Laički rečeno, radiologija nam omogućava da prikažemo unutrašnjost tijela. U radiologiji postoje brojne dijagnostičke procedure, kao što su primjerice mamografija i magnetna rezonanca.

Iako se o radiologiji govori od kraja 19. stoljeća, i dalje to područje možemo zvati revolucionarnim jer se pravodobnim dijagnosticiranjem bolesti spašavaju životi.

Stručno rečeno, u pitanju je je grana medicine koja kroz različite fizikalne pojave koristi tehnologiju slikanja tijela za dijagnosticiranje i liječenje bolesti, objasnila nam je Kristina Klarić, dr. med., specijalistica radiologije.

“Dijagnostička radiologija tehnologijom snimanja prikazuje ljudsko tijelo, da bi se dijagnosticirao uzrok simptoma bolesti i da bi se pratila reakcija organizma na terapiju koja se prima za određenu bolest ili stanje”, objašnjava Klarić.

Stručnjakinja s dugogodišnjim iskustvom

Dodaje i da je suvremena medicina nezamisliva bez široke uporabe radioloških dijagnostičkih procedura. Klarić je inače specijalistica radiologije i subspecijalistica ultrazvučne dijagnostike pri CROATIA poliklinici u Puli.

Prije dolaska u ovu privatnu polikliniku je 17 godina radila u Općoj bolnici Pula, a studij medicine pohađala je na Medicinskom fakultetu u Zagrebu od 1995. do 2001. godine.

Specijalizaciju iz radiologije odradila je u Kliničkom bolničkom centru Rijeka, dok se u Zagreb, u Kliničku bolnicu Dubrava vratila za subspecijalizaciju iz ultrazvučne dijagnostike koju je završila 2019. godine.

Doktorandica je treće godine Doktorske škole iz znanstvenog područja biomedicina i zdravstvo na Medicinskom fakultetu u Rijeci, a područje istraživanja joj je radiološka dijagnostika bolesti dojke.

Stručni kadar

Klarić je samo jedan primjer iznimno stručnog kadra koji se može pronaći u Croatia poliklinici u Puli, koji trenutno broji 12 stručnjaka iz polja interne medicine, ginekologije i opstetricije, neurokirurgije, dermatologije i venerologije, endokrinologije i dijabetologije, gastroenterologije te radiologije.

Radiologija CROATIA Poliklinike u Puli koristi suvremenu tehnologiju za razne radiološke dijagnostičke procedure, uključujući color Doppler (CD), ultrazvuk (UZV), magnetnu rezonanciju (MR), rentgen (RTG) i mamografiju.

Radiološke pretrage u širem smislu obavljaju se bez upotrebe ionizacijskog zračenja, u koje spadaju ultrazvuk, color Doppler i magnetna rezonancija.

U radiološke pretrage u užem smislu, a koje pacijenta izlažu maloj dozi ionizacijskog zračenja, spadaju konvencionalna radiografija pluća i srca, kostiju, abdomena i zdjelice te urotrakta, kao i digitalna mamografija.

Važnost mamografije

“Mamografija je rentgenski pregled koji je zlatni standard za rano otkrivanje raka dojke te je dokazano dovela do smanjenja smrtnosti žena od raka dojke”, objasnila nam je Klarić.

Čak četvrtina novooboljelih žena od raka oboli od raka dojke, a samo u 2020. godini zabilježeno je 2869 slučajeva ove maligne bolesti. Ipak, bitno je naglasiti da i muškarci mogu oboljeti od raka dojke, iako znatno rjeđe nego žene.

Klarić nam je rekla da standardna mamografija podrazumijeva dvije projekcije svake dojke koje uključuju kompresiju dojke unutar dijelova rentgenskog uređaja.

“Cijela procedura, uključujući i pripremu, traje svega od pet do 10 minuta. Za žene generativne dobi mamografija se preporučuje u prvoj fazi menstrualnog ciklusa, odnosno od 5. do 12. dana, kada je gustoća žljezdanog tkiva dojke manja”, kaže.

Redoviti odlasci na mamografska snimanja

Probirno snimanje dojki mamografijom dokazano smanjuje smrtnost od karcinoma dojke, ističe Klarić, te se upravo zbog toga preporuča da sve žene s navršenih 40 godina života redovito odlaze na mamografska snimanja.

“Na mamografiju se ide svake dvije godine, osim kod povišenog rizika za nastanak raka dojke. U tim slučajevima preporuča se mamografija jednom godišnje”, objašnjava Klarić.

U pitanju su slučajevi kada postoji rak dojke u prvoj obiteljskoj liniji, što uključuje majku, sestru i kćer pacijentice, ili kada postoji poznata genetska predispozicija. U povećan rizik spada i provedeno zračenje prsišta prije 30. godine života.

“Mamografija se kombinira s ultrazvukom dojke, a u novije vrijeme i s tomosintezom (‘3D’ mamografijom), magnetnom rezonancijom dojki i kontrastnom mamografijom. Način kombinacije ovih dijagnostičkih procedura određuje radiolog, za svaku pacijenticu individualno”, govori.

Prevencija povećava mogućnost izlječenja

Mamografija je jedan od preventivnih radioloških pregleda koji se rade u svrhu identificiranja i liječenja potencijalnih zdravstvenih problema prije nego što postanu ozbiljniji ili simptomatski. Klarić dodaje i da otkrivanje bolesti u ranoj fazi povećava mogućnost izlječenja.

“Pozitivni učinci preventivnih pregleda su rano otkrivanje bolesti, prevencija razvoja bolesti, promocija zdravog načina života i edukacija o istom, procjena rizika pojedinca za određene bolesti, ispitivanje specifičnih organskih sustava, ali i općenito praćenje zdravstvenog stanja.”

Upravo su redoviti pregledi i zdravstvene procjene ključni dijelovi preventivne zdravstvene skrbi, naglašava naša sugovornica.

Suvremena medicina

Uz mamografiju, dijagnostički radiološki pregledi uključuju još konvencionalnu radiografiju, danas manje korištenu kontrastnu radiografiju, odnosno pasažu jednjaka i tankog crijeva te irigografiju, ultrazvuk, kompjuteriziranu tomografiju (CT), magnetnu rezonanciju te pozitronsku emisijsku tomografiju u kombinaciji s CT-om (PET/CT).

“Suvremena medicina nezamisliva je bez široke uporabe radioloških dijagnostičkih procedura. Međutim, potrebno je u svakodnevnom radu imati na umu osnovni princip kod izlaganja pacijenata radiološkim pretragama, koji se zove ALARA.”

ALARA je akronim za engleski izraz As Low As Reasonably Achievable. To znači upotrebljavanje što niže doze zračenja za dobivanje potrebnih dijagnostičkih informacija.

Potpuno bezbolne pretrage

Općenito se radiološke pretrage mogu podijeliti na dva veća područja, a to su dijagnostička radiologija i intervencijska radiologija. Dijagnostička radiologija podrazumijeva snimanje tijela, bez invazivnih zahvata.

Intervencijska radiologija s druge strane se sastoji od invazivnih intervencija u tijelo pod kontrolom snimanja. Klarić objašnjava da su radiološke pretrage u najvećem broju slučajeva potpuno bezbolne.

“Manji dio pretraga tek su blago bolne ili neugodne, a umjerenu bolnost pojedine pacijentice javljaju pri kompresiji dojki tijekom mamografije. Umjereno bolna je i venepunkcija kod plasiranja i.v. injekcije u venu, za primjenu kontrasta kod magnetne rezonancije, kada je to indicirano.”

Sadržaj nastao u suradnji s CROATIA poliklinikom.