Rak vrata maternice još uvijek prijeti ženama u Hrvatskoj, a čak 9 od 10 novih slučajeva može se spriječiti jednim potezom

Za samo nekoliko tjedana medije će preplaviti tekstovi o temama vezanim za rak vrata maternice. Sredinom siječnja tradicionalno se obilježava Dan mimoza – Nacionalni dan borbe protiv raka vrata maternice, a odmah potom i Europski tjedan prevencije raka vrata maternice koji se obilježava od 17. do 23. siječnja ove godine. I Europska unija te Svjetska zdravstvena organizacija usklađene su u ciljevima koje je potrebno ostvariti kako bi se ova bolest eliminirala kao javnozdravstveni problem mnogih zemalja. Naime, prema Europskom planu za borbu protiv raka u kojemu je EU definirala nove pristupe prevenciji, liječenju i skrbi ove bolesti, sve zemlje članice EU trebale bi do 2025. nacionalnim preventivnim programima za rak dojke, rak vrata maternice te debelog crijeva obuhvatiti 90 posto ciljane populacije.

Svjetska zdravstvena organizacija izglasala je pak rezoluciju o globalnoj eliminaciji raka vrata maternice, što je prva takva, povijesna inicijativa usmjerena na neki od malignih tumora. Ta je rezolucija postavila pred javnozdravstvene sustave država konkretne ciljeve: do 2030. države bi trebale postići da 90 posto djevojaka u dobi do 15 godina bude cijepljeno protiv HPV-a; 70 posto žena treba sudjelovati u probiru s visokoučinkovitim testom do 35. godine i ponovno do 45. godine života, kao i to da 90 posto žena s dijagnozom raka vrata maternice bude obuhvaćeno pravovremenim liječenjem.

Nažalost, u Hrvatskoj ne postoji organizirani probir za rak vrata maternice, a svake godine upravo od ove bolesti oboli 300-tinjak žena, dok u prosjeku svakog trećeg dana od nje umire jedna žena.

Napuci EU i Svjetske zdravstvene organizacije

“U Hrvatskoj se u posljednjih 50-60 godina na određeni način provodi prevencija raka vrata maternice. Dostupni su ginekološki pregledi, a Papa test se uzima ženama prilikom posjete ginekologu u sklopu sistematskog pregleda ili pregleda zbog nekog drugog povoda. No, rezultati Papa testa, kao ni daljnje praćenje i ishodi ne bilježe se sustavno, a nema ni posebne pozivne baze žena, odnosno registra probira pa takav model probira za rak vrata maternice nazivamo prigodni ili oportunistički. Procjene su da se u Hrvatskoj tako ipak prosječno obuhvati oko 70 posto žena što se smatra dobrim rezultatom. Međutim, učestalost raka vrata maternice u Hrvatskoj je još uvijek previsoka, a godišnje se otkrije oko 300 novih slučajeva. Novi slučajevi raka uglavnom se otkrivaju kod žena koje nisu pet, deset ili više godina bile na ginekološkom pregledu. Nažalost, ova vrsta raka može se razviti i kod mladih žena u fertilnoj dobi”, upozorava doc.dr. Danijela Vrdoljak-Mozetič, specijalistica kliničke citologije na Kliničkom zavodu za patologiju i citologiju KBC-a Rijeka te glavna tajnica Europske federacije citoloških društava.

U 2019. je tako čak trećina novooboljelih žena bila mlađa od 50 godina, a rak vrata maternice je četvrto sijelo raka za žene u dobi od 30 do 39 godina.

“Trenutačni pristup može se značajno unaprijediti poboljšanjem organizacije i strukture probira na nacionalnoj razini. Uvođenjem sustava pozivanja žena prema dobnoj skupini i rasporedu testiranja te povezivanjem svih sudionika putem kvalitetnog informatičkog rješenja rezultiralo bi stvaranjem pouzdanog registra probira. Time bi se omogućilo ciljano pozivanje i motiviranje žena da pristupe probiru, a koje dugo godina nisu bile na pregledu ili se iz bilo kojeg razloga ne odazivaju. Također, svi podaci i rezultati testiranja i praćenja bili bi dostupni analizi u svrhu podizanja kvalitete na svim razinama”, navodi doc.dr. Mozetič.

Trećina oboljelih žena u Hrvatskoj mlađa je od 50 godina

S njome se slaže i doc.prim.dr.sc. Vanja Kaliterna, dr.med. specijalist medicinske mikrobiologije, voditeljica Službe za kliničku mikrobiologiju pri Nastavnom zavodu za javno zdravstvo Splitsko – dalmatinske županije.

“Važnost usvajanja Nacionalnog preventivnog programa otkrivanja raka vrata maternice je u ranom otkrivanju žena koje imaju rizik za razvoj raka vrata maternice. Te žene će se potom moći pratiti i, ako dođe do promjena u stanicama vrata maternice, pravovremeno liječiti u fazi premalignih promjena te tako spriječiti nastanak raka. Time će se smanjiti pojavnost novih slučajeva raka vrata maternice i smrtnost od ove bolesti. Cilj organiziranog programa ranog otkrivanja raka vrata maternice je uključiti u program što više žena u dobi od 25 do 64 godine (organiziranim pozivima)”, navodi ova stručnjakinja te dodaje kako od trenutka zaraze HPV-om do nastanka raka vrata maternice prođe 10 do 15 godina, što je dovoljno vremena da se organiziranim preventivnim probirom pronađu žene koje su pod povećanim rizikom za razvoj lezija kako bi ih mogli pravovremeno liječiti i spriječiti nastanak raka.

Kad je riječ o uvođenju organiziranog probira, uz potrebu utvrđivanja algoritma probira, potrebno je usvojiti i odluku o izboru metode probira. Danas znamo da postoje dvije temeljne metode koje se koriste u probiru za rak vrata maternice. Prva je citološka, odnosno tzv. Papa test koji se u cijelom svijetu primjenjuje još od polovice 20-og stoljeća, nakon čega je u zemljama koje su ga sustavno primjenjivale zabilježeno smanjenje raka vrata maternice čak i do 80 posto. U novije vrijeme sve više se koristi modernizirana, tehnološki napredna varijanta Papa testa koji se naziva tekućinska citologija (engl. liquid based cytology, LBC). Tekućinski Papa test također se temelji na mikroskopskoj analizi stanica, odnosno citologiji, postupak je od uzimanja do analize standardiziran, a rezultati su pouzdaniji.

Neke od prednosti tekućinske citologije su i veća osjetljivost u otkrivanju stanica raka te veća kvaliteta obrađenog citološkog stakalca zbog nižeg postotka nezadovoljavajućih i dijagnostički neobradivih uzoraka, što smanjuje i minimizira količinu povratnih poziva pacijenticama. Ove nove tehnologije tekućinske citologije omogućuju međutim i komplementarnost s molekularnom metodom testiranja putem alikvotiranja dijela uzorka za potrebe molekularne genotipizacije HPV-a čime je eliminirana potreba dodatnog uzorkovanja.

Drugi test koji se primjenjuje je HPV test, a bazira se na spoznaji da su većina teških predstadija raka i rak vrata maternice uzročno povezani s infekcijom s humanim papiloma virusom (HPV) visokog rizika. Kada se uspoređuju Papa test i HPV test, može se reći da se papa testom izravno, pod mikroskopom vide, odnosno otkrivaju abnormalne stanice podrijetla teških predstadija raka, a HPV testom, putem molekularne analize, otkriva se prisustvo virusa u stanicama. Pozitivan HPV test ne znači i postojanje bolesti, a mnoge žene će biti pozitivne na HPV testu uz normalan i blago promijenjeni Papa test. Općenito, možemo reći kako je Papa test zapravo test detekcije, dok je HPV, test rizika.

U KBC-u Rijeci, primjerice, već sada primjenjuju i metodu kotestiranja, odnosno istovremeno koriste i Papa test i HPV test. To je zbog toga što se Papa testom mogu otkriti i one teške promjene koje su negativne na HPV testu, ali i obratno: HPV testom može se otkriti slučajeve koji su negativni na Papa testu, a imaju povišen rizik za postojanje lezije. “Ova dva testa se izvrsno nadopunjuju i njihova zajednička primjena omogućava nam da na vrijeme pronađemo gotovo sve prekanceroze, a ciljem da nam niti jedna takva lezija ne promakne”, pojašnjava doc.dr. Mozetič.

O komplementarnosti testova i njihovoj praktičnoj vrijednosti za sve uključene dionike – zdravstvene djelatnike, same žene koje zbog sveobuhvatnog pregleda određene invazivne i često bolne pretrage mogu preskočiti, ali i zdravstvenu administraciju s obzirom na smanjenje određenog broja pregleda i pretraga, u kontekstu donošenja odluke o uvođenju organiziranog probira, tek se treba govoriti u stručnoj javnosti, no jedno je sigurno – više si ne smijemo dopustiti niti jednu propuštenu priliku da spriječimo rak vrata maternice, karcinom kojeg je najlakše spriječiti.

Tomislav Sokol: Nedopustive su razlike u dostupnosti preventivnih pregleda među državama članicama EU

Kao jedno od prioritenih područja svojeg rada u Europskom parlamentu, zastupnik Tomislav Sokol, (HDZ) izabrao je zdravstvo. Ranije je doktorirao europsko zdravstveno pravo na Katoličkom sveučilištu Leuven u Belgiji te je i danas profesor zdravstvenog prava na Hrvatskom katoličkom sveučilištu. Član je Odbora za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane (ENVI), ali i novoosnovanoga Posebnog odbora za pandemiju bolesti COVID-19 (COVI) Europskog parlamenta. Isto tako bio je član Posebnog odbora za borbu protiv raka (BECA) za vrijeme trajanja mandata tog odbora. U navedena dva odbora osobito je bio posvećen pitanjima jednakog pristupa zdravstvenoj zaštiti, javne nabave skupih i inovativnih lijekova protiv raka i rijetkih bolesti, lakšeg pristupa liječenju u inozemstvu, povećanja financiranja zdravstvene infrastrukture putem kohezijske politike te smanjenja postojećih nejednakosti i diskriminacije oboljelih.

“Od početka svojeg mandata zalažem se za pravedniji i kvalitetniji zdravstveni sustav na razini EU u kojem ne postoje građani prvog i drugog reda. Smatram da je zdravstvo ključno područje za približavanje Europske unije građanima te dokaz da EU osluškuje njihove potrebe i zahtjeve. Kreiranje zajedničke europske zdravstvene politike jedna je od glavnih misija mojeg mandata”, ističe Sokol te navodi razloge za potporu kampanji protiv sprječavanja raka vrata maternice.

“Gotovo svaki slučaj raka vrata maternice se može spriječiti dostupnim metodama prevencije. Kod nas je cijepljenje protiv HPV-a dio redovnog kalendara cijepljenja za učenike i učenice 8. razreda osnovne škole, a ovisno o dostupnosti i za sve druge osobe mlađe od 25 godina. No iako sprječava više 80% perzistentnih infekcija HPV-om, cijepljenje u cijelosti ne uklanja rizik od zaraze i nastanka raka. Shodno tome, potrebno je redovito obavljati ginekološke preglede koji uključuju i obrisak vrata maternice (Papa test i HPV test). U Hrvatskoj postoji dugotrajna tradicija oportunističkog probira raka vrata maternice. Prema posljednjim podacima Europske zdravstvene ankete iz 2019. u RH je 78 % žena u dobi 25-64 godina obavilo obrisak vrata maternice (PAPA test) u posljednje 3 godine. No oportunistički probir se razlikuje od organiziranog te stoga smatram da će uvođenje organiziranog probira na nacionalnoj razini uvelike pripomoći u borbi protiv ove bolesti.”

Iako rano otkrivanje raka probirom može pridonijeti spašavanju života, Sokol napominje kako je činjenica da među državama članicama i dalje postoje znatne nejednakosti u pogledu dostupnosti takvih preventivnih pregleda što smatra nedopustivim.

“Upravo zbog toga, Komisija je uspostavila registar nejednakosti u području raka da bi se omogućio pregled nad ključnim podacima o raku i identificirale nejednakosti među državama članicama i regijama. U tom će se registru utvrditi trendovi, razlike i nejednakosti među državama članicama, redovito će se procjenjivati stanje svake države članice, identificirati poteškoće i posebna područja djelovanja te usmjeriti ulaganja i intervencije na razini Unije te na nacionalnoj i regionalnoj razini u okviru europskog plana za borbu protiv raka. Cilj je dakle imati uvid tj. širu sliku u realno stanje i razlike između država članica kada govorimo o liječenju raka u EU, te potom ulagati financijska sredstava upravo u ona područja i one države članice koje zaostaju za onim najrazvijenijima.”

Sadržaj nastao u suradnji s BD Croatia.