Cijenjena liječnica izdvaja 9 stvari koje žene trebaju znati o raku vrata maternice

Prema posljednjim službenim podacima Registra za rak Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo 2020. godine registrirano je 276 novih slučajeva raka vrata maternice, a od te je bolesti preminulo 126 žena.

“Budući da slične brojke učestalosti i smrtnosti pratimo već više godina, možemo se uklopiti u tvrdnju da se u Hrvatskoj kod jedne žene dnevno otkrije ova vrsta raka, a da svaki treći dan jedna žena premine od ove zloćudne bolesti”, kazala nam je doc. dr. Danijela Vrdoljak-Mozetič, specijalistica kliničke citologije na Kliničkom zavodu za patologiju i citologiju KBC-a Rijeka te glavna tajnica Europske federacije citoloških društava (EFCS).

S obzirom na to da se 27. siječnja obilježava Dan mimoza, Nacionalni dan protiv raka maternice, a od 22. do 28. siječnja, Europski tjedan prevencije raka vrata maternice, cijenjenu liječnicu smo zamolili da nam izdvoji najvažnije stvari koje svaka žena treba znati o raku vrata maternice te na samom početku poručuje: “Redoviti pregledi vam mogu spasiti život!”

1. Ako se bolest otkrije u ranom stadiju, izlječenje može biti potpuno

Ali, nažalost, kako vidimo iz navedenih podataka, oko polovine slučajeva otkrije se u uznapredovanom stadiju. U tim slučajevima, i uz primjenu kirurškog i onkološkog liječenja, prognoza je znatno nepovoljnija.

2. Većina slučajeva povezana je s HPV-om. No, to nije jedini čimbenik rizika

Većina karcinoma vrata maternice, oko 90 posto, povezana je s HPV-om. Ostatak čini podskupina nešto rjeđih tipova raka koji su neovisni o HPV-u. Ti različiti tipovi raka i njihov nastanak prepoznati su i opisani u posljednjem izdanju o patologiji tumora ženskog spolnog sustava Svjetske zdravstvene organizacije.

Iako je najznačajniji rizični čimbenik za rak vrata maternice infekcija humanim papiloma virusom (HPV), smatra se da smanjena funkcija imunološkog sustava, pušenje, višestruke trudnoće, broj spolnih partnera te druge spolno prenosive infekcije također mogu pridonijeti riziku, ali u znatno manjoj mjeri u usporedbi s HPV infekcijom.

3. Do 10 posto infekcija HPV-om postaje kronična i traje godinama

Žene se HPV-om najčešće inficiraju u mlađoj životnoj dobi te se smatra da je više od 50 posto žena u nekom trenutku života došlo u doticaj s tim virusom. Međutim, velika većina tih infekcija spontano prođe u razdoblju od dvije godine i ne ostavlja nikakve posljedice. U jednom malom postotku, do 10 posto infekcija HPV-om postaje kronična i traje dugo godina. Čak i tada se kod svih ne razvije teška premaligna promjena ili karcinom već samo u 1-2 posto slučajeva, i to nakon 10 do 15 godina.

Tako da, ako je rezultat HPV testa pozitivan, u trenutku testiranja ne možemo točno znati koja će žena imati ili razviti teške promjene, a koja neće. Stoga je jako važno istovremeno napraviti papa-test koji nam govori je li došlo do razvoja ozbiljnih promjena na stanicama. Dugotrajan, višegodišnji razvoj promjena povezanih s HPV-om daje nam priliku i dovoljan vremenski “prozor” da redovitim kontrolama teške promjene otkrijemo na vrijeme i liječimo ih.

Dodatna dijagnostika u tim slučajevima uključuje kolposkopiju koju provodi ginekolog prilikom čega može uzeti komadiće tkiva, na temelju kojih patolog postavlja konačnu dijagnozu.

4. Novi slučajevi raka otkrivaju se u žena koje nisu 5, 10 ili više godina bile na ginekološkom pregledu

Još jedan čimbenik rizika, koji je još važniji od HPV infekcije, jest neredovito provođenje preventivnih pregleda i testiranja. Novi slučajevi raka uglavnom se otkrivaju kod žena koje nisu pet, deset ili više godina bile na ginekološkom pregledu.

Ako se preskoče preventivni ginekološki pregledi, pri kojima se uzimaju testovi za rano otkrivanje raka vrata maternice, propušta se prilika da se na vrijeme otkriju premaligne promjene koje su predstadiji raka. Te promjene kod žene ne izazivaju nikakve simptome i tegobe te se mogu otkriti samo probirnim testovima. Kad se otkriju, mogu se vrlo uspješno liječiti malim zahvatima na vratu maternice.

5. Oko 30 posto žena ne ide na pregled

Procijenjeno je da se u Hrvatskoj oko 70 posto žena više ili manje redovito kontrolira i pristupa probiru. Ta brojka je vrlo dobra jer da nije tako, imali bismo znatno veću učestalost raka vrata maternice u odnosu na trenutnu situaciju. Naravno, trebamo težiti još boljim rezultatima te pozivam sve žene koje su možda u onih 30-ak posto koje se neredovito kontroliraju, da prvom prilikom odu na ginekološki pregled koji im može spasiti život.

6. Iako rjeđe, obolijevaju i žene u 20-ima

Rak vrata maternice može se pojaviti i kod mladih i kod starijih žena, a vršak učestalosti je u dobi od oko 55 do 65 godina. Važno je naglasiti da mlade žene rijetko obolijevaju od bilo koje vrste raka, ali, ako se i dogodi, rak vrata maternice jedan je od najčešćih koji se u toj životnoj dobi mogu pojaviti. Najmlađa pacijentica koje se sjećam bila je mlađa od 20 godina, a tip raka koji je imala bio je “nepovezan s HPV-om”.

7. Simptomi se javljaju kod pojave invazivnog karcinoma vrata maternice

Simptomi koje možemo očekivati kod uznapredovanog raka vrata maternice jesu nepravilna krvarenja, bilo izvan menstruacije ili pojava krvarenja u postmenopauzi, kontaktno krvarenje nakon spolnog odnosa, neobičan, tamni iscjedak, bol tijekom spolnog odnosa te bolovi u donjem dijelu trbuha.

8. U Hrvatskoj imamo dobru mrežu dijagnostike

U Hrvatskoj se u svim bolnicama koje imaju citološki laboratorij provodi testiranje papa-testom, a to je velika većina kliničkih i općih bolnica. U Hrvatskoj imamo oko 30-ak citoloških laboratorija tako da je mreža dobro popunjena. U domovima zdravlja, uz izuzetak Doma zdravlja u Zagrebu, nisu uspostavljeni citološki laboratoriji, ali jesu ordinacije primarnih ginekologa koji su zaduženi za uzimanje uzoraka.

9. Optimalno je napraviti papa-test i HPV test, evo kako se rade

HPV testovi obavljaju se u mikrobiološkim laboratorijima koji su u sklopu područnih zavoda za javno zdravstvo, ali i u molekularnim laboratorijima odjela za patologiju i citologiju u nekim bolnicama. Optimalan pristup provođenju dijagnostike jest istovremeno testiranje HPV i papa-testom iz istog uzorka kojeg ginekolog uzima pri pregledu. To je moguće primjenom tekućinske citologije gdje se stanice pohranjuju u bočicu s tekućim medijem. Stanice su više tjedana dobro očuvane za sve analize.

Bočice s uzorkom transportiraju se u laboratorij gdje se na istom mjestu izrađuju oba testa (i citologija i HPV), a takva se pretraga zove kotestiranje. Izdaje se objedinjen nalaz s jedinstvenom preporukom baziranom na određivanju rizika pomoću HPV rezultata i na određivanju promjena na stanicama koje vidi citologija. Papa-testom možemo vidjeti i lezije nepovezane s HPV-om. Ovakav način rada u Hrvatskoj se provodi samo u KBC-u Rijeka i KBC-u Split.