Svaka četvrta žena u Hrvatskoj, kojoj je dijagnosticiran rak, boluje od raka dojke – njih gotovo tri tisuće. U pitanju je vodeći karcinom po broju slučajeva i smrtnosti među ženama, a pravovremeno otkrivanje i početak terapije može spasiti čak 90 posto oboljelih. Nedovoljna svijest o riziku i ključnim koracima prevencije stoje na putu pravovremenom otkrivanju bolesti, a dovoljna je samo jedna minuta da si spasimo život. Minuta za mene poziv je svim čitateljicama Super1 da osvijeste važnost redovitog samopregleda grudi i okolnog područja. Posjeti našu platformu, pročitaj inspirativne priče žena koje su preboljele rak dojke, doznaj gdje i kako potražiti potporu, educiraj se o simptomima i liječenju, riješi kviz znanja i potpiši povelju da ćeš se brinuti o svom zdravlju i redovito uzeti Minutu za mene.

---

U povodu mjeseca borbe protiv raka dojke, htjele mi to ili ne, ova nas tema svakodnevno zaokuplja dok ispijamo jutarnju kavu, ali i dok se uz ručak družimo u redakcijskoj kuhinji. Svaki taj razgovor obilježi barem jedna nedoumica koja ubrzo postaje glavnom temom rasprave – od rizičnih faktora do toga koji je pregled najbolji dijagnostički izbor. To nas je ponukalo da sastavimo popis i pronađemo odgovore na najvažnija pitanja/nedoumice/stvari koje bismo trebali znati o raku dojke.

Sve je dobro. Želim da tako i ostane

Jednoglasno smo se dogovorili da je za ovu temu najidealnija sugovornica specijalistica kliničke citologije, doc. dr. sc. Vesna Ramljak, voditeljica Odjela za onkološku patologiju i kliničku citologiju na zagrebačkoj Klinici za tumore te predsjednica udruge Europa Donna Hrvatske koja je i sama pobijedila ovu zloćudnu bolest. Ugledna liječnica koja posvećeno radi na podizanju svijesti o ranom otkrivanju raka dojke, izrazila je želju da kao liječnica i pacijentica, ovom prigodom napiše kratak uvodnik. Njezin tekst prenosimo u cijelosti.

“S dijagnozom raka vam se okrene svijet, zabetonirate se, smrznete, ne možete otvoriti usta da nekog pozovete, ne možete disati. Privremeno, vi ste mrtvi dok želja za životom ne izroni na površinu i ne udahne svoj prvi udah idućeg života. Nisam bila od tih koja se pitala zašto baš ja, stalno mi je zvonilo u glavi: a zašto ti ne? Statistika je okrutna, svaka osma žena u Europi i svijetu će dobiti rak dojke, pa eto, dobila sam ga i ja. Na jednu stranu sam bila sretna jer mi je sve bilo na dohvat ruke, jer sam si sama postavila dijagnozu, nisam morala čekati na ništa, ni dijagnozu ni početak liječenja. Čekanje je velika muka. Čekaš dok ne dobiješ dijagnozu, čekaš dok ti se ne odredi vrsta liječenja, čekaš dok ne počne liječenje i onda čekaš da ti bude bolje, da opet staneš na noge. Na drugu stranu, to je bio užas jer sam radila u kući u kojoj se dijagnosticira i operira najveći broj karcinoma dojke u Hrvatskoj. Također, dugo sam radila u toj istoj kući koju sam uvijek osjećala kao svoju drugu kuću, nagledala se svega, sve moguće opcije su mi bile jako dobro poznate. I eto, prošlo je 8 godina i sve je dobro, želim da tako i ostane. Posljedice naravno ostanu, ne toliko na tijelu koliko na duši. I taj stalni mali pritisak negdje u zatiljku i pitanje: što ako? Živim ovaj život onako kako najbolje znam, da mogu bolje bih, ali tako je kako je. Teško mi je gledati i susretati se s toliko tuge, jada, očaja i nemoći, neshvaćanja i nedobivanja onog što je oboljelim ženama zaista potrebno. Ponekad su to samo pažnja i uvažavanje, poštivanje i želja da se pomogne.”

S obzirom na to da su samopregled i preventivni pregledi jedni od najvažnijih karika prevencije, doktorica Ramljak nam je na samom početku pojasnila zašto je presudno da se rak dojke otkrije u što ranijoj fazi. U nastavku donosimo i ostala važna pitanja i nedoumice koje nam je prokomentirala ugledna liječnica.

Ako se otkrije rano, vrlo vjerojatno ćete pobijediti rak dojke

Ramljak: Rak je zloćudna bolest koja, nažalost, dugo prolazi nezapaženo. Izostanak ranog prijavljivanja i neprepoznavanja simptoma značajno pogoršava prognozu raka. Upravo su zato preventivni pregledi iznimno važni u pokušaju da rak otkrijemo u najranijoj fazi. Karcinomi koji su otkriveni kada su manji od 1 centimetra izlječivi su u više od 95 posto slučajeva. Pojačanim ulaganjem truda i sredstava u te početne korake, prevenciju i rano otkrivanje, a potom i u odgovarajuće liječenje raka dojke, smanjuje se smrtnost od ove danas sve češće bolesti. Bolest jedne osobe nažalost nije samo njena, to je bolest koja dotiče sve članove obitelji i prijatelje.

Rano otkriveni tumori uglavnom su manje veličine i u ranijem stadiju, nego što su oni koje se već može napipati ili zamijetiti uslijed određenih promjena kao što su uvlačenje bradavice i kože, iscjetka iz bradavice, hrapave smežurane kože dojke, otvaranja rane na koži dojke i slično. Što se rak dojke ranije otkrije, veća je šansa za potpuno izlječenje. Dakle, vjerojatnost potpunog izlječenja se smanjuje od najranijih prema uznapredovalijim stadijima bolesti. Tada rizik od povrata bolesti, odnosno napredovanja i metastaza postaje sve izvjesniji. Tumori ograničeni na žljezdano tkivo dojke uglavnom su posve izlječivi. Tumori koji su se iz dojke proširili u limfne čvorove pazušne jame uspiju se potpuno izliječiti u oko polovice slučajeva. Proširena bolest, koja podrazumijeva širenje tumora iz dojke po cijelom tijelu poput jetre, pluća, kostiju, mozga, uglavnom nije izlječiva i predstavlja smrtonosnu bolest, uz koju je oboljeloj osobi značajno skraćen životni vijek.

Od raka dojke obolijevaju i žene u 20-ima

Ramljak: Znanstvenici su procijenili da je između 1990. i 2019. godine došlo do porasta novih slučajeva raka za 79 posto među osobama mlađima od 50 godina. Tako je 2019. postavljeno 3,26 milijuna novih dijagnoza raka među osobama mlađima od 50, što je povećanje od 79,1 posto od 1990. godine. I smrtnost je porasla za 27,7 posto. Da, nažalost i vrlo mlade žene obolijevaju od raka dojke kao i trudnice i žene koje doje. Upravo zato se moramo truditi podići svjesnost mladih žena da one svojom dobi nisu zaštićene od karcinoma dojke, osobito ako u obiteljima imaju slučajeve ove zloćudne bolesti.

Svaka mlada žena bi morala znati napraviti samopregled dojki, i to svakog mjeseca, u prvom dijelu ciklusa jer je ona ta koja najbolje poznaje svoje dojke i koja će zasigurno prva primijetiti da nešto ne štima. Neophodno je da mlade žene uz redoviti samopregled obave i UZV dojki, također u prvom dijelu ciklusa. Redovitim pregledima, svjesnošću i znanjem bolest će, ako se nažalost pojavi, otkriti u ranoj fazi. Ono što je važno reći jest da se pojavnost raka dojke javlja najčešće iza 50. godine, a s brojem godina ta se mogućnost sve više povećava. Upravo zato postoji Nacionalni preventivni program za rano otkrivanje karcinoma dojke u sklopu kojeg se žene u dobi između 50 i 69 godina pozivaju na preventivne mamografske preglede.

Je li nasljeđe najveći rizični faktor?

Ramljak: Između 5 i 10 posto svih karcinoma dojke je nasljedno, a jedan dio njih je nosilac genske mutacije. Najčešće prepoznate genske mutacije su BRCA1 i BRCA 2, a procjenjuje se da nosioci ovih mutacija imaju rizik između 45 i 87 posto za razvoj raka dojke. Prisutnost patogene BRCA1 i BRCA2 mutacije predstavlja rizik za razvoj raka dojke i jajnika. Svaki gen u našim stanicama prisutan je u dvije kopije – jedan od majke i drugi od oca. Genetičkim testiranjem provjeravaju se te dvije kopije u našim stanicama. Ako nađemo malignu varijaciju u jednoj kopiji onda redovnim praćenjem možemo ranije otkriti rak. Preporuka je da prije nego što se pacijenti odluče na genetsko testiranje, dođu na genetičko savjetovanje. Postojeće smjernice dobro definiraju tko se treba testirati na mutacije u genima BRCA1 i BRCA2, međutim smjernice su podložne stalnim promjenama u skladu s novim otkrićima i dolaskom boljih terapija.

Iako genetika vjerojatno igra ulogu, znanstvenici upozoravaju da su glavni čimbenici rizika od raka pušenje, konzumacija alkohola te prehrana bogata mesom i soli, ali siromašna voćem i mlijekom, uz prekomjernu težinu, nisku tjelesnu aktivnost te visoki šećer u krvi.

Mamografija (ni)je najtočnija dijagnostička metoda

Ramljak: Mamografija kao dijagnostička metoda raka dojke je zlatni standard, ali kod žena u dobi od 40 godina na više, koje su već izgubile veći dio žljezdanog parenhima koji je zamijenjen mašću. Dokazano je da mamografija bilježi promjene na dojci oko dvije godine ranije od kliničkog pregleda zasnovanog na pojavi simptoma ili opipljive kvržice. Mamografija se kod žena s mjesečnicom obavlja u razdoblju od petog do desetog dana ciklusa, brojeći od prvog dana zadnje mjesečnice. Iako je mamografija izuzetno vrijedna i nezamjenjiva pretraga u otkrivanju i najmanjih karcinoma, treba naglasiti da se mamografijom ne može prikazati 15 do 20 posto karcinoma dojki, osobito kad se radi o dojkama s gustom žljezdanom strukturom. Prvi mamografski pregled dojki svaka žena treba napraviti između 38. i 40. godine života.

Ultrazvuk, uz mamografiju, znatno povećava točnost dijagnosticiranja dobroćudnih i zloćudnih bolesti dojke. Ultrazvuk je metoda izbora za prikaz dojki u žena mlađe životne dobi te bitna pomoćna metoda koja se nastavlja na mamografiju. Kombinacijom mamografije i ultrazvuka dobivaju se pouzdaniji rezultati. U žena mlađih od 40 godina, mamografija se u pravilu ne preporučuje kao rutinska pretraga. U ovoj dobnoj skupini može se i mora jednom godišnje učiniti ultrazvučni pregled dojki. Magnetska rezonancija dojke je pregled kojim se dobiva najdetaljniji slikovni materijal žljezdanog parenhima dojke, patoloških promjena dojke i svih drugih struktura dojke koje su ovom metodom jasnije i detaljnije od drugih metoda snimanja. Magnetska rezonancija koristi se za dijagnosticiranje promjena u dojci, uključujući skrining za žene s visokim rizikom za rak dojke, pregled dojke gustoga žljezdanog parenhima, procjenu proširenosti karcinoma, razrješavanje nejasnih patoloških lezija u dojci, procjenu stanja implantata u grudima te procjenu rupture implantata.

Mogu li muškarci mogu dobiti rak dojke?

Ramljak: Nažalost, i muškarci mogu dobiti rak dojke. Obično je omjer 1 naprema 100. Rak kod muškaraca zna biti puno agresivniji, te oni obično ne obraćaju pažnju na promjene u dojkama jer jednostavno misle da muškarci ne mogu oboljeti od te bolesti. Rak dojke se može i prenijeti preko očeve strane, pa tim više treba obratiti pažnju na bilo koju promjenu koju muškarac može primijetiti ili napipati u dojci.

Jesu li antiperspiranti i žice u grudnjaku krivci za rak dojke?

Ramljak: Istraživanja o ovoj temi su ograničena, a većina studija koja je provedena, nije pronašla vezu između upotrebe antiperspiranata i razvoja raka dojke. Većina današnjih dezodoransa ne sadrži paraben, iako i za njega, kao i za aluminij nije dokazano da mogu utjecati na pojavu raka dojke. Unatoč tome, u današnje vrijeme se sve više izbjegava upotreba proizvoda koji sadrže paraben i aluminij. Parabeni su kemikalije koje se koriste kao konzervansi i dodaci mnogim vrstama šminke poput ruža za usne, maskare, korektora i puderate proizvoda za njegu kože poput losiona, proizvoda za brijanje i krema za sunčanje. Parabeni se mogu apsorbirati kroz kožu. Istaknuti su kao mogući zdravstveni problem, zato što su laboratorijske studije pokazale da imaju slaba svojstva slična estrogenu. Estrogen je ženski hormon za koji se zna da uzrokuje rast stanica dojke, normalnih stanica i stanica raka. Neka stanja koja povećavaju izloženost tijela estrogenu kao što su rana menstruacije, kasna menopauze i pretilost, povezana su s povećanim rizikom od raka dojke. Iako nema potvrđenih zdravstvenih rizika od parabena u hrani, lijekovima, kozmetici i proizvodima za njegu kože, zabrinutost zbog izloženosti parabenima dovodi do izbjegavanja proizvoda koji ih sadrže.

Do kraja 2020. godine bilo je 7,8 milijuna živih žena kojima je dijagnosticiran rak dojke u posljednjih 5 godina, što ga čini najrasprostranjenijim rakom na svijetu. Njegova bi rasprostranjenost mogla pomoći u objašnjenju zašto je uz njega vezan širok spektar mitova. Iako grudnjaci s donjim žicama ne povećavaju rizik od raka dojke, ipak ne bih preporučila nositi grudnjake koji imaju donju žicu jednostavno zato što žica može iritirati kožu ispod dojke, a to može dovesti do oštećenja kože i posljedično prouzročiti infekciju ili apsces, ali nikako i rak dojke.