Tomislav je napravio prvi solarno-električni katamaran i ne misli stati. Ima genijalan plan za Hrvatsku

Tomislav Uroda (49), inače inženjer strojarstva i brodogradnje, poželio je bolje povezati kopno i more. Ta ga je ideja dovela do osnivanja tvrtke za prijevoz i sna o izgradnji energetski učinkovitih i ekološki prihvatljivih brodova. Njegov je plan bio izgraditi svojevrsni morski metro koji bi povezivao Šibenik i okolne otoke. Tako je 2007. godine došao na ideju da kreira inovativne lagane solarno-električne brodove, a tvrtku iCat je osnovao 2011. godine.

Njihov solarno-električni katamaran jedini je samoodrživi brod na svijetu, dobio je brojna svjetska priznanja i nagrade. Jedna od vodećih svjetskih konzultantskih agencija, Ernst & Young je u svom dokumentu iz rujna 2020. godine, “A Green Covid-19 Recovery and Resilience Plan for Europe”, stavila iCat na listu s tisuću zelenih projekata važnih za oporavak, spremnih za tržište i trenutnu implementaciju te kao jedan od 46 europskih prioritetnih projekata. Tvrtka je 2020. bila u finalu nagrade Zlatna kuna Hrvatske gospodarske komore, a dobitnik je i nagrade Energy Globe Awards.

“Ideja je bila napraviti brod za vlastite potrebe i uspostaviti nove turističke linije, budući da se ne zarađuje na gradnji brodova, već na uslugama prijevoza. Još se držimo tog modela, no teško ga je uspostaviti ako nemaš partnera, investitora ili ako država ne stane iza tebe. Zato je za nas jedini način bio da prvo stabiliziramo poslovanje uz pomoć stranih kupaca. U to smo krenuli, interes postoji, no do realizacije nije došlo, najviše zbog situacije s pandemijom”, priča Tomislav Uroda.

Brodski prijevoz kao brz, jeftin i udoban

Misija tvrtke iCat je razviti nove navike promovirajući brodski prijevoz kao brži, jeftiniji i udobniji način putovanja. Približiti otoke kopnu, obogatiti kvalitetu života onih koji žive s morem, stvoriti novo iskustvo svim putnicima. Prve dvije godine tvrtka se bavila samo razvojem prvog modela broda, a došlo je i do važnih suradnji s Fakultetom strojarstva i brodogradnje te Institutom za elektrotehniku Končar. U razvoj vlastite proizvodnje krenuli su 2017. godine, kada su počeli gradnju četiri broda: tri su prodana Nacionalnom parku Mljet, a četvrti još čeka svojeg kupca. Dosad su prošli kroz šest EU projekata, uz pomoć kojih su razvijali prototipe brodova, izrađivali kalupe, opremali proizvodni pogon, nastupali na međunarodnim sajmovima i uspostavljali suradnju sa znanstvenim institucijama, kako bi dalje razvijali svoje projekte i nove modele, no tada je došla korona, a priča stala.

“Dobili smo priznanja i nagrade, no izostala je komercijalizacija i konkretna podrška države, potrebna da bi priča i zaživjela. Imamo partnere iz Nizozemske koji nam isporučuju baterije. No, kada je prošle godine počela korona, i njihova je proizvodnja imala zastoje. Kod njih je država podmirila trošak čitavog hladnog pogona i oni sada nastavljaju gdje su stali. Kod nas takvih mjera nije bilo, a mnogi od nas koji ne radimo izravno u turizmu, pa nismo dobili potpore, ovisimo o njemu jer onaj koji koristi hotele koristi i prijevozna sredstva”, pojašnjava i dodaje kako vjeruje da bi do uspjeha lakše došli u nekoj drugoj zemlji.

Uspjeh na stranom tržištu

“Vjerojatno ne bismo ništa drugačije radili, ali bismo se ranije i lakše otvorili prema stranom tržištu. Tamo je bolja platežna moć i prepoznaje se kvaliteta. Kod nas je na natječajima glavni kriterij i dalje cijena, a nama nije cilj raditi jeftine, već kvalitetne proizvode”, pojašnjava Uroda i napominje da se vani ne možeš prodati, ako prije toga ne uspiješ kod kuće.

“Pokušavali smo vani s projektnom idejom, no to je neučinkovito jer sve zanima gdje mogu vidjeti gotov brod. Pogotovo kad je u pitanju brod na solarni pogon za kojeg tvrdiš da ga neće morati puniti gorivom. Ljudi su skeptični, kako vani, tako i kod nas”,

Zbog toga, ali i različitih carinskih propisa i administrativnih zavrzlama, kako u Hrvatskoj, tako i u drugim zemljama, žele napraviti proizvodni pogon i istraživački centar negdje drugdje u Europi. Trenutačno je najizglednija Nizozemska, a nakon toga planiraju s proizvodnjom započeti i na drugim kontinentima. U dugoročnim planovima je proizvodni pogon u SAD-u i na Bliskom istoku.

Jedan od najvećih poduzetničkih propusta dogodio im se, kažu, kod formiranja cijene. Naime, kad su se prijavljivali na natječaj Nacionalnog parka Mljet loše su predvidjeli vlastite troškove i zbog toga su i danas u kreditima.

Na pogreškama se uči

“Razvoj samog modela broda stajao je više nego što smo predvidjeli, loše smo postavili cijenu prvih brodova i zbog toga smo bili prisiljeni dizati privatne i poslovne kredite i još se oporavljamo od toga. To je bio prvi brod i nismo računali na neke troškove. Recimo, stolce nabavljam iz Australije jer smo htjeli proizvod koji ima prozračnu tkaninu, ne grije se na suncu i ne lijepi se za kožu. Transport stolaca iz Australije traje i skup je. Da je situacija normalna, to ne bi bio strašan problem jer bismo prodajom nekoliko brodova po komercijalnim cijenama uspjeli pokriti taj dug. No, zbog korone prodaja stoji. Iako se tržište lagano počelo otvarati, očekujemo da će se komercijalizacija električnih brodova početi događati tek za godinu dana kada se turizam oporavi i krene nova sezona”, kaže.

Ono što je vrlo zanimljivo u ovoj brodograditeljskoj priči je da se ona događa daleko od mora, odnosno u Zagrebu, no to je, tvrdi Uroda, zapravo i vrlo logično. „Živim u Zagrebu i ovdje gradimo brodove jer na obali postoji problem radne snage. Zbog toga sve što se može prevesti do obale, treba raditi što dalje od nje jer se na obali bolje živi od turizma ili na primjer, od remonta brodova. Cijena remonta brodova je na moru sada deset puta veća, nego što bi bila bez turizma i zato je zanimljivija poduzetnicima“, objašnjava brodograditelj koji često zažali što se počeo baviti gradnjom brodova jer, kako kaže, ima puno jednostavnijih poslova. Jedan od njih je savjetovanje, kojim se tvrtka iCat također bavi i zahvaljujući čemu trenutačno i opstaje.

Nejasni propisi i šuma administracije

Brojne poteškoće u poslovanju, tvrdi, stvaraju i mnogobrojni zakoni, pravilnici i propisi. „Imamo jako puno zakona, propisa, pravilnika za koje ni ne znaš da postoje, a koji se i brzo mijenjaju. Odlučiš li proizvoditi igračke, nećeš na jednom mjestu dobiti popis propisa koji se odnose na tebe, nego tek kad kreneš raditi postupno otkrivaš administrativno-birokratske zavrzlame uz koje često idu i različiti nameti.“

To je jedan od razloga zašto pozdravlja projekt Digitalna komora Hrvatske gospodarske komore. Od dodatnog potencijala za razvoj usluga platforme, ističe ispis sve zakonske regulative koja se odnosi na nečiju djelatnost i prilagođeno selektiranje natječaja po potrebi pojedine tvrtke, za što trenutno plaćaju privatne servise.

Vaš putokaz do cilja

Platforma Digitalnakomora.hr namijenjena je poduzetnicima svih veličina i poslovnog iskustva. Sadrži čitav niz modula za pokretanje i razvoj poslovanja: edukativne vodiče i hodograme, alat za izradu poslovnog plana, pomoć iskusnog savjetnika, bazu izvora financiranja i sajmova, alate za istraživanje konkurencije i informacije o poslovanju na međunarodnom tržištu. Platforma je posve besplatna za sve članice Hrvatske gospodarske komore.

Sadržaj nastao u suradnji s Hrvatskom gospodarskom komorom.