Uključite i djecu u kuhanje. Nutricionistica objašnjava zašto je to važno za zdrave prehrambene navike

Prehrambene navike stječu se od rane dobi, a djeca ih nerijetko uče iz svoje okoline, gledajući, slušajući i promatrajući ponašanja osoba koje ih okružuju. Stoga je vrlo važno da se djeca preko svojih roditelja ili drugih starijih članova obitelji imaju priliku upoznati s pravilnom prehranom, ali i nauče da se prema hrani treba odnositi s poštovanjem i zahvalnošću. Važnost toga prepoznao je i trgovački lanac Lidl koji kontinuirano razvija svoj bogati asortiman kako bi svim uzrastima omogućio zdrav i održiv način života. S obzirom na to da je s mališanima potrebno raditi te im je nužno posvetiti puno pažnje kako bi određene aktivnosti prešle u njihovu svakodnevnu rutinu, s nutricionisticom Sandrom Marić Bulat razgovarali smo o tome kako olakšati djeci, ali i roditeljima, da zdrave prehrambene navike budu objeručke prihvaćene.

Uključite djecu u pripremu hrane

“Prvi korak je educiranje djece o prehrani, što je najbolje započeti od malih nogu kroz slike u bojama – na taj način ćemo ih potaknuti da pokažu zanimanje za ono što jedu. Drugi pristup je uključivanje djece u proces odabira i pripreme hrane. Oslobodite se i dopustite djetetu da sudjeluje u kuhanju. Uključite ih u proces traženja recepata i razgovarajte o tome što žele jesti. Kada je vrijeme za kuhanje, pustite djecu da sudjeluju u svakom koraku – neka promiješaju tijesto, narežu povrće ili posluže jelo. Tako ćete ih motivirati da jedu hranu koju su sami pripremili. Osim toga, vrlo je važno stvoriti pozitivnu atmosferu oko hrane i izbjegavati kritiziranje djece zbog onoga što ne jedu ili ne žele pojesti. Roditelji bi trebali objedovati s djecom, uživati u obrocima, razgovarati o tome što im se sviđa i što ne”, objašnjava nutricionistica.

Upravo zbog toga, roditelji imaju ključnu ulogu u stjecanju prehrambenih navika djece, a u čitavom procesu najvažnija je komunikacija koja djeci pruža osjećaj važnosti. Koristeći jednostavne i razumljive riječi, slike i modele hrane, djecu se može poučiti mnogočemu. “Roditelji bi trebali postaviti pravila o prehrani kao što su vrijeme obroka, količina hrane koja se može jesti i izboru hrane. Pravila bi trebala biti jasna i dosljedna kako bi se osiguralo da dijete razumije što se od njega očekuje”, govori Marić Bulat.

Dosljedno pratite postavljena pravila

Neka od ključnih pravila su da se jede uvijek u isto vrijeme, da postoje tri glavna obroka i dva međuobroka te da je svaki obrok bez distrakcija poput televizora i drugih elektroničkih naprava. Pritom ne treba požurivati dijete, već upravo suprotno, treba ga naučiti da jede polako i da hranu dobro prožvače. Desert se ne bi trebao nuditi kao nagrada jer se tako dodatno potiče veća želja za slatkim. I kao najvažnije, navodi nutricionistica: “Ne popuštajte i ne kuhajte zasebno djetetu po narudžbi. Priprema zasebnog obroka samo za dijete nakon što je odbilo obiteljski obrok može dodatno potaknuti izbirljivo ponašanje”.

Osim roditelja, važnu ulogu igraju i vrtići te škole u kojima djeca također stječu određene navike. “Cilj školske i vrtićke prehrane trebao bi prvenstveno biti promocija zdravih prehrambenih navika s ciljem očuvanja zdravlja djece školske i predškolske dobi. Dostupnost ukusne visokovrijedne hrane upravo u tim ustanovama iznimno je važna, a svemu pridonosi i društvo druge djece koje potiče vršnjake da isprobaju nešto novo što drugi jedu, čime im se dodatno budi znatiželja i zainteresiranost”, objašnjava Marić Bulat.

Važnosti zdravih prehrambenih navika kod djece svjestan je i trgovački lanac Lidl. Tako se svojom novom Politikom o osviještenoj prehrani obvezao da će od početka ove godine djeci isključivo promovirati zdravu i održivu prehranu, a oglašavanje one koja se prema smjernicama Svjetske zdravstvene organizacije smatra nezdravom – u potpunosti zaustaviti. Do kraja 2025. godine prodavat će proizvode s dječjim dizajnom na pakiranjima vlastitih robnih marki samo ako ispunjavaju kriterije WHO-a za zdravu hranu, a osim toga, ostatkom asortimana će i dalje svojim kupcima omogućiti lakši pristup zdravijem i održivijem životu.

Držite se piramide prehrane

Pod pravilnom prehranom djece podrazumijevamo uravnotežen unos energije i hranjivih tvari koje su potrebne za rast i razvoj, pa tako zdrava prehrana uključuje konzumiranje raznolike vrste namirnica iz svih skupina. “Temelj dječje prehrane svakako su žitarice. Djeca, za razliku od odraslih, trebaju nešto više energije, stoga su žitarice i proizvodi od žitarica – kruh od cjelovitih žitarica, smeđa riža, ječam, proso, heljda i slično baza prehrambene piramide. Slijede ih voće i povrće, mlijeko i mliječni proizvodi, zatim meso, perad, riba, jaja i mahunarke poput graha, leće, slanutka te orašasto voće. Na samom vrhu, u najmanjem udjelu, nalaze se slatke, slane i masne namirnice te najčešće industrijski prerađene slastice, zaslađeni napitci te fast food hrana koju treba jesti najmanje”, ističe naša sugovornica.

Imajući na umu ovu piramidu, važno je da roditelji izbjegavaju korištenje prerađene hrane i umjesto toga koriste svježe namirnice kada god su u mogućnosti. “Proučavajte s djecom lokalno tržište i trgovine te kupujte sezonsko povrće i voće. Djeca će se više zanimati za hranu kada vide kako se uzgaja i skuplja. Možete, primjerice, u vrtu ili na balkonu posaditi mrkvu ili peršin te pratiti njihovo nicanje – to će djeci osigurati da se bolje povežu s hranom i da shvate koliko je vremena i truda potrebno za uzgoj pojedinih namirnica. Dodatno, time ćete im dati do znanja da sva hrana ima svoju vrijednost i cijenu te da je ne smijemo bezveze bacati”, savjetuje Marić Bulat.

Budite maštoviti

Na to kako će djeca pristupiti hrani uvelike utječu i način serviranja, oblik hrane i boje na tanjuru. Djeci su osobito zanimljivi tanjuri koji sadrže sedam različitih namirnica i šest drugačijih boja, dok odrasli više preferiraju kada je njih manje, točnije najviše tri. “Na dječji izbor utječe i specifičan dizajn hrane stavljene na tanjur. Ako vaša djeca zaziru od povrća, ali vole muffine, napravite im one zdrave – kalupi za muffine općenito su idealni za dječje obroke jer daju male, uredne porcije u kojima možete pomiješati više različitih namirnica. Voće pak možete narezati na kockice i baciti se na graditeljstvo. Neka zanimljiva konstrukcija mogla bi vašem djetetu pokazati da zdrava hrana ne mora biti dosadna”, ističe nutricionistica.

Dodaje da, primjerice, rižu i povrće ne morate servirati kao običan rižoto. Pritom možete uzeti žlicu za sladoled i napraviti kuglice. Jelo će odmah izgledati primamljivije, a veličina porcije djetetu neće izgledati nesavladivo. Voće kao što su jabuka, kruška ili breskva, može se lijepo narezati uz pomoć običnih kalupa za pečenje kolača. Ako je dijete više za pijenje napitaka nego za konzumiranje krute hrane, pripremite zdravi shake s jogurtom, voćem, povrćem, orašastim voćem ili mlijekom. A čašu s napitkom ukrasite slamkom, ukrasnim kišobranom i/ili voćem.

Ponudite zanimljivu alternativu

Pretjerano konzumiranje slatkiša i grickalica koje mnoga djeca jednostavno obožavaju, može se pak smanjiti raznim alternativnim rješenjima. Primjerice, klasičan čips od krumpira možemo zamijeniti domaćom pripremom čipseva od raznih vrsta povrća. Umjesto obične čokolade, djeci se može ponuditi ona tamna, a keksi se pak mogu zamijeniti zobenim pločicama koje sadrže više vlakana. Za masne grickalice pržene u ulju odlična su zamjena orašasti plodovi koji su istovremeno bogati hranjivim tvarima idealnima za razvoj i zdravlje mozga.

“Griz s mlijekom pripremite sa žlicom meda i ribanom crnom čokoladom, a grčki jogurt možete obogatiti nasjeckanim svježim voćem. Nadalje, zdravi shakeovi mogu zamijeniti nezdrave zašećerene sokove ili biti lagani zdravi međuobrok ako se pripremaju u kombinaciji s jogurtom. Kolače pak pripremajte s voćem, sa što manje masnoća i punomasnih krema”, savjetuje Marić Bulat.

Svi ovi pristupi osigurat će da djeca na zanimljiv način nauče razumjeti važnost hrane za njihov razvoj i rast te shvatiti da su kvalitetne prehrambene navike potrebne za održavanje dobrog zdravlja. Uz malo roditeljske kreativnosti, dosljednosti i mašte, djeca će namirnicama pristupati s više poštovanja, a svijetu hrane pristupat će uz veću dozu zainteresiranosti.

Sadržaj nastao u suradnji s Lidlom.