Temeljna ideja mirovine je pružanje sigurnosti i slobode u poznijim godinama, nakon što se okonča naš radni vijek. Umjesto da brinemo o financijskim izazovima, trebali bismo uživati u odmoru i pronalaziti neke nove interese – bez da smo vezani uz neko radno mjesto.

Dakle, uz to što nam pruža podlogu za opuštanje, ulaganje u mirovinu nam na neki način omogućuje da zadržimo financijsku kontrolu i kad ne radimo. Hrvatski mirovinski sustav počiva na dva temeljna stupa. Prvi je nazivan stupom generacijske solidarnosti, a koristi se za isplaćivanje mirovina sadašnjim korisnicima.

Drugi se odnosi na individualnu kapitaliziranu štednju te se sredstva evidentiraju na osobnom računu, uz određeni prinos. Postoji i treći – onaj dobrovoljni koji također predstavlja individualnu kapitaliziranu štednju koja omogućuje stupanj personaliziranog upravljanja mirovinskim sredstvima.

O tome zašto je mirovinski stup zapravo mudra odluka i svojevrsno financijsko sjeme koje procvate kroz godine, pričali smo s Radojkom Hainski, predsjednicom Uprave Croatia osiguranje mirovinskog društva.

Mirovina postaje sve aktivnije životno doba

Hainski nam kaže da su mirovine iz obaveznog osiguranja male, pa nam objašnjava da se kod računanja adekvatnosti mirovina prati omjer mirovine i posljednje plaće.

“Ovisno o broju godina rada i dobi umirovljenja, omjer iznosi između 40 i 60 posto za radnike s 40 godina radnog staža. No, po drugoj strani, životne navike u trećoj dobi su se promijenile. Ljudi žive sve aktivnijim stilom koji sa sobom donosi i rast troškova”, ističe Hainski.

Ljudi mirovinu koriste za ispunjavanje nekih ciljeva i želja koje nisu stigli tijekom radnog vijeka – poput putovanja, raznih aktivnosti i hobija. S druge strane, ističe Hainski, starija dob sa sobom često zna donijeti neke zdravstvene tegobe koje povlače i razne troškove rehabilitacije, skrbi, lijekova i sličnog.

“U još starijoj dobi javlja se i potreba financiranja smještaja u domovima. Sve to je nemoguće financirati s mirovinom iz obveznog osiguranja koja u prosjeku sada iznosi 479 eura. Ako gledamo osiguranike s više od 40 godina staža, 681 eura. Jasno je da su takve mirovine nedostatne za pokrivanje troškova života”, dodaje.

EU potiče privatne mirovinske štednje

S obzirom na te izazove, Hainski priča da članice Europske unije potiču privatnu mirovinsku štednju i mirovinske planove koje sponzoriraju poslodavci, jer predviđaju teškoće s isplatama mirovina u bliskoj budućnosti, pa je cilj ljudima treće dobi dati dodatnu financijsku stabilnost.

Što se tiče upoznatosti hrvatskih građana s trećim stupom, od uvođenja mirovinske reforme 2002. godine, oko 430.000 ljudi sudjeluje u trećem mirovinskom stupu. Uzimajući u obzir pozitivan efekt takvog oblika štednje, Hainski smatra da taj broj nije zadovoljavajući.

“Razina financijske pismenosti stanovništva razmjerno je niska, pa je, zajedno s državnim institucijama, financijska industrija angažirana u projektima usmjerenim na unaprjeđenje stanja. Postoji i zakonska obveza ulaganja dijela prihoda u projekte financijske pismenosti, od čega se mogu očekivati učinci samo na dugi rok”, kaže.

Dodaje da su u ovoj priči ključni poslodavci koji, kroz participiranje u neoporezivim uplatama u treći stup za svoje zaposlenike, mogu značajno pridonijeti podizanju razine financijske svijesti i aktivnosti štednje za mirovinu među stanovništvom. No, korist od takvih uplata nemaju samo zaposlenici, već i sami poslodavci, koji time podižu svoju atraktivnost.

Poslodavac može napraviti gradacije razine uplata

Poslodavci uplatama u treći mirovinski fond, smatra Hainski, ne samo da pokazuju socijalnu osjetljivost prema zaposlenicima s nižim primanjima, čime se pridonosi dugoročnim benefitima, odnosno, može učiniti značajnu razliku u životima umirovljenika, već i dodatno mogu nagraditi izvrsnost među zaposlenicima.

Poslodavac uplatama u treći stup može i nagraditi samo najbolje djelatnike, odnosno, može ih koristiti kao stimulaciju za najbolje zaposlenike. Nagraditi ne mora samo najbolje zaposlenike, već može uvesti i napraviti gradacije razine uplata ovisno o postignućima ili rangu zaposlenika

Sufinanciranje dobrovoljne mirovinske štednje zaposlenika poslodavcu daje autonomiju prilikom prilagodbe programa specifičnim potrebama i ciljevima tvrtke, odnosno, pri odluci o visini i dinamici uplata.

Sugovornica navodi i podatak da 79 posto hrvatskih umirovljenika iz rada ima mirovinu manju od 540 eura, a 70 posto manje od 470 eura.

Stoga, dodaje Hainski, dobrovoljna mirovinska štednja postaje jedan od ključnih načina za privlačenje i zadržavanje kvalitetnih zaposlenika, što je sve veći izazov u današnjem tržištu rada, neovisno o sektoru.

Uplate poslodavca ne podliježu oporezivanju

Hainski ističe i drugu vrlo bitnu stvar za poslodavce – njihove uplate u dobrovoljni mirovinski fond ne podliježu oporezivanju i priznaju se kao rashod, a povlastica vrijedi do iznosa od nekadašnjih 6000 kuna, odnosno, 796,34 eura godišnje po zaposleniku.

Dodatno, porezni tretman dobrovoljne mirovinske štednje poslodavcu omogućuje i smanjenje ukupnog troška zaposlenika, odnosno, pri obračunu poreza na primitak od 796,34 eura po radniku, te ne ulazi u ukupni godišnji dohodak za oporezivanje.

No, s obzirom na to da je treći stup toliko atraktivan za poslodavca, pitali smo što se događa u slučaju da zaposlenik prekine radni odnos s pokroviteljem fonda? Hainski nam odgovara da članu i dalje ostaju sva prava, no da, logično, ostaje bez uplate Pokrovitelja kod kojeg više nije zaposlen. “Od tada može trajno samostalno uplaćivati sredstva i dalje, a ostaju mu sva ostala prava”, dodaje sugovornica.

Croatia osiguranja mirovinsko društvo, dodaje njegova predsjednica Uprave, je jedino na tržištu koje nudi tri različite strategije ulaganja. Članovi biraju ovisno o preferencijama prema stupnju rizika koji su spremni preuzeti, te im omogućuje da naknadno, ovisno o potrebama, mijenjaju svoj izbor.

Dva oblika poticaja u Hrvatskoj

Kada je riječ o konkretnim poticajima koje država daje za dobrovoljnu mirovinsku štednju, postoje dvije varijante. Prvi je uplata državnih poticajnih sredstava koji iznose 15 posto na sve uplate u jednoj kalendarskoj godini, do najviše 99,54 eura ili nekadašnjih 750 kuna, a drugi je namijenjen poslodavcima – porezna olakšica za uplate do 796 eura po zaposleniku.

“Prednost je i ta što se kod isplate mirovina iz trećeg stupa ne plaćaju porezi, ni doprinosi. Tijekom dugoročne štednje članovi mogu prestati plaćati, a njihova sredstva su i dalje na njihovim računima i ulažu se. Nakon prestanka, član bilo kada može ponovo nastaviti uplaćivati, a štednja i mirovina su u potpunosti nasljedne”, dodaje Hainski.

Fokus je na upravljanju sredstvima

No, zašto bi se uopće odlučili za treći mirovinski stup, kada postoje i neki drugi financijski proizvodi, poput životnog osiguranja. U usporedbi sa životnim osiguranjem, sugovornica objašnjava da je prednost ta što se može početi štedjeti i u starijoj životnoj dobi bez visoke premije, a moguće je i štedjeti bez obzira na zdravstveno stanje.

No, postoje i investicijski fondovi u koje je posljednjih godina sve lakše i dostupnije investirati. No, Hainski tumači kako oni nemaju tako strogu regulativu, robusnost i konzervativnost mirovinskog fonda. Mirovinsko društvo Croatia osiguranja upravlja s tri otvorena i četiri zatvorena dobrovoljna mirovinska fonda te je jedino mirovinsko društvo u Hrvatskoj koje upravlja isključivo s fondovima trećeg stupa.

Dodatno, cjelokupni fokus je na upravljanju sredstvima dobrovoljnih mirovinskih fondova i njihovih članova, a jedino je društvo u 100-postotnom hrvatskom vlasništvu.

Strategija ulaganja je važna

Društvo članovima nudi tri različite strategije ulaganja, ovisno o tome koje su im preferencije rizika koji žele preuzeti. No, odabir određenog fonda ne mora biti trajan, budući da članovi, ako im se promijene potrebe, mogu i promijeniti odabrani fond.

Prvi fond, CROATIA OSIGURANJE 1000A dobrovoljni mirovinski fond, namijenjen je mlađim osobama koje su spremne preuzeti više razine rizika da bi dobili mogućnost za još veći povrat. Riječ je o fondu mješovite alokacije, s jednakim 50 postotnim ulaganjem u tržišta dionica i obveznica.

Drugi se naziva CROATIA OSIGURANJE dobrovoljni mirovinski fond i umjereno je konzervativne politike ulaganja, pa nam sugovornica kaže da je namijenjen osobama koje su sklone preuzimanju umjerene stope rizika.

CROATIA OSIGURANJE 1000C dobrovoljni mirovinski fond je pak za one članove koji žele u štedjeti u fondu kroz kraće razdoblje, primjerice zbog svoje dobi. Namijenjen je i svima onima kojima je sigurnost uloga ispred mogućnosti ostvarivanja viših povrata na uložena sredstva.

Neovisno o tome koji nam je fond atraktivniji, Hainski nam da je isti savjet – treba početi štedjeti što prije, kako bi ušteđena sredstva bila dostatna za adekvatnu mirovinu. Što dulje štedimo, to će nam naše financijsko sjeme s početka teksta dulje rasti i time stvarati veću vrijednost.

“Pri odabiru fonda članovi trebaju odabrati strategiju ulaganja ovisno o njihovoj sklonosti rizicima i dobi. Dakle, mlađi biraju rizičnije fondove, a stariji umjereno konzervativne i konzervativne strategije”, dodaje Hainski.

Zatvoreni fond pokazuje najveću brigu za zaposlenike

Uz otvorene fondove, poslodavci imaju mogućnost otvaranja i zatvorenog fonda, koji zaposlenicima omogućuje mirovinsku štednju uz povoljnije uvjete.

Hainski smatra da su upravo ti poslodavci koji odabiru zatvoreni fond zapravo oni koji su najpoželjniji, budući da pokazuju dugoročnu odlučnost i predanost da svojim radnicima osiguraju dostojanstvenu treću životnu dob.

Zatvoreni fondovi, dodaje sugovornica, imaju nižu naknadu za upravljanje, što donosi viša ušteđena sredstva, a posljedično i više mirovine.

Hainski objašnjava da i male razlike u upravljačkoj naknadi dugoročno mogu rezultirati značajnim razlikama u iznosu štednje i mirovine. Zaposlenicima se također osiguravaju povoljniji uvjeti za štednju, a rad fonda se može pratiti od strane pokrovitelja kroz povjerenstvo.

Discipliniran i transparentan investicijski proces

Što se tiče samog investicijskog procesa, Hainski ga opisuje discipliniranim sa striktnim kriterijima izbora vrijednosnih papira. “Portfelji fondova usmjereni su na kompanije i sektore koji na dugi rok ostvaraju stabilne i iznadprosječne povrate na kapital. Imamo i niz kriterija po kojima biramo imovinu u koju investiramo, kako bi značajno podigli kvalitetu investicijskog procesa. Portfelji naših fondova usmjereni na kvalitetne izdavatelje s niskom zaduženosti i viskom tržišnom likvidnosti”, tumači Hainski.

Primjerice, sugovornica navodi da se koriste ograničenja na udio imovine u nelikvidnim instrumentima, ograničenja imovine u odnosu na kreditni rating izdavatelja, ograničenja u odnosu na razinu kamatnog rizika, te razna druga ograničenja.

Hainski ističe kako je Croatia osiguranje mirovinsko društvo u zatvorenim fondovima lider na hrvatskom tržištu, budući da upravlja imovinom čija vrijednost premašuje 84 milijuna eura, odnosno oko 42 posto tržišta.

Zamolili smo i za okvirni izračun mirovine

U mirovinu se, tumači Hainski, može ići najranije s navršenih 55 godina, bez obzira na radni status. “Kod isplate uvijek je moguće uzeti 30 posto sredstava odmah, a ostalo u ratama kroz otplatni plan najmanje kroz pet godina. Doživotnu mirovinu može se odabrati s navršenih 60 godina”, tumači.

Sugovornicu smo zamolili da nam navede par primjera izračuna mirovine. Pa ako uzmemo za primjer godišnju uplatu od 796 eura u fond u trajanju od 35 godina, uz prosječan godišnji prinos od 5 posto doživotna mjesečna mirovina s 65 godina iznosi 330 eura mjesečno, što je ističe 69 posto od prosječne mirovine u Hrvatskoj sukladno procjeni koja je napravljena po kalkulatorima CO mirovinskog društva i Hrvatskog mirovinskog osiguravajućeg društva

“Mirovina iz trećeg stupa može biti odabrana na primjer na 15 godina i tada uz iste pretpostavke iznosila bi 462 eura mjesečno što je iznosi gotovo isto kao prosječna mirovina”, dodaje Hainski.

No, sa skromnijim uplatama od 319 eura godišnje, kroz 35 godina, doživotna mjesečna mirovina za osobu od 65 godina uz iste pretpostavke procijenjene s istim kalkulatorima bila bi mjesečno 135 eura, a na 15 godina mjesečno 190 eura.

Što je s ‘mini’ reformom mirovinskog sustava?

Na kraju našeg razgovora, Hainski smo zamolili da komentira i predloženu mirovinsku reformu, te je li zapravo riječ o mini reformi, kako ju opisuje Vlada.

Odgovara kako se s time htjelo utjecati na povećanje kombinirane mirovine iz prvog i drugog stupa, te povećanjem dodatka na mirovinu i regulacijom drugog stupa tako da imovina osiguranika, kada idu u mirovinu, bude veća, što nosi veću mirovinu iz drugog stupa.

“Sve manje ljudi preferira kombiniranu mirovinu iz prvog i drugog stupa u korist mirovine samo iz stupa međugeneracijske solidarnosti. U prethodne dvije godine kombiniranu mirovinu je odabralo 9 posto ljudi, dok je u 2023. taj broj dodatno pao na sedam posto”, ističe Hainski.

Zaključuje da je reformom treći stup dobio veću liberalizaciju ulaganja, čime se otvara i mogućnost veće diversifikacije portfelja fondova dobrovoljne mirovinske štednje.

---

Sadržaj nastao u suradnji s Dobrovoljnim mirovinskim društvom Croatia osiguranja