale koji se mogu obnoviti. Uz recikliranje, opcija je ponovno iskorištavanje materijala u druge svrhe, no to ujedno zahtijeva i opsežna testiranja.

Znanstvenici s Tehnološkog instituta Massachusetts u svojoj su studiji tako naveli da bi se rabljene automobilske baterije, uz pravilu obradu, mogle nastaviti koristiti desetljećima, kao primjerice pričuvna pohrana solarne energije. Pritom je ključna bolja organizacija životnog ciklusa korištenih materijala, ali i poboljšanje samog sustava reciklaže.

Vodeća prednost je smanjenje buke

Ono što je svakako neisključiva prednost vožnje električnog automobila jest smanjena buka koja je definirana kao sve veći javno zdravstveni problem velikih gradova. Naime, prema podacima istraživanja Europske agencije za okoliš, buka cestovnog prometa utječe na zdravlje i dobrobit milijuna ljudi u Europi.

Tako je 20 posto europskog stanovništva svakodnevno izloženo visokim razinama buke koje mogu uzrokovati poremećaj spavanja i kognitivna oštećenja ili pak imati negativne učinke na kardiovaskularni i metabolički sustav.

Stručnjaci upozoravaju da se glavna prednost električnih automobila krije u tipu zvuka koji proizvodi, a ne u jačini tog zvuka. Naime, proizvođači električnih vozila obvezni su prema EU zakonu osigurati da vozilo pri vožnji od 20 kilometara na sat proizvede minimalno 56 decibela što je jačina zvuka koju proizvede i vozilo s unutarnjim izgaranjem, ali kod električnih alternativa to ne percipiramo kao buku.

Unaprjeđuju se sustavi punjenja

Sljedeće pitanje koje se često pojavljuje kod vlasnika električnih automobila je broj punionica. Tako se, primjerice, put od Osijeka do Dubrovnika čini kao problem jer nitko ne bi volio putovanje produljiti za nekoliko sati samo radi punjenja.

Kako bi se došlo do korisnog rješenja, kontinuirano se radi na poboljšanju infrastrukture te na instaliranju ultra brzih punionica s povećanom snagom priključka, a koji iznosi u prosjeku od 150 do 300 kilovata. Usporedbe radi, priključci u kućanstvima su u prosjeku jačine pet kilovata.

Pomoću njih automobili bi se mogli napuniti kroz 15 do 20 minuta čime bi utrošeno vrijeme bilo jednako onome koje se izdvaja za tenkiranje klasičnog automobila.

Povećanje broja punionica

U cjelokupan razvoj prometne infrastrukture za električna vozila uključena je i tvrtka HEP, koja svojim projektom eMobilnost sustavno radi na elektrifikaciji prometa i razvoju ELEN mreže punionica.

Trenutno se tako diljem Hrvatske nalazi više od 260 javnih ELEN punionica sa zasebnim mjernim mjestom te jednoznačnim praćenjem potrošnje uz zadovoljavanje svih tehničkih standarda. Za sigurno i bezbrižno putovanje, točne lokacije punionica možete istražiti ovdje.

Glavni cilj ovog HEP-ovog projekta je osigurati sigurnu međugradsku i međudržavnu vožnju električnim automobilom na području svih važnijih cestovnih pravaca u zemlji. Elektromobilnost je tako samo jedan od elemenata HEP-ove razvojne strategije u sklopu koje kontinuirano ulaže u obnovljive izvore energije, posebice sunčane elektrane.

Subvencijama kupljeno više od 4 tisuće vozila

Još jedan razlog postojećih polemika je i skuplja cijena električnih vozila u usporedbi s pojedinim tipovima onih klasičnih, zbog čega kupci nerijetko odustaju od njihove kupovine.

Taj se problem pokušava riješiti raznim poticajima, pa tako u Hrvatskoj postoji program sufinanciranja nabave energetski učinkovitijih vozila, a koji provodi Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost. Tako je od 2014. do 2020. godine sufinancirana nabava više od 4.500 energetski učinkovitijih vozila, kako električnih, tako i hibridnih, a za što je Fond izdvojio više od 153 milijuna kuna.

Prošle je godine iznos sredstava još više porastao pa je fizičkim i pravnim osobama na raspolaganju bilo oko 108,3 milijuna kuna. Uz Hrvatsku, u poticanju kupovine električnih vozila raznim subvencijama sudjeluje još dvadesetak zemalja Europske Unije.

Sadržaj nastao u suradnji s tvrtkom HEP.