Sjajna suradnja fakulteta i IT tvrtke. 'Ovdje možete odraditi diplomski, dobiti stipendiju pa i posao'

“Kad sam upisala diplomski studij, iz Combisa su mi ponudili stipendiju. Princip je bio da kod njih radim na diplomskom projektu za fakultet, koji je i njima koristan te sam po završetku projekta dobila mogućnost ostati raditi za njih”, govori Petra Pelajić, bivša studentica FER-a, a sada zaposlenica Combisa.

Combis se inače nalazi među vodećim pružateljima IT usluga u Hrvatskoj, a stipendije FER-ovcima dodjeljuju posljednjih šest godina. Tako žele podržati mlade IT talente i omogućiti im što više konkretnih ICT znanja i prilika za stjecanje iskustava na konkretnim razvojnim projektima.

Osim Petre, ovakav ulazak na tržište rada imat će i Tea Lončarić, koja je trenutno u fazi realizacije svog diplomskog projekta koji kao studentica radi na punom radnom vremenu u Combisu. Po završetku projekta, ima mogućnost zaposlenja koju također planira prihvatiti.

Uvjeti su bili odlični

“Studij telekomunikacija i informatike na FER-u završila sam 2019. godine. Zahvaljujući mentoru, profesoru Željku Iliću, još na početku diplomskog studija dobila sam priliku raditi na projektu za Combis. Tim projektom počelo je moje upoznavanje s industrijom”, započinje Petra.

Zatim je odlučila nastaviti raditi diplomski rad u suradnji s Combisom. Pojašnjava kako je predmetna tehnologija na projektu i diplomskom radu bila ista, samo se na projektu više bavila teorijom, dok je kasnije tijekom izrade diplomskog rada u ovoj IT tvrtki iskusila praktični dio.

Tema projekta u njezinom su slučaju bili programibilni switchevi. Po završetku studija odlučila je prihvatiti ponudu da ostane raditi u Combisu gdje trenutno radi na poziciji sistem inženjerke.

Što radi system engineer?

“Trenutno radim na poziciji sistem inženjerke. Unutar tima za routing i switching radim sustave za nadzorna rješenja. Taj dio posla preuzela sam od kolega koji su mi bili odlični mentori. Oni su u našu firmu također došli preko Combisovog programa stipendiranja samo par godina prije mene. Sada se bave nekim drugim tehnologijama, a ja sam u međuvremenu postala mentorica novim kolegama”, govori Petra.

“Moj posao je implementacija nadzornih rješenja. Recimo da imate neku banku, koja ima cijelu svoju infrastrukturu, od servera, mrežnih uređaja pa sve do telefonije. Naš posao je implementirati sustav koji će pratiti zdravlje cijele infrastrukture. Na primjer, ako je na nekom serveru CPU skočio na 95 posto korisniku treba doći alarm. Mi smo ti koji implementiramo nadzor infrastrukture i prema najboljim praksama podešavamo alarmiranje korisnika”, pojašnjava.

Kaže da je iznimno zadovoljna uvjetima rada u Combisu, a često dobiva i edukacije iz područja u kojima se poželi razvijati. Za vrijeme studiranja su je poslali i na edukaciju u Amsterdam. “Trenutno podučavam dvoje mlađih kolega i mislim da se i po tome vidi da se u Combisu može jako brzo napredovati u samo dvije godine”, dodaje.

Tea se bavi voice tehnologijama

“Trenutno sam na petoj godini FER-a, na istom smjeru koji je i Petra završila, telekomunikacije i informatika. Sljedeći semestar još samo trebam napisati diplomski rad i gotova sam s fakultetom”, govori nam Tea Lončarić koja je u Combis došla prije dvije godine.

“Tu sam kontinuirano radila kao student. Kad je došlo vrijeme pisanja diplomskog, ponudili su mi stipendiju te da kod njih radim na projektu koji će mi biti diplomski rad. Prihvatila sam i trenutno se bavim svojim diplomskim projektom”, objašnjava Tea.

Kaže da njezin projekt obuhvaća voice assistante, novu tehnologiju koja funkcionira kao bot koji bi zamijenio agenta u kontakt centrima. “Na primjer, nazovete kontakt centar banke i umjesto agenta će vam se javiti umjetna inteligencija i odgovarati na vaša pitanja. Trenutno radim na proučavanju toga”, pojašnjava.

Uskoro će diplomirati

“Sad sam u početnoj fazi gdje radimo teorijsko istraživanje. Sljedeći semestar bi to trebalo istražiti u praksi pa bih u sedmom mjesecu trebala diplomirati. Nakon diplome se dogovaramo kad počinjem raditi u Combisu, a kao i Petra, htjela bih si ostaviti još jedno slobodno ljeto pa nakon toga početi raditi”, govori Tea.

Kaže da joj je fakultet dosta smanjio obveze na posljednjoj, petoj godini pa sljedeći semestar uopće nema predavanja nego joj je jedina obveza diplomski rad. Zahvaljujući tome si može priuštiti puno radno vrijeme u Combisu, gdje prema potrebi radi na svom diplomskom ili pomaže kolegama s drugim poslovima.

Kaže da je tijekom studiranja radila svakakve studentske poslove, no ovo joj je prvi posao u struci. Zadovoljna je jer je uvijek bez problema dobivala slobodne dane kako bi se pripremila za ispite na fakultetu. Inače, ona i Petra prve su studentice koje su nakon projektnog zadatka ostale raditi u ovoj tvrtki. Do sad je prije njih bilo 15-ak mladića.

Sve više poslodavaca nudi mentorstvo

Prema podacima Internacionalne organizacije rada (ILO), nezaposlenost mladih je 2020. godine pala za 8,7 posto, dok je za odrasle taj postotak iznosio 3,7 posto. To predstavlja veći pad nezaposlenosti od onoga koji se dogodio uslijed ekonomske krize 2009. Tea smatra da poslodavci poput Combisa mogu pomoći mladima pri ulasku na tržište rada.

“Znala sam vidjeti oglase u kojima ni ne razumijem što pojedini uvjet znači. No sve češće viđam oglase u kojima poslodavac obećava da će studenta podučavati i pripremiti za točno određenu poziciju. Fakultet daje jednu širu sliku, a tek kad počneš raditi bolje se usmjeriš prema nekim područjima”, govori Tea.

“Puno ljudi je pod stresom na petoj godini jer ne znaju gdje će i kako će dalje, ali mislim da su im ovakve stipendije i mentorstva super jer ti odmah osiguravaju posao u slučaju da su poslodavci zadovoljni tobom. Tako nema brige oko tog prvog ulaska na tržište rada”, zaključuje Tea.

Isplati li se upisati FER?

Ovakve suradnje korisne su za sve uključene strane. Tako je Combis 2021. ostvario rast poslovanja, praćen rastom broja zaposlenika od više od 10 posto, što je veliki uspjeh na tržištu rada na kojem nedostaje stručnog kadra. Dosadašnji studenti, dobitnici stipendije, imaju pozitivna iskustva, o čemu svjedoči i velik broj njih koji su poput Tee i Petre ostali raditi nakon diplomskog projekta.

U raspravama oko toga koji se fakultet najviše isplati upisati, često se može čuti da se najpametnije specijalizirati u području tehničkih znanosti. Samo na FER-u godišnje diplomira oko 470 magistara elektrotehnike, računarstva i informacijsko-komunikacijskih tehnologija, a najveći dio njih posao pronalazi u IT industriji.

“Generalno mi se čini da nama s FER-a nije problem naći posao nego posao prije nađe nas. Uvijek smo imali izbora i za vrijeme studiranja možeš čuti za oglase u kojima traže izričito studente FER-a. FER nas je naučio kako misliti i danas poslodavci cijene takav način rada”, govori Petra.

Nema brige za IT sektor

Ovakav novi oblik ulaska mladih na tržište rada odličan je odgovor na negativnu statistiku koja posljednjih godina prati mlade u potrazi za poslom. Naime, Generation Unlimited, PwC and UNICEF u prosincu su objavili zabrinjavajuće izvješće koje je pokazalo da mladi ljudi u dobi između 15 i 24 godina ne mogu identificirati vještine koje su potrebne za njihove buduće poslove.

Više je razloga za tako velik razmjer između vještina koje posjeduju mladi i potreba tržišta. Od ekonomskih promjena koje potiču društvene nejednakosti, tržišta rada koje zahtjeva sve složenije vještine do negativnih posljedica pandemije. Upravo je zato mentorstvo studenata sjajan primjer prakse koja je sve češća u IT industriji, koju se često naziva perjanicom hrvatskog gospodarstva.

Prema podacima Fine, u razdoblju od 2009. do 2019. godine, broj poduzetnika u djelatnosti računalnog programiranja porastao je za 165,3 posto. Samo 2019. godine programeri su ostvarili neto dobit od milijardu kuna, a zaslužni su i za oko 3,8 milijardi kuna izvoza. Očekuje se da će se do 2025. godine u Hrvatskoj otvoriti 127.000 novih poslova u IT sektoru.

Sadržaj nastao u suradnji s tvrtkom Combis.